iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Timor-Leste iha tinan 24 independénsia: Entre progresu demokrátiku no dezafiu ekonómiku

Timor-Leste iha tinan 24 independénsia: Entre progresu demokrátiku no dezafiu ekonómiku

Eis-Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 18 Maiu 2026 (TATOLI) – Iha momentu ne’ebé Timor-Leste restaura nia independénsia ba da-24, ekonomista Rui Gomes observa katak país ida-ne’e konsege halo mudansa boot husi tempu konflitu ba Estadu ida ne’ebé pás no demokrátiku. Maibé, husi progresu hirak ne’e, sei iha dezafiu barak ne’ebé presiza rezolve atu asegura futuru ekonomia ne’ebé sustentavel.

Ba Rui Gomes, Timor-Leste nia dalan durante dékada rua-resin ida-ne’e la fásil. Husi nasaun ida ne’ebé uluk hasoru violénsia no destruisaun, agora país konsege harii instituisaun demokrátika no mantein estabilidade polítika iha rejiaun ne’ebé balun nia demokrasia enfrenta estagnasaun.

“Situasaun ida-ne’e diferente tebes ho país sira iha ASEAN. Ohin, ita haree demokrasia ida ne’ebé moris no livre liu duké iha país sira Sudeste Aziátiku, rejiaun ida ne’ebé marka ho estagnasaun demokrátika. Envolvimentu síviku liuhusi partisipasaun eleitór sira liu porsentu 70. Timor-Leste klasifika aas liu iha rejiaun ho liberdade imprensa”, eis-Ministru Finansa ne’e dehan ba Tatoti via telefone, ohin.

Tuir nia, progresu ne’ebé iha hafoin tinan barak ho esforsu diplomátiku, Timor-Leste konsege sai membru plenu ASEAN nian, ne’ebé sei loke dalan hodi hametin nasaun nia identidade ekonómika no polítika iha bloku rejionál nia laran.

Iha área saúde, ho tulun husi parseiru sira, Timor-Leste konsege elimina malária, póliu, no tétanu inan/neonatal. Atualmente, nasaun iha ona númeru médiku liu 1.200, no esperansa moris media sa’e besik tinan 70.

Iha tempu hanesan, uma-kain porsentu 98 asesu ona eletrisidade. Estrada, portu, aeroportu no eskola sira kontinua harii iha munisípiu oioin, maioria ho apoiu husi Fundu Petrolíferu ne’ebé estabelese dezde 2005.

Ba eskonomista ne’e, maski Timor-Leste bele orgullu ho nia realizasaun demokrátika no harii dame ne’ebé hetan elojia husi internasionál sira, maibé husi perspetiva ekonómika, nasaun presiza jere nia rekursu finanseiru ne’ebé limitadu ne’e ho efetivu liu, atu harii ekonomia ida ne’ebé justa, inkluziva no autosustentavel maka polítiku sira presija buka dalan alternativu hodi rezolve dezafiu boot sira ne’ebé iha dékada rua nia-laran ladús hetan atensaun.

Tuir nia, Timor-Leste presiza dezenvolve polítika (policies) ne’ebé koerente, la’ós retórika ho vizaun eleitorál de’it.

Nia lembra katak, iha tinan kotuk, Relatóriu Ekonómiku Banku Mundiál nian (2025) revela katak entre 2013 no 2023 gastu públika iha média pursentu 85 husi Produtu Internu Brutu (PIB), enkuantu kreximentu ekonómiku anuál limitadu de’it ba pursentu 1,3, média kreximentu ida-ne’e ki’ik liu kompara ho rejiaun Sudeste Aziátiku nian.

Ho média kreximentu pursentu ki’ik hanesan ne’e, Timor-Leste presiza tan tinan 53 atu duplika nia PIB.

Fundu Monetáriu Internasionál (FMI) kalkula katak Timor-Leste nia multiplikadór fiskál istórikamente ki’ik, iha de’it 0,1 to’o 0,2. Katak, ba kada dolar ne’ebé Governu gasta, nia hamosu de’it sentavu 10 to’o 20 husi atividade ekonómika lokál.

Nia dehan multiplikadór ki’ik ida-ne’e akontese tanba gastu públiku iha konteúdu importasaun ne’ebé aas tebes. Ein vezde estimula indústria lokál sira, finansiamentu Governu nian suli lalais sai husi nasaun hodi selu sasán konsumu importadu sira, kombustivel, no materiál konstrusaun estranjeiru sira.

Atu atinje média kreximentu pursentu 5, tuir nia, Timor-Leste tenke halo tranzisaun agresiva husi ninia dependénsia estruturál ba Fundu Petrólíferu. Kreximentu aas só bele akontese bainhira iha transformasaun estruturál la’ós moris de’it ho estrasaun rekursu simples ida.

Atu atinje espansaun ekonómika ho velosidade aas ne’e, ni sejere katak nasaun presiza akompaña ho reforma sistémiku espesífiku sira. Reforma sistémiku hirak ne’e inklui purezemplu, hapara uza Fundu Petrolíferu hodi fó subsídiu ba saláriu públiku ne’ebé akontese beibeik ona no gastu rekorrente Governu nian loroloron; realoka levantamentu kapitál sira eskluzivamente ba investimentu sira ho efeitu multiplikadór aas hanesan rede enerjia renovavel sira, portu peska komersiál sira, no konetividade dijitál modernu, hadi’ak jestaun finanseira públika hodi aselera ezekusaun ne’ebé la’o neineik no atrazu.

Relasiona ho kapitál umanu ne’ebé sei fraku lós, Rui Gomes dehan atu atinje alvu kreximentu pursentu 5, Produtividade Fatór Totál Timor-Leste nian tenke sa’e dala-rua husi média nasaun Ázia. “Ba ida-ne’e, presiza aumenta despeza fiskál ne’ebé nia alvu ba kuidadu saúde hodi hamenus taxa raes badak (stunting) ne’ebé aas ba infánsia ho pursentu 47, ne’ebé fundamentalmente limita kapasidade forsa traballu ba tempu naruk”, katak.

Nia hakarak fó hanoin ba makaer-ukun sira katak infraestrutura ne’ebé intensivu ho kapitál boot dalabarak hetan prioridade liu fali servisu sosiál sira iha baze hanesan saúde.

“La’ós novidade ona katak Timor-Leste iha populasaun ida ne’ebé joven liu iha rejiaun Ázia-Pasífiku. Maibé, sistema edukasaun formál no vokasionál sira la konsege fornese abilidade téknika espesífika sira ne’ebé presiza husi setór privadu, hodi rezulta iha subempregu joven nian ne’ebé aas tebes”, salienta.

Hodi dehan makaer-ukun sira hanoin katak atu absorve forsa traballu, tenke kria empregu iha setór públiku. Ba nia, ida-ne’e fiskalmente la sustentavel no sei aselera Timor-Leste tama iha rai-naruk fiskál.

“Tenke hamenus disparidade sosiál ne’ebé persistente entre área rurál no urbana. Husi Business Activity Survey ikus liu hatudu katak pursentu 98 husi Timor-Leste nia PIB akontese iha kapitál Dili. Ida-ne’e tanba projetu infraestrutura boot sira no servisu públiku konsentra iha kapitál”.

Enkuantu, iha área rurál nafatin hetan taxa pobreza absoluta ne’ebé aas. Apezarde despeza públika sustentadu ho média liu pursentu 85 husi PIB, maizumenus pursentu 42 husi populasaun timoroan kontinua moris iha liña pobreza nasionál nia okos.

Nia hateten taxa pobreza multidimensionál Timor-Leste nian kontinua aas liu iha Sudeste Aziátiku ho pursentu 45,8. Programa protesaun sosiál sira ne’ebé eziste fó rezultadu redusaun ki’ak ne’ebé mínimu tebes. Programa Bolsa da Mãe hamenus ki’ak ho de’it pontu persentajen 0,9, programa veteranu nian, ne’ebé konsume pursentu 5 husi PIB, atinje redusaun pobreza ho de’it pontu persentajen 2,6.

Nune’e, iha nesesidade urjente atu orienta fali gastu públiku ba setór sira ho impaktu aas no atu dezeña fali protesaun sosiál ba alvu di’ak liu ba uma-kain sira ne’ebé ki’ak liu. Ho kapitál umanu ida ke fraku ne’e, rezulta iha atividade privadu ne’ebé fraka. Husi despeza públika ho média pursentu 85 ne’e, hatudu katak ekonomia ne’e dudu de’it liuhusi investimentu públiku (contratos públicos).

Nia dehan ida-ne’e sátan nafatin atividade komérsiu independente no halo ekonomia sai vulneravel bainhira iha mudansa iha finansiamentu Estadu nian.

Maski iha potensiál boot, maibé Timor-Leste ladún investe iha agrikultura hodi hametin seguransa ai-han. Nasaun ne’e importa nafatin liu metade housi nia ai-han no sasán konsumu nian, hodi halakon oportunidade boot sira atu harii manufatura doméstika.

Klima investimentu ne’ebé difisil, purezemplu obstákulu regulatóriu sira, inefisiénsia burokrátiku sira, no falta husi rejistu rai nian ne’ebé funsionál no modernizadu halo investimentu diretu estranjeiru (IDE) difísil atu mai Timor-Leste.

Aleinde ne’e, disputa kona-ba rai ne’ebé la’o daudaun liuhusi termina prosesu rejistu rai nasionál no titularidade no direitu ba rai ne’ebé seguru krusiál tebes atu loke empréstimu no kréditu bankáriu. Tanba ne’e presia habelar kréditu doméstiku; kréditu setór privadu nian daudaun iha porsentu 28,9 husi PIB ne’ebé ki’ik tebes kompara ho nasaun sira ASEAN nian.

Kona-ba projetu investimentu boot hanesan Pelican Paradise ne’ebé liu ona prosesu naruk ida hapara hanesan ne’e de’it hatudu katak Timor-Leste la’ós fatin seguru ba investidór estranjeiru sira.

Dadus istóriku konfirma katak maski despeza públika finansia husi Fundu Petrolíferu liu pursentu 85 ne’e indika ona kreximentu ekonómiku limitadu, redusaun ki’ak mós ki’ik tebes, no difísil tebes atu diversifika produsaun. “Ho kampu produsaun mina Bayu-Undan ne’ebé taka ona no inserteza ho Greater Sunrise, maka tempu ona governante sira tenke muda polítika investimentu tomak ne’ebé durante dékada rua ne’e ladún tau atensaun atu prevene Estadu tama iha rai-naruk fiskál”, afirma.

Nia hateten mós katak Timor-Leste atu mudansa iha ninia dezenvolvimentu maka setór públiku labele sai fali fonte empregu. Limita levantamentu sira hosi Fundu Petrolíferu ba nivel rendimentu sustentável. Halo reforma ba “kultura subsídiu” no hamenus transferénsia sira ne’ebé la’ós alvu.

Hametin kobransa reseita doméstika hodi hamenus dependénsia ba Fundu Petrolíferu. Mezmu ho dekretu-lei foun kona-ba aprovizionamentu no kontratu públiku sira, presiza nafatin tau atensaun ba efisiénsia ne’ebé sai lakuna boot (pursentu 54) iha prosesu aprovizionamentu, ne’ebé loke marjen ba korupsaun no inefisiénsia sira hotu.

Nia sujere atu halo parseria ho asosiasaun merkadoria rejionál sira hodi habelar produtividade kafé espesialidade no hadi’ak prosesamentu kadeia valór nian ba esportasaun sira, no harii kanál sira marketing internasionál nian iha rede sira turizmu aventura nian, patrimóniu kulturál, no ekoturizmu nian. “Trata ita-nia adezaun ba ASEAN hanesan plataforma reforma doméstika ne’ebé vinkulativu duké hanesan marku diplomátiku ida de’it”, nia hato’o.

Relasiona ho gastu públiku nian no PIB naun-petrolíferu (ka produsaun husi kosar rasik) iha Timor-Leste reprezenta obstákulu ekonómiku krítiku ida, gastu públiku mak motór primáriu ba kreximentu ekonómiku naun-petrolíferu, maibé fó rezultadu multiplikadór fiskál ne’ebé ki’ik tebetebes. Tanba, tuir nia, setór privadu doméstiku sei fraku nafatin, despeza Estadu nian maka komanda diretamente se ekonomia naun-petrolíferu habelar ka kontrae.

Nia konklui katak tinan 24 ona timoroan sira sei “toba dukur no mehi nafatin hela de’it”, tanba sente konfortavel loos ho sumasu finanseiru ka Fundu Petrolíferu.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!