DILI, 26 Juñu (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten ohin Timor-Leste halo minutu silénsiu tanba halo despedida ba timoroan ida ho naran Francisco Guterres Lú Olo ne’ebé sai hanesan simbólu ne’ebé moris nafatin iha luta ba independénsia
“Saudozu nu’udar dirijente Estadu, sidadaun ativu kombatente libertasaun, líder polítiku rezisténsia no símbólu ne’ebé moris nafatin iha luta independénsia,” Prezidente Repúblika hateten liuhusi nia diskursu iha serimónia haloot Saudosu Francisco Guterres Lú Olo nia mate-isin iha Jardin Eroi Metinaru, ohin.
Xefe Estadu ne’e dehan, ba timoroan sira barak saudozu reprezenta jerasaun ne’ebé hanoin karik buat hotu-hotu hanesan omposivel, maibé aterasaun ne’ebé fiar no jerasaun ida-ne’ebé iha mehi ba rai ida-ne’ebé livre entaun nia luta ba mehi ida-ne’e.
“Ohin, atu hanoin fila fali nia, ita selebra misaun kumprida tanba Lú Olo pertense ba jerasaun erói nasionál sira, sira-ne’ebé hanorin liberdade la’ós prezente maibé konkista ida ho kosar-wen no sakrifísiu fakar raan. Entaun, nia sei kontinua nafatin ba jerasaun foun sira,” Laureadu Prémiu Nobel da Pás ne’e hateten.
Nia dehan, ohin timoroan sira halo omenajen ho ai-funan no matan-been ba nia batalla luta ikus ida-ne’e, nia espíritu sei fila ba dame maibé ninia memória nafatin hamutuk iha povu nia leet iha kalan nia nakukun no loron ne’ebé taridu.
“Ba família enlutada, lori Estadu nia naran, ha’u hateten ha’u-nia solidariedade kle’an no respeitu ba imi-nia terus no sofrimentu fahe ho ami no nasaun tomak,” nia hateten.
Nune’e, nia dehan, ba kompañeiru luta sira no timoroan hotu husik fiar ida katak Francisco Guterres Lú Olo nia memóri sei la haluha.
Sekretáriu Jerál FRETILIN, Mari Alkatiri, katak nia prefere atu bolu saudozu nia espoza la’ós faluk ka oan ki’ak, tamba saudozu Lú Olo fízikamente bele dook maibé emosinálmente metin iha família nia laran.
“Ita lori Lú Olo mai haloot iha jardin eroi sira-nian no uluk ami diskute kona-ba oinsá mak trata ita-nia veteranu no erói sira,” Sekretáriu Jerál FRETILIN, Mari Alkatiri, hateten liuhusi nia fiskursu iha iha Jardin Eroi metinaru, ohin.
Nia dehan, iha rai seluk ita halo de’it monumentu eróis, entaun ita halo jardin barbarak no sei sai jardin iha munisípiu sira, ne’e diferensa boot tanba ne’e rekoñesimentu ne’ebé transversaun no interjerasionál.
Reprezenta família enlutada, Domingos Guterres, hateten lori família nia naran hakarak hato’o agradesimentu ba entidade hotu-hotu nia prezensa durante maktoban sei rai iha ninia rezidénsia to’o ohin mai haloot iha jardin dos Hrois Metinaru.
“Ami husu deskulpa karik durante saudozu sei moris halo sala ruma iha vida polítika no sivíl nian,” nia dehan.
Tanba saudozu nu’udar ema simples ne’ebé gosta habelun ema hotu la haree ba kór tanba saudozu gosta liu amigu duké inimigu.
“Tanba ne’e ba Estadu tenke hadi’a Estadu ida ne’ebé di’ak no dignu, liuliu hadi’a sistema setór saúde iha Timor,” nia dehan,
Francisco Guterres, ho naran ne’ebé ema hotu konese nu’udar “Lú Olo”, moris iha Ossú-Vikeke loron 07 Setembru 1954. Nia inan-aman naran Felix Guterres no Elda da Costa Guterres. Sira maun-alin hamutuk ema na’in-ualu (8) ne’ebé kompostu husi feto na’in-haat (4) no mane na’in-haat (4).
Saudozu kaben ho nia espoza Cidália Lopes Nobre Mouzinho Guterres, no sira iha oan nain-haat ne’ebé kompostu husi mane na’in tolu (3) no feto mesak ida (1). Nia oan mane boot naran Francisco Cidalino, oan daruak naran Eldino Nobre, oan mane datoluk naran Felezito Samora Guterres no oan feto ikun mak Dália Luliana Nobre Guterres.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





