DILI, 15 Novembru 2025 (TATOLI)—Família “Komandante Kuba” no veteranu sira hosi Suku Mehara, Munisípiu Lautein, Sábadu ne’e, realiza konferénsia imprensa hodi deklara no konsidera livru ne’ebé eskritór Sergio Quintas hakerek ne’e konsidera halo plájiu ba istória iha livru ho títulu: “Raja Verísimo Dias Quintas, Saya mati demi kemerdekaan”.
“Ami hakarak esklarese katak livru ida-ne’e ninia verasidade sientífiku istorikál ne’ebé deskreve iha pájina XXIX ne’e injustifikadu no inkredivel. Ami jerasaun FOK-FALINTIL no jerasaun patriota deskonfia hakerek-na’in ba livru referidu halo plájiu ba istória loloos ne’ebé ami temi ona. Ne’e ba interese individu la’ós ba interese komún, ho intensaun hakarak estraga ka harahun istória luta Timor-Leste nia verasidade,” Portavóz Amadouro Miguel Sampaio Fernandes dehan ba jornalista sira iha konferénsia imprensa, iha Sede Jerasaun Patriota, Faról, Dili, Sábadu ne’e.
Nune’e, nia dehan, nu’udár jerasaun patriota denúnsia ninia testemuña ba publiku.
“Nu’udár jerasaun Patriota no família boot hosi Suku Mehara no Suku Tutuala ne’ebe ami tane aas. Ha’u hakarak denúnsia ha’u-nia testemuña kiik ne’ebé ha’u hatene no haree rasik iha ha’u-nia moris hamutuk ho ha’u-nia papá no mamá. Ha’u koñese di’akliu Saudozu João Silvestre Branco no ha’u-nia tiu Saudozu Adão Cristovão. Sira na’in-rua ba duni ami-nia uma dala barak, entre tinan 1978-1979, Maibé ha’u nunka haree Matebian Veríssimo iha ha’u-nia uma. Kuandu Matebian João Branco no Adão Cristovão bá halo enkontru sekreta klandestina iha ami-nia uma nunka ba iha rai loron, maibé sempre ba rai nakukun to’o iha Mehara kuaze tuku 22:00-23:00. Sira Sa’e kuda la liuhusi estrada boot maibé sira korta liuhusi Planísie Lagoa Iralalaru,” nia haktuir.
Amadouro hatutan ema na’in-rua fila bá Lospalos liu nafatin Planísie, iha madrugada molok rai loron sira to’o ona iha Lospalos nune’e ema labele deskobre.
“Ida-ne’e maka ha’u hatene no rona rasik husi ha’u-nia papá no mamá. Ha’u-nia papá no mamá nunka dehan mai ami oan sira katak Matebian Raja Veríssimo nia prezensa iha ami-nia uma durante sira sei moris. Oras ne’e sira hotu iha ona mundu seluk, sira-nia isin maka laiha maibé sira-nia klamar akompañia hela ita iha momentu ida-ne’e,” nia dehan.
Notísia relevante: Eskritór dedika livru ‘Ha’u mate tanba ukun rasik-an’ ba Liurai Veríssimo
Nia akresenta Eskritór Sergio Paulo Dias Quintas, ho intensaun halo hakna’uk istória hodi troka naran “Komandante Kuba” nian ba nia aman Veríssimo Dias Quintas. Eskritór presiza lee livru seluk hanesan livru Saudozu Konis Santana atu kruza verasidade istória ne’e nian.
“Autór nu’udár oan mane boot, laiha senseriedade no la onestu tanba hatene katak nia aman rasik nunka halai to’o iha foho Matebian, sira rende uluk ba inimigu iha tinan 1976 iha de’it fatin ida naran Carakana, lokaliza entre Suku Muapitine ho Suku Fuiloro. Distánsia kuaze kilómetru neen (6) husi Vila Lospalos.
Testemuña sira-ne’ebé hatene istória loloos maka sobrevivente Komandante Majór Jenerál Aluc Deskartes, Maijór Jenerál Maunana, Komodoru Eugenio da Neves (Superman), Eis Ministru Defeza no Seguransa, Somocho Matarmimiraka,” nia haktuir.
Amadouro informa katak iha livru ho pájina XXIX hatuun ho Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão nia lia menon iha lian Indonézia, hakerek “Kesaksian Perdana Mentri Timor-Leste, José Alexandre Xanana Gusmão; Saya belajar Klandestin mulai dari rumah Liurai Veríssimo”. Saya kenal baik Liurai Veríssimo Dias Quintas. Saya sangat menghargai dedikasi dan perjuangannya untuk kemerdekaan Timor-Leste. Saya belajar klandestin (Gerakan dibawah tanah) mulai dari rumah sang Liurai. Saat saya sudah berada di Mehara, saya bertemu dengan seorang warga Mehara yang saya lupa namanya mengundang João Branco, Adão Cristovão, dan Liurai Veríssimo Dias Quintas di Mehara. Waktu itu liurai Veríssimo Dias Quintas baru turun dari gunung Matebian. Kami bicara tentang bagaimana strategi bergerilya dan bagaimana memulai kegiatan klandestin. Saya belajar kegiatan klandestin dari rumah Liurai Veríssimo Dias Quintas.”
“Iha pájina XXIX no XXX hamosu interrogativu boot ba ami oan FOX-FALINTIL jerasaun patriota husi Suku Mehara, tanba kontrária ho livru ne’ebe hakerek rasik husi Líder Xanana Gusmão ho nia titulu “TIMOR-LESTE Um Povo, Uma Pátria”. Iha pájina 41 ne’e, Xanana deskreve klaru liu katak depoiz halo viajen husi sentru mai to’o iha parte norte liu mai iha Muapitine, konsege atravesa Planísie sein enfrenta difikuldade ba to’o iha Mehara no hasoru ho Liurai Miguel. Kuaze fulan ida-resin hamutuk ho populasaun no joven lubuk ida perkore aldeia sira hotu hodi aprende funu gerilla ne’ebé ha’u sente hanesan baze forte ba estrutura organizisionál ida. Ho nune’e, ha’u konsege hasoru ho João Silvestre Branco iha Miguel nia uma. Laiha liafuan ida maka temi netik kona-ba Veríssimo Dias Quintas,” nia haktuir.
Fernandes dehan, faktu dahuluk, konkretu seluk ne’ebé hakarak prova iha okaziaun ne’e maka iha 1999, Outubru no Novembru nia laran, liuhusi Komandante Maunana lori mensajen Xanana ba Komandante Kuba nia espoza iha Mehara dehan katak Xanana atu mai Tutuala no sei mai haree nia ain fatin no liman fatin iha raikuak ne’ebé uluk nia hela. Loron tuirmai, nia to’o duni iha Mehara ho distinasaun bá Tutuala.
Bainhira to’o iha Mehara, Amadouro konta, Xanana para no tun husi karreta la’o ain mai iha uma ne’ebé uluk nia hela ba. Ida ne’e faktu ne’ebé Xanana hatudu nia simplisidade no rekoñesimentu mai FOK-FALINTIL.
“Nia (Xanana) la temi nein liafuan ida kona-ba Kepala Desa Veríssimo Dias Qintas. Muito mais denúnsia liafuan ruma kona-ba aprende gerilla husi Kepala Desa Verísimo Dias Quintas iha Mehara ka iha nia uma hanesan deskreve iha livru ne’e,” nia tenik.
Faktu daruak, iha 2005 Xanana hakarak halo vizita pasajen istória funu iha Foho Paichau, hamutuk ho jornalista sira to’o iha Paichau fila mai iha uma Mehara. Durante loron tomak hela iha espoza Komandante Kuba Miguel nia uma iha Mehara, konta istória no halo gravasaun ba nia pasajen istória funu, estratéjia gerilla, perante populasaun barak, autoridade lokál sira.
“Laiha liafuan ida maka sai husi Xanana nia ibun kona-ba Liurai Veríssimo nia envolvimentu iha Mehara, nunka temi katak nia aprendre gerilla iha Liurai Veríssimo nia uma iha Mehara,” nia konta tuir.
Faktu datoluk, iha 2012, Xanana disponibiliza tempu ba partisipa serimónia inaugurasaun rate saudozu Miguel dos Santos (Kuba) ba iha uma Mehara no molok atu hato’o diskursu nia (Xanana) tama uma laran troka vistuáriu hodi hatais farda militár maka foin esklarese istória funu gerilla ho partisipasaun joven iha rede klandestina hodi temi saudozu funu-na’in barak nia naran maibé nunka temi Veríssimo nia naran.
Faktu dahaat, iha 2018, Xanana halo audiénsia públika ida iha resintu Igreja Katólika Nosa Senhora de Fátima Mehara konta Istória funu, reorganizasaun rezisténsia gerilla no perante públiku nia esklarese kona-ba istória reorganiza funu hahú husi Suku Mehara-Tutuala, maibé nunka temi Veríssimo Dias Quintas nia envolvimentu iha funu.
Faktu dalimak, Livru Saudozu Konis Santana “A Dignidade Konis Santana e a Resistênsia Timorense”. Iha pajina 81, livru ne’e replika nafatin livru Xanana Gusmão “Timor Leste Um Povo, Uma Pátria” mensiona Xanana hahú aprende funu gerilla ne’ebé sente hanesan baze forte ba estrutura organizisionál ida, liuhusi rede klandestina ne’ebé envolve ona joven no populasaun hotu. Ho nune’e, konsege hasoru ho Saudozu João Silvestre Branco iha Miguel nia uma, más la temi liafuan ida kona-ba Veríssimo Dias Quintas.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade





