iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE, POLÍTIKA

Selebrasaun tinan 24 Estadu soberanu: Governu no akadémiku reflete progresu, dezafiu ekonomia no futuru foin-sa’e

Selebrasaun tinan 24 Estadu soberanu: Governu no akadémiku reflete progresu, dezafiu ekonomia no futuru foin-sa’e

Juventude dahur hamutuk 𝐢𝐡𝐚 𝐬𝐞𝐫𝐢𝐦𝐨́𝐧𝐢𝐚 𝐚𝐛𝐞𝐫𝐭𝐮𝐫𝐚 𝐟𝐞𝐢𝐫𝐚 𝐤𝐮𝐥𝐢𝐧𝐚́𝐫𝐢𝐚 𝐥𝐨𝐤𝐚́𝐥 𝐧𝐨 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐞𝐫𝐭𝐮 𝐦𝐮𝐳𝐢𝐤𝐚́𝐥, 𝐢𝐡𝐚 𝐏𝐫𝐚𝐬𝐚 𝐓𝐚𝐬𝐢-𝐓𝐨𝐥𝐮, 𝐃𝐢𝐥𝐢, 17 Maiu 2026, hodi komemora Loron Restaurasaun Independénsia RDTL ba da-24. Imajen /António Daciparu

DILI, 18 Maiu 2026 (TATOLI)—Governu, akadémiku no eis-líder juventude halo reflesaun kona-ba progresu no dezafiu Timor-Leste durante tinan 24 Restaurasaun Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), liuliu iha área estabilidade polítika, infraestrutura, empregu no sustentabilidade ekonomia nasionál.

Iha reflesaun kona-ba tinan 24 soberania ne’e, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo  da Costa no oradór sira hosi área akadémika no juventude halo análize kle’an kona-ba pasu importante sira-ne’ebé Timor-Leste konsege atinje dezde independénsia, inklui dezafiu estruturál sira-ne’ebé sei presiza solusaun iha futuru.

Vise-Ministru Adérito Hugo da Costa hateten katak trajetória tinan 24 independénsia reprezenta teste boot ida ba reziliénsia nasionál no kapasidade Estadu nian hodi hametin soberania.

“Tema selebrasaun tinan 24 ne’e importante tebes tanba reflete esforsu kontinuu hodi konstrui pátria ida ne’ebé inkluziva no bazeia ba prinsípiu Estadu de Direitu Demokrátiku,” Hugo informa iha talk show ne’ebé hala’o iha Estúdiu Ajénsia TATOLI, Faról, Dili, Sesta (15/05/2026).

Nia esplika prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste bele devide ba siklu importante haat.

Iha siklu primeiru, entre 2002 to’o 2007, Timor-Leste hasoru difikuldade boot hodi afirma soberania no estabilidade nasionál. Iha períodu ne’e, nasaun mós enfrenta krize polítika no seguransa iha 2006 ne’ebé afeta orden públika.

Iha siklu segundu, entre 2007 to’o 2012, IV Governu Konstitusionál hahú ajenda dezenvolvimentu nasionál ho lema “Adeus Konflitu, Bemvindu Dezenvolvimentu”.
Maske hasoru tentativa asasínatu ba Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta no Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha 2008, Estadu konsege restaura estabilidade no hadi’a disiplina institusionál iha PNTL no F-FDTL.

Iha períodu hanesan, Governu mós elabora Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011–2030 no hahú implementa programa eletrifikasaun nasionál iha 2009.

Iha siklu terseiru, entre 2012 to’o 2017, Governu fó prioridade ba rezolusaun disputa fronteira marítima ho Austrália liuhosi mekanizmu konsiliasaun obrigatória Organizasaun Nasaun Unida (ONU), ne’ebé ikusmai lori ba akordu fronteira marítima permanente iha 2019.

Iha siklu kuartu, entre 2017 to’o 2023, Timor-Leste enfrenta empase polítika no pandemia Covid-19 ne’ebé afeta implementasaun programa dezenvolvimentu nasionál.

Iha parte seluk, dosente akadémiku Satornino Esteve, hateten Timor-Leste hatudu maturidade demokrátika dezde 2007.

“Nia fó ezemplu katak, maski FRETILIN hetan númeru kadeira barak liu iha Parlamentu Nasionál, povu simu ho pasífiku bainhira CNRT forma Governu. Situasaun ida-ne’e kontinua mós to’o eleisaun iha 2023. Segundu, lideransa nasionál mós fó espasu boot ba jerasaun foun liuhosi Polítika Nasionál Juventude no Polítika Dezenvolvimentu Nasionál ba desportu hodi kria oportunidade ba setór sosiál,” dosente tenik.

Tuir dadus ne’ebé aprezenta hosi oradór sira, Timor-Leste konsege atinje progresu importante iha infraestrutura no servisu públiku durante tinan 24 independénsia. Iha área edukasaun, eskola hamutuk 1000-resin hosi nivel báziku to’o universidade reabilita no harii foun.

Iha setór saúde, edifísiu saúde hamutuk 400-resin konstrui no hadi’a hodi melhora atendimentu ba komunidade. Relasiona ho reseita nasionál, Fundu Petrolíferu kontribui hamutuk biliaun US$25, enkuantu reseita naun-petrolífera totaliza biliaun US$11. Governu mós investe biliaun US$19 ba infraestrutura hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Maski nune’e, dosente akadémiku informa, dependénsia boot ba fundu petrolíferu sei sai dezafiu prinsipál ba sustentabilidade ekonomia nasionál. Sira observa katak dezenvolvimentu reseita naun-petrolífera durante tinan 24 independénsia sei la’o lentamente no seidauk forte atu suporta ekonomia nasionál iha futuru.

Iha parte seluk, Eis-Sekretáriu Estadu Desportu, Leovigildo Hornai subliña katak sosiedade dalabarak sei depende liubá líder istóriku sira no menus fó espasu ba ideia inovadora hosi jerasaun foun.

Nia fó ezemplu katak iha pasadu susar tebes atu harii Liga Autónomu ba futeból (Liga Futeból Amadora) tanba limitasaun rekursu no organizasaun, maibé liuhosi inisiativa juventude, projetu ne’e ikusmai bele implementa.

“Ita-nia foin-sa’e barak sai ba rai-li’ur tanba laiha oportunidade servisu iha rai-laran, liuliu iha setór agrikultura no negósiu ki’ik. Governu presiza kria kondisaun empregu ba sira,” nia dehan.

Oradór sira mós observa katak organizasaun estudantil no juventude rezisténsia sira hanesan OJETIL, RENETIL no FITUN, ne’ebé iha tempu luta sai importante ba movimentu nasionál, daudaun komesa menus ativu iha jerasaun foun sira.

Iha aspetu diplomátiku, Timor-Leste konsidera konsege iha progresu importante iha nivel internasionál.

Depoizde deklara independénsia unilaterál iha 1975, Timor-Leste iha 2024 prenxe ona rekizitu prinsipál sira atu adere ba Organizasaun Komérsiu Mundiál (OMC/WTO) no hetan apoiu hosi estadu membru ASEAN atu integra iha organizasaun rejionál ne’e.

Bá-oin, IX Governu Konstitusionál iha responsabilidade boot hodi aproveita oportunidade ekonomia hosi merkadu ASEAN ne’ebé iha populasaun liu millaun 600, hodi hamenus dependénsia ba mina-rai no fó apoiu liután ba setór privadu nasionál liuhosi investimentu iha agrikultura no turizmu.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!