Husi: Rosito Guterres
Atu asegura prestasaun servisu ida ne’ebé efisiente no efikás, promove dezenvolvimentu ekonómia lokál/rurál, promove boa governasaun liuhusi partisipasaun ativa sidadaun nian iha dezenvolvimentu mak asuntu desentralizasaun no podér lokál hatu’ur kedas ona iha konstituisaun artigu 5, 71 no 72. Atu iha kbiit lokál no podér administrasaun ida mak iha titúlu artigu ida ne’e define polítika desentralizasaun no podér lokál la’ós programa governu nian de’it maibé ne’e misaun konstitusionál ne’ebé kualker governasaun iha obrigasaun hodi konkretiza.
Pergunta ba ita mak desde primeiru governu too mai IX Governu realizasaun misaun konstitusionál ne’e too ona ne’ebé, dezafiu no lisaun saida de’it mak ita enfrenta?
Atu resposta pergunta hirak leten mak ita presiza hateten ho estruturadu liuhusi pontu partida tuir mai ba ita Timor-Leste mak konseitu desentralizasaun, razaun prinsipál desentralizasaun, objetivu desentralizasaun, prinsípiu desentralizasaun no Fatór importante sira iha desentralizasaun.
Ho inisiativa governasaun tomak nian desde primeiru governu too mai IX governu, hothotu iha misaun no liuhusi misaun hirak ne’e mak Timor-Leste opta faze tolu antes too iha faze ikus mak deskonsentrasaun administrativa, desentralizasaun institusionál no faze ikusliu mak desentralizasaun territoriál.
Simplesmente desentralizasaun administrativa no podér lokál nian filosófia mak hamenus responsabilidade governu sentrál no aumenta responsabilidade governu lokál, tanba esensia Estadu no Governu mak kestaun responsabilidade, bainhira ita ko’alia kompenténsia no responsabilidade iha modelu sentralizadu no desentralizadu.
Tanba ne’e liuhusi artigu ida ne’e ita fó resposta liuhusi pontu mensionadu iha leten.
- DESENTRALIZASAUN konsiderado sistema governasaun ne’ebé konstráriu ho sistema SENTRALIZASAUN.
- Desentralizasaun jeralmente ko’alia kona-ba distribuisaun kompeténsia sentrál ba autoridade lokál sira ou devolusaun husi governasaun sentrál ba autoridade lokál Estadu nian. Tanba ho modelu konseitu rua ne’e mak kuandu ita ko’alia desentralizasaun administrativa no podér lokál ezatamente iha literatura barak maibé ba ha’u ne’e ita ko’alia kona-ba momentu distribuisaun kompeténsia husi governu sentrál ba autoridade munisipál/lokál.
Razaun prinsipál halo desentralizasaun administrativa no podér lokál
- Governasaun ida responsivu ba asuntu emerjénsia sira;
- Habesik governasaun ida besik liu ou rezolve prosedimentu sira difikulta no rigór no planeamentu sira;
- Hasai sensentividade konaba problema no dezafiu sira ne’ebé mak autoridade lokál ou teritóriu sira enfrenta;
- Fahe podér polítika no administrasaun;
- Reprezentativu ne’ebé di’ak no kapasidade administrasaun públika ida di’ak liu;
- Atendimentu ho efetividade ne’ebé di’ak liu;
- Hasai kualidade koordenasaun entre lideransa autoridade lokál sira;
- Institusionaliza partisipasaun ativa povu nian iha prosesu dezenvolvimentu;
- Kria medida no desizaun alterativa sira ba problema ne’ebé povu hasoru;
- Administrasaun públika ida fleksivel, inovativu no kreativu;
- Fasilidade p”ubliku sira ne’ebé di’ak;
- Estabilidade polítika no governasaun ida ne’ebé di’ak
Objetivu desentralizasaun administrativa no podér lokál:
- Habesik governasaun ba povu iha ámbitu foti desizaun públika sira tuir nesesidade povu nian ho lais;
- Iha kontrolo ne’ebé direta, ho di’ak no lais no ho efisiente no efikás;
- Intrese komunidade lokál ne’ebé hetan atensaun no tratamentu di’ak no akomodativu;
- Prosesu dezenvolvimentu deside husi autoridade lokál rasik, ho nune’e bele asegura partisipasaun ativa husi komunidade nian iha porsesu dezenvolvimentu sira-nia moris fatin (munisípiu, postu administrativu, suku no aldeia sira);
- Ho podér lokál bele optimalizasaun potensia produtivu sira ne’ebé eziste iha nivel lokál no rurál.
Fatór xavi sira iha implementasaun desentralizasaun administrativa no podér lokál mak rekursu umanu, rekursu finanseira, kondisaun ezistente no mínimu sira no organizasaun/ institusionál.
Fatór sira ne’ebé sai dezafiu iha implementasaun mak estabilidade polítika ne’ebé rezulta inkonsisténsia polítika no la iha sustentabilidade polítika entre governasaun ida ba governasaun seluk, politizasaun administrasaun públika no ne’ebé rezulta governu labele konsolida rekursu umanu ho di’ak, la iha polítika sustentabilidade, erradikalizasaun baze legál sira ne’ebé hamosu konflitu entre prosedimentu legál, retrosessu sira ne’ebé akontese iha últimu tinan rua no tolu, baze legál sira ne’ebé eziste, liu-liu lei 22/2021, lei eleitorál munisipál, lei 23/2021 podér lokál no desentralizasaun administrativa, lei 16/2023 finansa munisipál ne’ebé vigór, maibé ohin loron governu seidauk kontinua prepara nian regra komprementár sira.
Konkluzaun
Podér lokál no desentralizasaun administrativa la’ós programa governu nian de’it maibé misaun no obrigasaun konstitusionál, kualker governu presiza iha konsisténsia polítika, governasaun hothotu iha obrigasaun konstitusionál hodi garante prosesu tomak iha progresu, la’ós restrosessu prosesu (hakiduk ba kotuk) hanesan saida mak akontese ohin loron, purke podér lokál no desentralizasaun administrativa de’it mak bele asegura prestasaun servisu no foti desizaun iha nivel lokál, bele promove dezenvolvimentu lokál/rurál ida sustentavél ba bem estar populasaun nian. Tanba ne’e, saida mak autoridade lokál sira bele hala’o ona, reforsa de’it saida mak sira hala’o mesak, aumenta tan, saida mak lideransa komunitária iha ona kapasidade no esperénsia presiza mak reforsa no aumenta, labele redús, labele interven no labele hasai husi governu sentrál. (*)





