iklan

MUNISÍPIU, VIKEKE

IADE oferese formasaun kona-ba kompetisasaun negósiu inovativu ba joven sira iha Vikeke

IADE oferese formasaun kona-ba kompetisasaun negósiu inovativu ba joven sira iha Vikeke

IADE oferese formasaun kona-ba kompetisaun negosiu inovativu ba joven sira iha Vikeke. Imajen TATOLI/Vitorino Lopes da Costa

VIKEKE, 17 Juñu 2026 (TATOLI)—Institutu   Apoiu  ba Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE) ne’ebé servisu hamutuk Organizasaun   Internasionál Traballu (ILO-sigla ingleza) realiza formasaun kona-ba kompeteisaun negósiu agrofloresta ba joven sira iha Munisípiu Vikeke.

Iha abertura formasaun ne’e, Diretór IADE Munisípiu Vikeke, Antonito do Rosário, haktuir formasaun ne’e IADE realiza tanba servisu hamutuk ho parseiru husi ILO no fundu husi Uniaun Europeia, ne’ebé implementa iha Munisípiu Dili, Baukau, Lautein, Ermera inklui Vikeke.

“Formasaun ne’e ita foka liubá produtu tolu mak hanesan Baunila, Kakau no nú oinsá mak ita halo transformasaun ba produtu hirak-ne’e ba produtu seluk. Molok to’o iha formasaun ne’e, etapa dahuluk mak joven sira rejista ba kompetisaun agrofloresta husi munisípiu lima ne’e ema hamutuk 407, maibé IADE no ILO halo selesaun ba ema na’in-160. Nune’e ba kompetisaun ne’e ita husi Munisípiu Vikeke hamutuk ema na’in-48, maibé iha prosesu selesaun hela ema na’in-28. Husi númeru ne’e ema na’in-lima rezigna aan, entaun agora daudaun ema na’in-23 mantein,” Antonito do Rosário hateten iha salaun IADE, Beloi, Kuarta ne’e.

Tan ne’e, Antonito dehan, ba etapa ida-ne’e IADE kria semináriu ho tipu formasaun ba joven sira  ho tema “Negósiu inovativu setór agrofloresta mak dalan ba susesu” husi produtu Baunila, Kakau no nú.

“Ita bele liga ba merkadu internasionál hanesan produtu Baunila, Kakau no Baunila, tanba ne’e ita komesa  hanoin oinsá mak ita bele dezenvolve ba produtu referidu. Liuhusi husi formasaun ne’e oradór sira sei fó produtu tolu ne’e ba ita-nia joven sira,” nia akresenta.

Antonito relata formasaun ne’e sei ko’alia kona-ba prosesu uza produtu tolu ne’e to’o kolleta no matéria seluk mak negósiu inovasaun produtu referidu.

“Depois formasaun sira-ne’e ramata sei kontinua kompetisaun no kompetisaun ne’e joven sira sei aprezenta sira-nia planu negósiu ne’ebé fó agrofloresta. Nune’e, joven sira-ne’ebé planu negósiu sai selesionadu sei hetan fundu hahú husi $2.500  to’o rihun $5 hodi haforsa ita-nia joven sira-nia negósiu,” nia subliña.

Iha fatin hanesan, reprezentante Autoridade Munisípiu Vikeke, Luís António da Silva Soares,  hateten kompetisaun inovativa ne’e sai hanesan oportunidade di’ak ba joven Vikeke-oan sira hodi hamosu ideia ba  inovativu negósiu nian.

“Tanba ne’e, ha’u husu ba joven sira tenke iha vontade ida-ne’ebé di’ak hodi esplora ideia inovasaun ba produtu tolu ne’ebé sai prioridade ba negósiu novativu nian. Joven sira aproveita atu bele kria rasik negósiu iha ita-nia moris,” nia hato’o.

Entretantu, formasaun ne’e partisipa husi joven  totál hamutuk na’in-23 kompostu husi mane na’in-17 no feto na’in-neen (6) durante loron ida.

Jornalista: Vitorino Lopes da Costa

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!