iklan

NASIONÁL, DILI

Saudozu Lú-Olo fízikamente bele dook maibé emosinalmente metin iha família nia laran

Saudozu Lú-Olo fízikamente bele dook maibé emosinalmente metin iha família nia laran

DILI, 26 Juñu 2026 (TATOLI)—Sekretáriu Jerál FRETILIN, Mari Alkatiri, katak nia prefere atu bolu saudozu nia espoza la’ós faluk ka oan ki’ak tanba saudozu Lú Olo fízikamente bele dook maibé emosinálmente metin iha família nia laran.

“Ita lori Lú Olo mai haloot iha jardin eroi sira-nian no uluk ami diskute kona-ba oinsá mak trata ita-nia veteranu no erói sira,” Sekretáriu Jerál FRETILIN, Mari Alkatiri, hateten liuhusi nia diskursu iha iha Jardin Eroi metinaru, ohin.

Nia dehan, iha rai seluk ita halo de’it monumentu eróis, entaun ita halo jardin barbarak no sei sai jardin iha munisípiu sira, ne’e diferensa boot tanba ne’e rekoñesimentu ne’ebé transversaun no interjerasionál.

“Tanba ne’e ha’u agradese mós apoiu tomak husi Estadu no Governu ba seremónia ne’e tomak, ha’u akompaña hamutuk ho família,” nia dehan.

Nia hein katak família enlutada bele hetan garantia no uma-lisan FRETILIN sei nafatin sai sira-nian, tanba saudozu Francisco Guterres Lú Olo mós luta ba Timor-Leste nia autodeterminasaun.

Reprezenta família enlutada, Domingos Guterres, hateten lori família nia naran hakarak hato’o agradesimentu ba entidade hotu-hotu nia prezensa durante maktoban sei rai iha ninia rezidénsia to’o ohin mai haloot iha jardin dos Hrois Metinaru.

“Ami husu deskulpa karik durante saudozu sei moris halo sala ruma iha vida polítika no sivíl nian,” nia dehan.

Nia mós husu ba partidu FRETILIN atu labele lakon konfiansa, maske saudozu nia mate-isin husik hela mundu maibé ninia espíritu sei nafatin iha FRETILIN nia laran, nune’e halo tuir ba saida mak durante ne’e saudozu husik hela ba ema hotu.

Tanba saudozu nu’udar ema simples ne’ebé gosta habelun ema hotu la haree ba kór tanba saudozu gosta liu amigu duké inimigu.

“Tamba ne’e ba Estadu tenke hadi’a Estadu ida ne’ebé di’ak no dignu, liuliu hadi’a sistema setór saúde iha Timor,” nia dehan.

Luta hamutuk ho FRETILIN

Iha 1975 bainhira Lú Olo integra no partisipa nu’udar dedikasaun eskluziva ba luta libertasaun tamba nia sa’e ba foho (ai-laran) hamutuk ho povu no ho lideransa Komité Sentrál FRETILIN nian, entaun nia envolve-an hamutuk ho pelutaun FALINTIL nian ne’ebé komandu husi Komandante Lino Olokasa, no hahú nia moris nu’udar funu-na’in ba liberta povu no patria maubere durante tinan 24.

Iha 1976 nia hetan nomeasaun nu’udar Vise Sekretáriu Ossú nian, no iha tinan hanesan nia substitui fali nu’udar Sekretáriu Zona, antes hetan kapturasaun husi forsas militár Indonézia. Iha 1977 to’o 1978 nia hetan nomeasaun nu’udar Komisáriu Setór Ponta Leste nian.

Iha tinan 1981, rezisténsia armada FRETILIN nian hetan reestrurasaun
No iha 1982 Lú Olo hetan nomeasaun nu’udar Adjuntu iha rejiaun Leste, no mós halo parte hanesan Komandu datolu iha kompaña Gerilla nian, ka nu’udar responsavel polítiku.

Iha 1984 nia hetan nomeasaun nu’udar Komisáriu Polítiku, no iha 1987 nia kaer kna’ar ne’e hamutuk ho funsaun ezekutivu bainhira nia hetan transferénsia ba rejiaun kruzeirus, ne’ebé kompostu iha munisipiu Manufahi, Manatutu Oeste, Aileu no parte orientál Díli nian.

Iha 1987, Komandante Xefe Xanana Gusmão, hasai-an husi FRETILIN no hari’i fali partidu CNRM (Conselho Nacional Resistência Maubere), entaun komandu polítiku FRETILIN nian integra ba Komisaun Diretiva FRETILIN (CDF), ne’ebé Mauhuno mak asume hanesan Sekretáriu no Mauhudo, Nino Konis Santana inklui Lú Olo asume hanesan Vise-Sekretáriu.

Maibé iha tinan 1991, Mauhudo hetan capturasaun husi inimigu no iha 1992 Xanana mós hetan kapturasaun, no Mauhuno entrega-an ba tropas Indonézia iha 1993, nune’e Nino Konis Santana mak asume fali hanesan Sekretáriu CDF no mós Comando da Luta, no Lú Olo

asume kargu Vise-Sekretáriu CDF nian. Enkuantu iha 1998 bainhira komandante Nino Konis Santana mate, Lú Olo asume fali kargu nu’udar Sekretáriu CDF nian no ka’er funsaun polítiku iha rezisténsia armada.

Bazeia ba Lú Olo nia proposta iha tinan 1998, FRETILIN realiza konferénsia extraordinária iha Sydney (Austrália), hodi reorganiza fali Dirasaun Sentrál FRETILIN nian. Nune’e Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian hari’i no substitui CDF ho Lú Olo nu’udar Koordenadór Jerál Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian ba rezisténsia armada, no Mari Alkatiri nu’udar primeiru Vise-Koordenadór iha Frente Diplomátika, Mauhuno nu’udar Segundu Vise-Koordenadór iha frente klandestina no Mau Hodo nu’udar Sekretáriu Sekretariadu Polítiku Permanente FRETILIN nian iha frente klandestina.

Enkuantu banihira CNRT hari’i, Lú Olo sai mós membru Konsellu Polítiku Nasionál CNRT nian (CPN/CNRT), Sekretáriu Frente Polítika Interna (FPI), membru Konsellu Polítiku Militár iha Rezisténsia Armada, no Koordenadór Jerál Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian.

Maibé iha loron 26 Novembru 2000 Lú Olo entrega nia kilat M-15 no munisoen tomak ba komandu FALINTIL nian, no nia fila ba Díli hodi hala’o Konferénsia Nasionál ba kuadru FRETILIN nian atu reorganiza estrutura baze FRETILIN nian ne’ebé harahun iha funu laran, no prepara atu halo kongresu FRETILIN nian iha tinan 2001.

Iha tinan 2001 realiza duni kongresu FRETILIN no eleje Lú Olo nu’udar Prezidente CCF, hanesan mós iha kongresu FRETILIN nian ba daruak iha 2006.

Iha eleisaun lejizlativa 30 Agostu 2001, Lú Olo lidera FRETILIN ba vitória boot hodi manán asentu barak liu hotu-hotu atu kompoe assembleia konstituente.

Nune’e iha loron 15 fulan-Setembru 2001 to’o 20 Maiu 2002 Lú Olo asume kna’ar hanesan Prezidente Assembleia Konstituinte, ne’ebé hakerek no aprova konstituisaun RDTL nian. Nune’e nia hetan rekonñesimentu nu’udar matadalan ba konstituisaun RDTL nian.

No bainhira Timor-Leste restaura nia independénsia iha loron 20 Maiu 2002, Lú Olo simu responsabilidade nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál to’o 2007, no nia mak fó posse ba Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Prezidente Repúblika iha tinan 2002.

Iha tinan 2006 Tuir Dekretu Prezidente Repúblika nú.56/2006, 5 Dezembru, Lú Olo simu kondekorasaun ho títulu onorífiku orden gerrilla hosi Prezidente Repúblika Kayrala Xanana Gusmão, grau da-1/nivel superiór nu’udar rekoñesimentu ba kargu polítiku ne’ebé mak nia hala’o iha frente armada, inklui kargu nu’udar Komisáriu Polítiku, Koordenadór Jerál Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian, Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN nian, Koordenadór Konsellu Polítiku-Militár, Sekretáriu Konsellu Ezekutivu Luta Klandestina no Sekretáriu Frente Polítika Interna/CNRT rezisténsia.

Iha Maiu 2006, FRETILIN hala’o Kongresu Nasionál Daruak. Lú Olo eleitu dala ida tan nu’udar Prezidente partidu nian, nafatin ho Mari Alkatiri, nu’udar Sekretáriu-Jeral FFRETILIN.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!