DILI, 15 Maiu 2025 (TATOLI) – Grupu Amizade Rezisténsia prefere Ministériu Edukasaun (ME) prepara lixeiru iha arredór eskola nune’e resintu eskola ho ambiente saudável.
“Ami mós husu ba Ministériu Edukasaun atu kria lixeiru iha arredór eskola, nune’e hanorin alunu sira husi primária mak mai, nune’e arredór eskola tenke iha fatin lixeiru adekuadu, tanba eduka ema la’ós atu matenek de’it, lae maibé eduka ema oinsá atu moris iha ambiente ne’ebé moos,” Prezidente Amizade Rezisténsia, João da Silva “Choque”, informa liuhusi konferénsia imprensa ne’ebé halo iha sede Grupu Amizade Rezisténsia, Bemori, kinta ne’e.
Tanba ne’e Grupu Amizade Rezisténsia husu ema hotu atu prevene lixu hodi harii sosiedade ida ne’ebé responsável liu ho nia konsumu no produsaun, hodi asegura futuru ne’ebé sustentável ba jerasaun tuir mai.
Prezidente Choque, hatete, problema lixu sai hanesan problema públiku, tanba ne’e aproveita tempu ida-ne’e atu halo asaun ida ligadu ho interese ema hotu nian, liuliu asuntu lixu.
“Bainhira ita hamenus lixu, ita mós hamenus presiza hodi atu foti materiál prima foun hodi halo produtu foun, ida-ne’e ajuda konservasaun rekursu hanesan bee, ai-laran no minerál sira, nune’e halo prevensaun lixu,” nia dehan.
Nune’e nia mós husu ba prezidente autoridade munisípiu Dili atu oferese karosa ba aldeia sira, liuliu aldeia ne’ebé konekta ho mota atu nune’e labele soe lixu iha mota laran no husu atu servisu hamutuk ho Governu lokál atu haree hamutuk asuntu ida-ne’e.
“Ami husu autoridade munisípiu Dili, atu fó apoiu karosa ba aldeia sira no koordena ho autoridade lokál sira atu servisu hamutuk, signifika komunidade serbisu direitamente ajuda estadu, maibé Estadu tenke fasilita buat ruma ba komunidade,” nia dehan.
Joventude rezisténsia ne’e hatete, lixu ne’ebé la jere ho di’ak bele sai hún ba moras oinoin no kontamina bee, rai, no anin, tamba ne’e prevene soe lixu arbiru hodi ajuda kria ambiente ne’ebé saudável liu ba komunidade.
Choque mós husu Governu no autoridade munisípiu atu kria rezolusaun ida hodi aplika sansaun multa (selu koima) ba autór sira-ne’ebé soe lixu arbiru. Nune’e asegura jestaun lixu funsiona ho efetivu, no responsabilidade ba padraun soe lixu no bandu atividade ne’ebé latuir lei no fó sansaun ne’ebé forte ba infratór.
“Ami mós husu atu dezenvolve estratéjia nasionál ne’ebé klaru ba redusaun resiklajen no tratamentu ba lixu atu asegura lixu, sai prioridade iha planu dezenvolvimentu nasionál ba setoriál sira atu estimula ekonomia sirkulár inklui apoiu negósiu ne’ebé foka ba reutilizasaun no resikajen ba lixu sai produtu ida,” nia realsa.
Nia hatutan, presiza hari no hadi’a infraestutura ba rekolla lixu, transporta no soe lixu, atu estabelese sistema rekolla lixu ne’ebé abranje no regula iha area urbana no rurál sira.
“Ha’u hanoin Govenu presiza halo kampaña edukasional ba públiku hodi aumenta konsiénsia komunidade nian kona-ba importánsia redusaun lixu no soe ho loloos,” nia dehan.
Jornalista : Osória Marques
Editór: Evaristo Soares Martins





