iklan

OPINIAUN

Diversifikasaun Ekonomia: Aspirasaun no Polítika Públika Timor-Leste nian

Diversifikasaun Ekonomia: Aspirasaun no Polítika Públika Timor-Leste nian

Guteriano Neves

Diversifikasaun Ekonomia sai ona tópiku importante ida iha diskusaun polítika públika Timor-Leste iha tinan sanulu resin nia laran. Maibé  evidénsia estatístika no mós makro-ekonomia hatudu katak laiha mudansa iha estrutura ekonomia Timor-Leste nian. Kontráriu ho intensaun no aspirasaun, iha tendénsia katak dependénsia ba petróleu hetok aumenta liu tan fasilita hosi despeza anuál Estadu nian. Tuir perspetiva ida ne’e, fatór importante ne’ebé kontribui ba ida ne’e mak fallansu iha polítika públika – Misguided policy. Artigu-badak ida ne’e enkuadra ita-nia hanoin kona-ba diversifikasaun ekonomia no fallansu sira iha nível polítika públika durante ne’e. Ida ne’e bele ajuda ita lori enkaudra ita-nia hanoin lori halo krítika no auto-krítika ba lala’ok nasaun no Estadu nian durante ne’e, liliu fallansu sira iha formulasaun polítika públika durante ne’e.

 

Imperativu hosi Diversifikasaun Ekonomia

Asuntu Diversifikasaun Ekonomia nu’udar asuntu boot no xavi ida iha diskursu dezenvolvimentu internasionál. Ida ne’e refere ba prosesu atu diversifika fontes rendimentu país ida nian hodi hases-an hosi dependénsia ba fontes rendimentu úniku. Iha abordajem luan liu, diversifikasaun ekonomia iha ligasaun metin ho transformasaun estruturál ekonomia nian – Economic Structural Change – lori aumenta produtividade iha ekonomia no dudu kreximentu ekonómiku. Ba Timor-Leste, kestaun diversifikasaun ekonomia, tuir intendimentu komum, refere ba esforsu ou intensaun atu reduz dependénsia ba rendimentu petróleu, no haluan baze impostu. Haree iha kontextu luan liu, kestaun diversifikasaun ekonomia la’ós merementu mosu tanba mina maran ou mina hotu ou kestaun Rai Naruk Fiskál ka Fiscal Cliff. Independentimente hosi kestaun reserva mina ne’ebé Timor iha, no mós inserteza ho dezenvolvimentu Greater Sunrise nian, asuntu diversifikasaun ekonomia sai estratejia dezenvolvimentu nasionál tanba liga ho dezenvolvimentu setór privadu nian, kriasaun empregu, aumenta rendimentu, no mós kombate pobreza. Tanba ne’e tenki iha seriedade hosi lideransa topu sira ba kestaun refere. Diversifikasaun ekonomia imperativu tebes tanba ekonomia ne’ebé de’it mak depende ba setór úniku sempre asosia ho nível vulnerabilidade aas. Ezemplu ne’ebé la dok mak bele observa a kondisaun Bali nian durante COVID. Maski setór turizmu nu’udar indústria renovavel; maibé tanba siklu ekonomia Bali nian depende ba turista hosi li’ur, wainhira COVID mosu, ekonomia Bali kolapsu; to’o balu bolu Bali hanesan “Ghost Town”. Ohin loron, wainhira ita vizita Bali, ita husu esperiénsia ema ne’ebé hela iha Bali, sei konta kona-ba esperiénsia moruk durante COVID.

Pior liu tan dependénsia ba setór petróleu no minerais. Indústria extrativa hanesan petróleu, la’ós intensivu iha maun de obra nune’e la fasilita kriasaun empregu ba ema barak no la fasilita redistribuisaun rekursu kompara ho setór ekonomia sira hanesan agrikultura no manufaturera. Indústria Petróleu di’ak ba Estadu tanba fornese rendimentu boot ba Estadu; maibé la’ós direitamente ba uma-kain. Ho presu merkadu ne’ebé tun sa’e, ou volatilidade hosi presu mina ne’ebé aas, no faktus katak Mina nu’udar rekursu la’ós renovavel, dependénsia ba petróleum impoen nível vulneravelidade aas tebes ba ekonomia país ida nian. Estrutura ekonomia refere sai impedimentu boot ba ajenda boot dezenvolvimentu nian hanesan, susar atu atinzi kreximentu ekonómiku inkluzivu no sustentavel, susar atu kriasaun empregu, susar atu implementa estratejia ba redusaun pobreza nian. Ho baze iha leten, diversifikasaun Ekonomia sai asuntu importante ida iha pais barak nian; independentimente dependénsia setór ekonomia ne’ebé renovavel ou lae no sera que pais refere iha reserva mina barak ka lae.

Dadus empiriku no evidénsia estatístika mos hatudu katak ekonomia ne’ebé diversifikada ho nível komplexidade aas liu iha impaktu pozitivu ba kreximentu PIB no PIB Per capita, kreximentu rendimentu per capita, no redusaun pobreza. Ekonomia ne’ebé diversifikada sei fasilita distribuisaun rekursu ekonómiku ne’ebé justu liu; nune’e kria kreximentu ida ne’ebé ho karakter inkluzivu liu. Ekonomia ne’ebé diversifikada no la depende ba setór úniku ida sei kria empregu barak liu. Ikus liu, redusaun pobreza sei la akontese wainhira ita kontinua ho estrutura ekonomia ida ne’ebé depende los de’it ba sirkulasaun osan Petróleu iha merkadu. Kreximentu Inklusivu ezizi estrutura ekonomia ida ne’ebé depende ba setór oioin no mai hosi setór oioin; no populasaun hotu; partikularmente sira ne’ebé ho rendimentu baixu, ou marjinalizadu hetan benefisiu hosi kreximentu refere.

Espesífiku ba kontextu Timor-Leste nian, diversifikasaun ekonomia sai imperativu tebes ba dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentavel no inkluzivu liu nune’e, sai nu’udar kestaun indiskutivel ida. Intensaun ida ne’e bele nota mós iha Diskursu oioin ne’ebé durante ne’e rona hosi lideransa topu Partidu Polítiku sira-nian, diskursu sira iha palku leten, promesa sira iha tempu kampaña eleisaun nian, no planu orsamentu nian kada tinan. Baze hosi intensaun iha letan mak oinsa atu uza rendimentu hosi petróleu lori dezenvolve setór naun petróleu nian sira hanesan agrikultura, turizmu, no manufaturera.

 

Fallansu Polítika Públika

Maski nune’e, evidénsia iha nível makro-ekonomia to’o iha obvervasaun Ekonomia lor-loron nian hatudu katak laiha mudansa estruturál iha Ekonomia Timor-Leste ou laiha diversifikasaun ekonomia. Pelu kontráriu, aumenta liu tan dependénsia ba petróleu. Siklu atividade ekonomia depende tomak ba despeza Estadu nian. Ezemplu hosi dadus balu bele ajuda lori enkuadra estrutura refere. Proporsionalidade hosi despeza Estadu Timor -Leste nian iha PIB naun Timor-Leste nian iha entre 80 – 120 porsentu; kompara ho 20 porsentu iha pais sira iha rejiaun Sudeste Aziatiku; no 30 – 40 porsentu iha pais illa ki’ik sira – Small Island States. Iha 2022, konsumu Governu nian reprezenta 45.5 porsentu hosi total konsumu domestika, no 60 porsentu hosi PIB naun Petróleu. Investimentu setór públiku reprezenta 71 porsentu hosi total investimentu; maioria hosi ne’e ba infraestrutura. Iha tempu hanesan atividade Ekonomia tomak sei depende ba lala’ok setór públiku. Osan barak ne’ebé sirkula iha merkadu mai hosi OJE ne’ebé uza lori selu funsionáriu públiku sira, transferénsia ba idozu no veteranus, ou kontratu ne’ebé Governu halo ho empreza sira; no seluk tan.

Hanesan setór ida, setór públiku mak boot liu iha estrutura PIB naun Petróleu nian; reprezenta serka de 25 porsentu hosi ekonomia Timor-Leste nian. Realidade refere impoen nível vulnerabilidade aas tebes ba ekonomia Timor-Leste. Ninia konsukuénsia mak hanesan observa durante 2017 – 2020 kauza hosi inserteza polítika rai-laran nian no taxa inflasaun aas iha tinan hira ikus ne’e kauza hosi funu ne’ebé afeta ba kadeia abastesamentu ba sasan no servisu iha merkadu internasionál. Ida ne’e mós sai baze ba problema sira seluk hanesan inefisiénsia iha ekonomia, kreximentu ekonómiku ki’ik, falta empregu no taxa partisipasaun forsa laboral ki’ik, nível pobreza aas, no gap entre Dili no Munisipiu seluk, no mós gap entre área urbana no área rurál.

Kauza prinsipál hosi laiha diversifikasaun Ekonomia mak fallansu polítika públika. Aspirasaun atu diversifika ekonomia presiza intervensaun polítika públika ida ne’ebé adekuadu no apropriadu. Iha báziku liu, ezizi investimentu publiku iha infraestrutura fiziku, dezenvolvimentu kapitál umanu ho kualidade, no dezenvolvimentu instituisaun. Dezenvolvimentu instituisaun sai importante tanba ida ne’e relasiona ho kustu no estrutura insentivu, no nível kompetividade kada setór iha ekonomia no mós kompetividade ekonomia Timor-Leste kompara ho país sira seluk. Iha ekonomia ne’ebé ninia komplexidade aumenta, no estrutura sosiedade no demografikua muda, polítika públika mós tenki buka atu adapta ho mudansa hirak ne’e. Iha kontextu atuál, krítiku tebes atu orientasaun polítika públika buka atu muda estrutura ekonomia liuhosi muda estrutura insentivu, no fasilita movimentasaun fatór de produsaun hosi setór ida ba setór ida seluk. Normalmente mak mudansa hosi setór sira ne’ebé produvidade ekonómiku ki’ik ba setór ekonomia ho produtividade aas.

Durante ne’e, ita nota katak maski ho retorika no diskursu oioin, ita-nia kuadramentu no lala’ok polítika públika la suporta intensaun atu diversifika ekonomia. Pelu kontráriu, ita-nia aktu polítika públika no jestaun rekursu públiku nian iha tendénsia atu hakle’an liu tan dependénsia ba rekursu úniku. Ita bele nota iha aspetu hirak tuir mai. Ida, Ita kontinua atu monu ba tentasaun osan baratu ne’ebé mai hosi Petróleu, lori kontinua ho polítika fiskál ida ne’ebé expansionária. Maski evidénsia oioin no relatóriu oioin hatudu ona kona-ba ameasa ba Rai Naruk Fiskál no inefisiénsia iha despeza públika, Governu troka ba mai, partidu ne’ebé ukun troka ba mai, seidauk iha indikasaun forte kona-ba mudansa estruturál ba ita-nia postura polítika fiskál. Ita kontinua ho estrutura despeza ida ne’ebé la efisienti no gasta osan ba atividade sira ne’ebé ninia retornu la klaru no laiha serteza haree ba impaktu ba ema barak nia moris lor-loron. Ita kontinua atu aloka rekursu signifikante ba atividade sira ne’ebé simplizmente atu fasilita de’it taxa ezekusaun duke programa sira ne’ebé iha impaktu reál ba povu nia moris ba tempu naruk nian. Ita la halo desizaun ho prudente kona-ba kada sentavus no kada dolár ne’ebé ita gasta no ninia retornu. Hanesan ezemplu, despeza Estadu nian atu mantein funsionamentu birokrasia Estadu nian kontinua aumenta hosi tempu ba tempu; nune’e reduz espasu fiskál ba atividade produtivu sira. Diskusaun sira iha sosiedade hatudu katak iha mudansa iha insentivu iha merkadu tanba nia estrutura despeza mós fó liu prioridade ba konsumu imediata, partikularmente konsumu goveromu nian duke atividade produtivu sura. Ita kontinua ho estrutura fiskál ida ne’ebé hahoris mentalidade baruk ten, pasivu no dependénsia iha sosiedade nia leet ba Estadu duke promove mentalidade inovativu, no independenti iha sosiedade nia leet.

Rua, ita kontinua ignora ou la iha seriedade kona-ba importánsia hosi investimentu iha kapitál umanu ou laiha sensu kona-ba importánsia hosi kapitál umanu ba iha dezenvolvimentu tomak. Iha mundu ohin loron nian, dezenvolvimentu ekonómiku ninia baze mak ema, no koñesementu ema nian mak sai baze ba dezenvolvimentu ekonomia – knowledge based economy. Populasaun ne’ebé iha koñesementu no iha abilidade, sira sei sai produtivu liu no sai inovativu liu iha sosiedade. Inovasaun iha ekonomia no iha sosiedade ninia baze mak ema nia koñesementu. Ida ne’e ezizi investimentu iha setór xavi sira hanesan saúde no edukasaun. Maski importánsia hosi kapitál umanu no investimentu iha edukasaun no saúde nu’udar kestaun indiskutivel; maibé durante ne’e, aktu polítika públika seidauk hatudu katak iha seriedade kona-ba asuntu ne’e. Ita-nia sistema edukasaun seidauk konsege prepara ninia emar atu sai inovativu no sai kompetitivu iha merkadu ida ne’ebé nakloke no kompetitivu. Ita sei sai nu’udar país ida ho taxa má nutrisaun aas iha mundu. Notísia rai-laran, konversa sira ne’ebé iha, no mos esperiénsia iha fatin balu hatudu katak ita-nia eskola sira sei falta infraéstrutura baziku sira hanesan aula, haris-fatin, meza no kadeira; seidauk mensiona biblioteka ho livru ne’ebé sufisienti. Iha nível boot liu, ita-nia sistema edukasaun sei enfrenta dezafiu sira ho lian ne’ebé uza atu hanorin, kurríkulu, to’o kualidade manorin-na’in sira. Banku Mundiál iha ninia relatóriu tinan 2020 nian deklara katak Timor-Leste enfrenta hela krize Kapitál Umanu; iha ne’ebé tuir Banku Mundial, “labarik ida ne’ebé moris iha Timor agora, nia nível produtivu 45 porsentu de’it; se karik nia hetan edukasaun no saúde kompletu.” Ida ne’e ki’ik liu duke país sira iha rejiaun Azia Oeste no Pasífiku no sira ho rendimentu mediu baixu – Lower Middle Income Countries. Entre 2010 no 2020, Indise Kapitál Umanu Timor-Leste nian aumenta hoso 0.41 to’o 0.45.

Tolu, ita nota katak falta ou laiha intendimentu hosi  governante sira kona-ba importánsia hosi kualidade no serteza hosi polítika no ekonomia, no serteza iha lei sira lori atrai konfiansa autór ekonomia nian sira; inklui setór privadu nian. Kestaun sira hanesan respeitu ba kontratu, kapasidade órgaun judisiariu sira atu halo julgamentu ba kazu sira, independensia hosi órgaun judisiariu iha ninia desizaun sira, serteza kona-ba na’in ba rai, administrasaun públika nian ida ne’ebé kompetenti no efisienti, polítika públika ho kualidade, no serteza iha polítika públika sai xavi ba dezenvolvimentu ekonomia. Kualidade hirak ne’e fornese konfiansa ba autór ekonomia nian, partikularmente setór privadu sira atu halo investimentu. Tuir ekonomista sira, kualidade instituisaun nian mak sai fatór determinante ba dezenvolvimentu ekonómiku no kreximentu ekonómiku tempu naruk país ida nian, tanba ida ne’e fó serteza no konfiansa ba funsionamentu merkadu. Setór privadu ne’ebé atu halo investimentu ho sériu no iha kompromisu atu halo investimentu ho montante boot ba tempu naruk nian presiza iha konfiansa ba ita-nia instituisaun Estadu nian. Maski parte barak koalia bebeik, inklui akademiku, sosiedade sivil, ajensia dezenvolvimentu, inklui polítikus sira, rekoñese kestaun sira iha leten, maibé laiha seridade hosi governante sira atu kria kondisaun ne’ebé saudavel lori hetan konfiansa hosi autór ekonomia nian liu hosi hadi’a kapasidade orgaun judisiariu, hadi’a no simplifika birokrasia ne’ebé han tempu, fo serteza kona-ba na’in ba rai, serteza polítika públika, no seluk tan. Ita nota katak exercisiu poder polítiku entre elite sira la’ós atu buka solusaun ne’ebé di’ak liu; maibé barak liu buka atu hatun malu de’it, atu prova se mak di’ak liu no se mak popular liu.

 

Haat, iha kontextu ida ne’e, partidarizasaun funsionalizmu públiku sai hanesan impedimentu boot ida ba fornesementu servisu ho kualidade di’ak. Ita kontinua partidariza administrasaun públika too iha nível tékniku nian, no uza servisu sira iha administrasaun públika hanesan meius ida atu haluan klientilizmu polítika liu hosi fahe pozisaun. Ida ne’e hamenus kualidade atendimentu públiku sira, no servisu essensiais sira ne’ebé kabe ba parte Governu ka Estadu nian hanesan durante ne’e ita observa; no mós harahun étika servisu no insentivu atu servisu maka’as ou hasai kosar-been iha sosiedade nia leet. Hirak ne’ebé asosia-an ho partidu polítiku, sira-nia intensaun la’ós luta ba vizaun no luta prinsípiu ruma ne’ebé Partidu sira kaer; maibé sai hanesan meius ka mekanizmu atu hetan kadeira ka pozisaun atu hetan servisu. Partidu Polítiku transforma ona sai fatin lori buka oportunidade; no la’ós ona sai fatin atu kontesta ideias no opsaun polítika públika. Diskusaun barak iha sosiedade nia leet nota katak ema la presiza atu estuda maka’as ka ema la presiza servisu maka’as ou eselenti iha ninia área atu hetan promosaun iha funsionalizmu públiku. Importante mak iha ligasaun no hola parte iha Partidu Polítiku ou koñese ema boot ruma. Se lider topu sira kontinua atu partidariza administrasaun públiku sira, ida ne’e sei susar tebes atu kria efisiénsia iha setór públiku. Liga ho diversifikasaun ekonomia, wainhira laiha kualidade iha funsionalizmu públiku, ida ne’e sei afeta ba konfiansa autór ekonomia nian, inklui setór privadu sira-nian atu halo investimentu iha eskalaun boot.

 

 

Dalan Sira ba Oin

Uluk nana’in, importante tebes atu Governante no polítiku sira muda ona sira-nia atitude no hanoin kona-ba jestaun rekursu limitadu ne’ebé iha no lala’ok Dezenvolvimentu nian. Durante tinan barak nia laran, Governante sira hatoman-an ona ho rekursu finanseiru ne’ebé la limitadu – abundance; nune’e sira kontinua expanda despeza sem hanoin kona-ba valór no ninia rezultadu. Toman ida ne’e mak lori ita tama to’o situasaun ida agora, iha ne’ebé ita enfrenta hela risku no ameasa ba Rai Naruk Fiskál. Depende ba projesaun kona-ba tempu, se la halo mudansa ba kostume ida ne’e, bele lori Timor-Leste tama iha situasaun ida refere, ne’ebé bele lori impaktu pior liu tan duke situasaun atuál. Iha kontextu dezenvolvimentu luan liu, tenki iha rekoñesementu ida katak lala’ok governante nian no opsaun polítika durante ne’e la ajuda Timor-Leste atu rezolve problema estruturál oioin ne’ebé ita enfrenta. Governante sira tenki tenki prudenti liu iha jestaun rekursu; no impoen dixiplina iha sira-nia despeza no maximiza rekursu limitadu ne’ebé iha atu hetan retornu ne’ebé boot liu tan.  Iha ámbitu mudansa atitude refere, nesesaria katak governante sira mós tenki iha sensibilidade katak dezenvolvimentu ohin loron nian labele limita de’it kapasidade instituisaun nian atu gasta osan, ou infraéstrutura fíziku ne’ebé harii, ou instituisaun foun ne’ebé kria. Finalidade hosi dezenvolvimentu mak atu kria kondisaun atu ema iha kbi’it no iha biban atu halao nia moris ho livre no independenti iha sosiedade nia leet. Lideransa Partidu Polítiku sira mós tenki rekoñese katak intensaun di’ak de’it la naton. Importante tebes atu traduz intensaun di’ak sira ne’e ba kuadramentu legál no polítika públika ida ne’ebé koerrente no integradu.

 

Tuirmai, Timor-Leste presiza aprende hosi nia esperiénsia rasik dezde 2002 mai leten; partikularmente dezde 2008 mai letan. Esperiénsia Timor nian sufisienti ona atu hanorin ita katak Gasta Osan de’it la sufisienti ou la naton atu responde ba dezafiu dezenvolvimentu ohin loron nian ho karakteristiku estruturál no ninia komplexidade tomak. Kestaun sira hanesan hadi’a kapitál umanu, aumenta produtividade ekonómiku, reduz inseguransa alimentar, dependénsia ba importasaun, to’o redusaun pobreza presiza esforsu ida ho konsisténsia, integradu, pragmatiku ho orizonte tempu naruk. Problema sira ne’e labele rezolve de’it iha siklu governasaun ida. Tanba ne’e, polítiku sira presiza iha korajen no aten-brani atu reve fali polítika sira ne’ebé durante ne’e la’o ona, estrutura despeza públika no halo re-estruturasaun ba despeza sira. Governante sira presiza rigorozu liu tan iha avaliasaun ba opsaun polítika sira ne’ebé la’o ona durante ne’e, no atividade sira ne’ebé implementa ona, sira-nia eifisiénsia, efikasia, no kustu ne’ebé involve no nia kontribuisaun ba diversifikasaun ekonomia. Iha ezersísisu ida ne’e, tenki iha korajen atu hapara no ko’a atividade balun ne’ebé la presiza no la nesesaria no konsumu rekursu barak.  Iha polítika fiskál nian, polítiku sira-nia desizaun sira kona-ba tetu fiskál liga ho kapasidade ekonomia atu absorve, kapasidade instituisaun atu jere, no mudansa insentivu iha merkadu kauza hosi despeza públika. Maski investimentu iha infraéstrutura sai nafatin krítiku ba dezenvolvimentu no produtividade ekonómiku, Governante sira tenki iha iha abordajen ida ne’ebé rigorozu liu atu tetu fila fali tipu infraestrutura saida mak kondiz liu ho ita-nia kontextu dezenvolvimentu ekonomia ohin loron nian, tipu infraestrutura sira ne’ebé bele dudu produtividade ekonómiku naun petróleu nian, no ita-nia aspirasaun atu diversifika ekonomia.

 

Ikusliu, polítiku sira independentimente hosi Partidu Polítiku ne’ebé de’it tenki iha ona kompromisu atu hapara ona politizasaun demaziada ba servisu funsionalizmu públiku. Kompromisu ida ne’e tenki transforma ba kuadramentu legál ruma ne’ebé rigorozu. Sem kompromisu ida ne’e, sei susar tebes atu iha eifisiénsia iha setór públiku no mellora kualidade atendimentu públiku. Konsidera katak setór públiku mak autór xavi ba dezenvolvimentu, entaun inefisiénsia iha setór públiku sei hada’et ba sosiedade no lala’ok ekonomia tomak. Nune’e mós setór públiku ne’ebé la iha kapasidade sufisienti ninia rezultadu mak atendimentu públika ida ne’ebé laiha kualidade no polítika públika ida ne’ebé la adekadu lori responde ba dezafiu dezenvolvimentu ohin loron ne’e. Tanba ne’e importante tebes ba Governante sira atu iha sensibilidade ida katak partidarizasaun funsionalizmu públiku ne’ebé la’o durante ne’e harahun kualidade atendimentu públiku, to’o servisu essensiais sira hanesan saúde, no edukasaun, kria de’it siklu odiu no vingansa entre Partidu polítiku sira, kontribui ba polarizasaun sosiedade nian, no aumenta kustu ba manutensaun birokrasia Estadu nian. Konsidera kontestu atuál, importante tebes, ba lideransa topu sira atu iha kompromisu ida klaru atu iha meius ida ne’ebé rigorozu atu hapara ida ne’e.

 

Konkluzaun

Diversifikasaun ekonomia la’ós projetu ka programa ida ne’ebé bele atinzi iha siklu eleitorál ida nia laran. Diversifika ekonomia presiza iha mudansa iha maneira halo polítika públika; no ida ne’e ezizi mudansa iha atitude no kuadramentu hanoin no kuadramentu polítika públika hosi Governante no lideraensa topu ida. Ida ne’e la’ós kestaun simplis no fasil; maibé nesesáriu. Importante mak Governante sira konsente ho situasaun ne’ebé nasaun enfrenta hela no halo desizaun estratéjiku sira atu halo mudansa ba diresaun ne’ebé nasaun ne’e la’o hela.

 

Autór nu’udar Analista Polítika Públika iha Timor-Leste. Artigu ida ne’e nu’udar opiniaun pesoál no la refleta opiniaun ka pozisaun hosi instituisaun ruma ne’ebé autór afilia ou hola parte.

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!