iklan

OPINIAUN

Padre Domingos Maubere: Padre ne’ebé lori fiar hametin rezisténsia

Padre Domingos Maubere: Padre ne’ebé lori fiar hametin rezisténsia

Padre Domingos da Silva Soares “Maubere”. Imajen espesiál

Husi Dionísio Babo Soares*

Padre Domingos da Silva Soares, ne’ebé koñesidu iha Timor laran tomak hanesan Padre Maubere ka Amo Du, Padre ida ne’ebé tau nia moris hamutuk ho povu timoroan durante okupasaun militar indonézia. Nia lakon-vida iha loron 16 fulan Maiu 2025, ho tinan 73. Antes ne’e nia hetan omenajen husi Estadu, inklui kondekorasaun pos-mortem ho Orde Nicolau Lobato no Orde Funu Nain, nudar rekuiñesimentu nia kontribuisaun ba libertasaun nasional.

Amo Du moris iha loron 12 fulan Maiu 1952 iha Letefoho, munisípiu Ermera, ho naran Domingos da Silva Soares no boot iha família simples ida, iha komunidade rural sira ne’ebé markadu ho moris simples no servisu nudar agrikultór. Nia sente iha vokasaun atu sai padre no missaun haruka ba Portugal, no nia estuda Filosofia no Teologia, no ordenadu sai Amo-lulik iha tinan 1978, iha Braga.

Nia fila mai Timor-Leste iha 1980, iha tempu ne’ebé okupasaun militar Indonézia Lao daudaun hela, no bainhira to’o iha aeroportu nia rona katak nia inan mate tiha ona iha loron balu antes, hela de’it Nia aman. Iua tempo ikus mai, nia nomeadu hanesan pároku iha Paróquia Santa Teresinha do Menino Jesus, iha Ossu, distritu Viqueque, rejiaun ida ne’ebé militarizadu tebes (garis merah), iha ne’ebé sivíl sira dala barak hetan persegisaun tanba suspeita ligasaun ho rezisténsia.

Iha Ossu mak hahú forma figura “Padre Maubere”. Liafuan “Maubere”, antes uza ho forma desprezativu, transforma husi movimentu rezisténsia atu refére ba timoroan ne’ebé vulneravel liu, maibé iha dignidade rasik iha rezisténsia Nia matan. Asumi naran ne’e signifika, ba Padre Domingos, katak nia misaun mak atu hela hamutuk ho povu ne’e no partilla povu nia destino.

Hanesa padre, nia selebra misa, administra sakramentu no akompaña komunidade sira, maibé servisu liu tan ida ne’e. Uza nia liberdade movimentu hanesan Padre nia visita aldeia remota sira, konsola ema, halibur informasaun no transmite mensajen entre grupu rezisténsia no rede klandestina iha sidade sira. Nia mak dala-ruma sai pont ligasaun entre grupo resistencia nebe namakari no susar komunika ba malu.

Membru antigo FALINTIL no rezisténsia klandestina sira recorda katak padre Domingos Maubere ho ema balu tan de’it maka bele sirkula entre zona kontrolu husi exérsitu Indonézia no área gerilya nian, hodi funsiona hanesan mensajeiru diskretu. Aleinde informasaun, nia lori hahán, aimoruk no apoiu finanseiru ki’ik, dala barak hetan husi komunidade lokal no grupu solidariedade ne’ebé fo apoio.

Atividade Padre Maubere la halakon husi preokupasaun autoridade okupantes sira. Servisu intelijénsia indonézia observa besik klérigu sira ne’ebé suspeitu simpatiza ho rezisténsia, no halo interrogatóriu ba sira frequentemente. Iha 1983, Padre Domingos sulan nia iha prizaun domisiliáriu, atu kontrola no intimida nia, maibé ne’e la hapara nia espírito atu kontinua apoiu, ho forma diskretu, komunidade no rede rezisténsia sira.

Iha tinan sira tuir mai, nia simu responsabilidade oioin hosi Diocese Díli, inklui lidera komisaun katekeze no dirije institutu pastoral ida, funsaun sira ne’ebé aumenta nia visibilidade – no mós nia vulnerabilidade. Iha 1988, bainhira transferidu ba Díli, nia reforsa kontaktu ho figura sentral rezisténsia hanesan Xanana Gusmão no Nino Konis Santana, hametin ligasaun entre Igreja, gerilya no solidariedade internasional.

Iha loron 17 fulan Agostu 1997, tensaun ho elementu pro-indonézia to’o pontu kritiku. Lider milísia ida tama iha igreja Letefoho, insulta Padre no tiru ba fachada igreja, molok hetan para husi povu, episódiu ida ne’ebé hatudu oinsá nia figura sai problema ba aliadu okupante sira.

Evolusaun pozisaun Igreja Katólika iha Timor-Leste importante tebes ba asaun padre sira hanesan Domingos Maubere. Iha finál tinan 80 sira, iha lideransa figura hanesan D. Carlos Filipe Ximenes Belo, Igreja muda husi postura prudente ba intervensaun klaru liu iha defeza direitu umanu no dignidade povu.

Iha 1990, Padre Domingos hamutuk ho Padre timoroan sira seluk, asina dokumentu “Reflexão dos Sacerdotes Autóctones”, ne’ebé defende papel atu Igreja tenki ativu makaas liutan iha luta ba liberdade. Dokumentu ne’e afirma katak Igreja la bele hela neutru iha situasaun ne’ebé povu sofre hanesan desaparesementu no violénsia sistemátika.

Paróquia sira sai, dala-barak, nudar fatin refújiu relatívu. Igreja no uma paróku sira, simu ema persegidu sira, subar fugitivu ba tempu badak no serve hanesan fatin negosiasaun atu liberta detidu ka evita abuzu boot liu. Sobrevivente barak recorda katak iha Padre Maubere no Padre seluk sira, sira rona liafuan: “Ita boot sira nia sofrimentu la invisível” no “La bele haluha ita nia identidade”, liafuan sira ne’ebé fó esperansa iha situasaun tauk nia laran.

Episódiu ida ne’ebé koñesidu liu iha nia moris mak iha 1995, bainhira nia ajuda joven timoroan 18 – balu liga ho rezisténsia klandestina – atu halai ba Austrália liuhosi tasi, iha kalan, husi baía Tibar. Molok ba nia selebra kazamentu ida, batiza bebé fulan 6 no fó krusifiksu ki’ik ba ida-idak, promete katak se iha loron 7 la iha notísia, nia sei fila ba tasi ho vela no flores atu onra sira hanesan herói. Grupu ne’e to’o seguru iha Austrália iha loron 6 viajen.

Iha 1997, tanba presáun boot husi autoridade indonézia, Padre Domingos sai husi Timor-Leste no ba exíliu iha Portugal. Maski iha liur, nia kontinua defende kauza timoroan liuhosi konferénsia, enkontru no kampaña sensibilidade. Iha tinan ne’e mós, nia simu Prémio Internasional Paz husi Pax Christi iha Londres, ne’ebé nia partilha ho Maria de Lourdes Cruz, hodi rekuiñese sira nia servisu ba komunidade vulneravel no denúnsia violasaun ba direitu umanu.

Iha intervensaun internasional, nia deskreve povu ida “ne’ebé moris ho esperansa maibe halerik loron no kalan tanba hakarao hetan libertasaun”, no husu komunidade internasional atu la haluha Timor-Leste. Nia papel ajuda hametin frente polítika ida ne’ebé ikus mai lori ba kriasaun CNRT.

Ho referendu 1999 no restaurasaun independénsia iha 2002, ita Nia luta muda direksaun, maibé kompromisu Padre Maubere nafatin. Bainhira nia fila fali ba Timor, nia hala’o funsaun koordenasaun no porta-voz iha estrutura rezisténsia, molok fila fali tomak ba atividade pastoral. Entre 2008 no 2017 nia hela iha Macau, iha ne’ebé estuda no akompaña komunidade migrante timoroan, kontinua sai referénsia espirituál. Bainhira fila ba Díli, nia sai pároku Paróquia Sagrado Coração de Jesus, Becora, to’o loron ikus iis kotu.

Hafoin ukun aan, nia sai nafatin konsiénsia kritika nasaun nian: nia denunsia korrupsaun, abuzu poder, violénsia hasoru feto no desigualdade sosial sira. Ba nia, independénsia la bele de’it hetan bandeira no halo diskursu maibe tenke fo justisa ba ema ki’ik sira.

Padre Domingos Maubere mate iha loron 16 fulan Maiu 2025, iha Díli. Prezidente Repúblika hato’o kondolénsia kle’an ba família, maluk no kombatente libertasaun nasional sira, haktuir katak nia mate nudar “perda boot ida ba nasaun”. Iha loron ne’e mós, nia hetan kondekorasaun aas pos-mortem ba nia dedikasaun ba independénsia no Nia servisu ba povu.

Maski hetan onra sira ne’e, nia istória seidauk rejista hotu iha arkivu militár ka komunikadu ofisiál nian. Buat barak kona-ba nia servisu nó kona-ba Padre Maubere kontinua moris iha memória komunidade sira nian, testemuñu kombatente antigo no agradesimentu silénsia husi família sira ne’ebé nia ajuda.

Sira bolu nia “padre revolucionáriu” la’ós tanba nia komanda batallã, maibé tanba nia halo nia vokasaun sai tiha instrumentu rezisténsia nian: uza liafuan, akolhimentu, protesaun no denúnsia hanesan kilat hodi kontra injustisa. Iha tempu ida ne’ebé istória Timor-Leste ema kuñese mak naran balun de’it, hanoin fila fali ba Padre Domingos Maubere signifika ita fó rekuiñesimentu katak prosesu libertasaun nasaun ne’e mós konstrui iha sombra, hosi asaun simples hosi ema hanesan Amo Du, ne’ebé maski kikoan, fo hanoin mos ba ita kina-ba ema rihun, mane no feto sira ne’ebé, luta atu la husik povu Maubere atu terus ba bebeik.

*Artigu ida ne’e reflete opiniaun pesoál, ho objetivu edukativu, no la representa instituisaun ruma ne’ebé autor liga ba

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!