iklan

INTERNASIONÁL

Revolusaun Ai-funan no influénsia polítika-diplomasia ho Timor-Portugés tuir Horta, Alkatiri–Roque Rodrigues

Revolusaun Ai-funan no influénsia polítika-diplomasia ho Timor-Portugés tuir Horta, Alkatiri–Roque Rodrigues

Ilustrasaun

DILI, 25 abríl 2024 (TATOLI) – Kompleta ona tinan 50 nasaun koloniál portugés sira sai husi nakukun terus nian husi rejime ida nia ukun, akontesimentu revolusaun ai-funan iha Portugal hodi halo kudeta hasoru Estado novo, hamonu rejime Salazarista hodi loke dalan ba nasaun ultramariña sira iha kontinente Áfrika inklui Timor-Portugés hodi deside auto-determinasaun ka ukun rasik aan.

Atu hatene liután, tuirmai Jornalista Agência TATOLI Hortêncio Sanchez entrevista ho líder antigu Timor-Portugés balun hanesan: José Ramos Horta, atuál Prezidente Repúblika, Marí Alkatiri, atuál Sekretáriu jerál partidu FRETILIN (Frente Revolucionário de Timor-Leste Independente), Roque Rodriguês, líder antigu no diplomata timoroan ida, inklui referénsia istória balun husi Livru História de Timor-Leste, kona-ba 25 abríl ne’e nia ligasaun balun ho istória nasaun ne’e nian, foin lalais ne’e.

José Ramos Horta

Iha tempu portugés ha’u pesoalmente hetan problema lubuk ida. Iha Problema ikus liu ne’ebé ha’u hetan iha 14 janeiru 1974, ha’u atu sai ona husi Timor-Portugés tanba ha’u halo entrevista 14 janeiru iha jornál Austrália ha’u hatete, iha fulan hitu no ualu nia laran Timor-Portugés sei sai independente. Uluk ne’e mak ó ko’alia ne’e iha tempu portugés problema boot.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Iha mós problema seluktan ho Governu portugés momentu ne’ebá. Maibé, ami la’ós hanesan organizadu ruma, ami joven ko’alia hasoru malu, ko’alia kona-ba independénsia ba auto-determinasaun, maibé seidauk iha organizasaun tanba sei joven liu, laiha esperiénsia. Maibé, iha tempu ne’ebá barak mehi ona ba independénsia. Iha tempu ne’ebá ha’u hakfodak bainhira 25 abríl akontese.

25 abríl akontese iha tinan ida-ne’e kompleta ona tinan 50. Parabéns ba povu portugés, ba sira ne’ebé tinan ba tinan, luta kontra ditadura Portugal, maibé 25 abríl akontese tanba povu Guine-Bissau, Moçambique, Ángola, sira luta, luta armada hasoru forsa portugés no Portugal la aguenta entaun rejime monu no militár portugés sira ne’ebé halo golpe ne’e sira rasik mak hatete auto-determinasaun independénsia ba kolonia portugés sira hotu.

Maibé ida-ne’e akontese hakruuk ba povu Partidu Libertasaun nasaun Guine-Bissau, Cabo-Verde. Hakruuk ba Frelimo Moçambique hakruuk mós ba MPLA iha Ángola no hakruuk ba ema sira iha Portugal ne’ebé intelektuál Partidu Komunista sira ne’ebé terus tinan ba tinan to’o hetan tortura oioin iha Portugal sira mak kontribui ba loron 25 abríl.

Derrepente ita ko’alia tinan-50, 25 abríl ha’u hakfodak tanba meiu sékulu. Uluk ami joven ema balun bolu ami estudante la hun la dikin. Bainhira ko’alia buat sira ne’e ha’u ho idade 19. Ha’u ba para iha Moçambique, maibé ami laiha forsa liu luta individuál de’it.

25 abríl mai ho líder na’in rua mak importante ba auto-determinasaun ba ita-nia independénsia ba Timor nia istória. Sira mak Francisco Xavier Amaral ho Nicolau dso Reis Lobato. Sé ami fundadór ASDT la dada Xavier Amaral, la konvense Nicolau Lobato, ami la vale buat ida. Sira na’in rua mak povu hatene, fiar; klamar, fuan, kakutak ba ASDT to’o ikus muda naran ba FRETILIN.

Marí Alkatiri

Hotu-hotu hatene, iha tempu ne’ebá ami hamutuk funda ASDT ikusmai funda FRETILIN ho objetivu mak responde ba revolusaun ai-funan iha Portugal, 25 abríl 1974.

Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri. Imajen Tatoli /Egas Cristovão.

Iha tempu ne’ebá, ami ezekuta tuir dalan no lei internasionál nian. Maibé, dalan internasionál balun la respeita no mosu invazaun. Ita tenke organiza aan hodi defende ita-nia rai.

Ami moris mai hatene ona saida mak kolonializmu. Moris mai hatene ona saida mak dominasaun. Entaun, ami uitoan iha hanoin ida atu korre rai ne’e husi kolonializmu no dominasaun.

Iha tempu ne’ebá, timoroan na’in lima eskola iha Portugal fila mai. Sira mai ne’e importante tebes maibé la’ós sira mak harii FRETILIN, ne’e lalos. Sira mai ne’e importante tebes tanba mai ho esperiénsia seluk. Mai atu apoiu FRETILIN para tuun ba baze.

Refleta ba oin, ita labele tanis ba saida mak ita halo ona, maibé ita tenke kurize de’it saida mak ita halo sala. Koletivamente, ita tenke asume katak, liuliu ami na’in lima ou neen ne’e, tenke konsiente katak hotuhotu halo sala.

Roque Rodrigues

Deskolonializasaun portugeza, bainhira akontese revolusaun ai-funan iha Portugal iha loron 25 fulan-abríl 1975 bainhira rejime Salazar monu mak fó oportunidade ba país ultramariñu sira hodi deside nia auto-determinasaun.

Roque Rodrigues. Imajen espesiál

Ida-ne’e, hanesan rezultadu ba luta povu afrikanu sira nian ne’ebé kolonializa husi portugés no mós luta loloos husi povu portugés sira.

Ita-nia luta ida-ne’e nunka atu ramata no ita prepara hela ita-nia identidade no to’o ona momentu ne’ebé atu espresa liberdade ne’ebé ita hakarak, ida-ne’ebé hakanek maioria ita-nia povu hakarak sai independénsia.

Hanesan prosesu ida-ne’ebé difisil no deskolonizasaun la fasil no ita-nia nasaun, Ángola no ramata ho maneira ne’ebé di’ak, nasionalizmu Timor nian no agora moris iha périodu nasaun soberanu maibé tenki afirma, no tenki hatene rekonstrui no reforsa demokrasia no reforsa soberania. Ita labele moris bebeik hanesan tempu difisíl sira ne’ebé ita liu ona.

Ha’u la apoia atu konstrui ba futuru se bainhira ha’u la hatene pasadu no iha ita-nia pasadu ita presiza koñese no ita iha prezente mak iha moris no tenke hatene atu haree ba futuru atu fábrika no proteje futuru ne’e.

Sínteze

Tuir Frédéric Durand iha livru História de Timor-Leste (2010:169), Revolusaun Kravu sira nian ne’ebé mak mosu iha fulan-abríl tinan 1974 favorese vida polítika iha Timor laran atu mosu. Hahú husi fulan maiu tinan 1974, partidu barak maka mosu, entre sira bo’ot liu maka UDT no ASDT/Fretilin ne’ebé hakarak independénsia.

Dirijente portugés sira fofoun atu husik ona Indonézia integra Timor-Leste. Maibé depois sira elabora fali prosedimentu ida atu deskoloniza Timor-Leste, tuir kalendáriu di’ak ida.

Servisu sekretu sira Indonézia nian mós influénsia UDT atu hadau podér ho forsa de’it. Golpe de Estado ne’ebé akontese iha tinan 1975 halo ema mate entre 1.500-3.000.

Husi fulan setembru to’o Dezembru tinan ne’e duni, kontrolu rai ne’e nian iha fali Fretilin nia liman. Krús Vermella Internasionál no observadór osidentál sira destaka Fretilin ninia responsabilidade ba jestaun problema sira iha rai laran.

Haree ba katak invazaun atu akontese, Fretilin deklara independénsia iha loron 28 fulan novembru tinan 1975.

Efeitu katalizadór husi Revolusaun Kravu sira nian

lha fulan Abríl tinan 1974 iha Portugal akontese Revolusaun Kravu sira nian – ne’ebé hanesan Golpe de Estado ida-ne’ebé la halo raan fakar no luta kontra ditadura no sistema koloniál ne’ebé mak iha – hakotu tiha kedas rejime Marcelo Caetano nian, ne’ebé troka fali hanesan susesór ba Salazar.

Hanesan mós iha fatin seluk, revolusaun ida-ne’e mós hamosu hanoin polítiku iha Timor-Leste laran, maski antezde ida-ne’e, iha tinan 1960, iha Timor, rona ona katak iha kolónia afrikana sira hala’o ona luta kontra Portugés sira.

Hafoin ditadura portugeza monu liu tiha semana rua, timoroan sira aproveita oportunidade ida-ne’e atu harii partidu polítiku sira, ne’ebé dezde uluk sempre hetan bandu.

Iha fulan-maiu tinan 1974, partidu tolu hamriik: UDT (União Democrática Timorense), ASDT (Associação Socil Democrata Timorense) ne’ebé ikus mai muda ba Fretilin (Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente), no mós Apodeti (Associação Popular Democrática Timorense). Partidu rua uluk ne’e hakarak independénsia, maski UDT opta atu iha lai périodu tranzisaun ida-ne’ebé naruk. Iha fulan-juñu tinan 1974, bainhira liurai no funu-na’in Manufahi nian, D. Boaventura, nia faluk tama hamutuk ho ASDT, partidu ida-ne’e hetan tan valór espesiál ida. Partidu Apodeti, ne’ebé observadór barak konsidera hanesan partidu ki’ik ida, deklara aan katak sira hakarak integrasaun ho rai Indonézia.

Timoroan barak maka iha tempu ne’ebá sei iha nafatin ligasaun simbólika ho Portugal. Ida-ne’e ita bele haree bainhira Ministru Koordenasaun Internasionál nian, António de Almeida Santos, mai iha outubru tinan 1974.

Iha momentu ne’ebá ema ne’ebé mai hasoru nia no mai hahí bandeira Portugeza iha Dili, besik 10 000. Atitude ksolok ida-ne’e husi timoroan sira la kondiz ho hahalok Lisboa nian ne’ebé hakarak hela ona husik ninia territóriu ultramarinu sira. Iha Portugal laran mós komesa ona mosu movimentu sosiál no polítiku barak ne’ebé ezijente tebes. Iha okaziaun ida-ne’e delegasaun ida husi Indonézia mós ba Lisboa.

Hahú kedas ninia nomeasaun iha fulan-novembru tinan 1974, governadór foun ba Timor-Leste, Mário Lemos Pires, entende kedas katak ligasaun entre Timor ho Portugal boot tebes. Maski nune’e nia mós entende katak tenke rekoñese mós ezisténsia identidade Timor-Leste ne’ebé mak forte tebes. Portugal ikusmai tenke deside hodi kbiit atu hala’o duni prosesu deskolonizasaun, maski tenke ultrapasa uluk dirijente sira ne’ebé ho pozisaun diferente/hanoin la hanesan. Desizaun ida-ne’e ita bele konfirma iha fulan maiu tinan 1975, durante konferénsia iha Macau. Iha loron 17 fulan-jullu tinan 1975 Portugal mós promulga dekretu ida kona-ba deskolonizasaun Timor-Leste nian.

Dekretu ne’e mós fiksa data ida atu halo eleisaun ba Asembleia Konstituinte iha fulan outubru 1976.

Konverjénsia polítika kontra influénsia ne’ebé mai husi li’ur

Feto timoroan sira mós halo esforsu atu kaer papél polítiku ida liuhusi forma OPMT (Organização Popular das Mulheres de Timor) iha janeiru tinan 1975.

Iha fulan ne’e duni, atu prepara di’ak liu tan prosesu ba independénsia, UDT no Fretilin – partidu boot rua – forma koligasaun ida. Maibé militár indonéziu sira la simu koligasaun ida-ne’e tanba sira hanoin katak sei kompromete sira-nia planu. Entaun ho hanoin ida-ne’e sira halo manobra barak.

Jenerál indonéziu sira mós kontinua halo negosiasaun ho portugés sira: fulan-marsu tinan 1975 iha Londres, juñu tinan 1975 iha Hong Kong, no depois iha fulan-agostu no novembru iha Jakarta no iha Roma. Sira buka atu konvense Portugal atu transfere soberania Timor-Leste ba sira. Maibé tanba sira la konsege nafatin, sira hateten katak sei presiza tan halo diálogu, hodi nune’e Portugal labele husu ONU atu interfere.

Iha fulan-juñu tinan 1975, durante ninia viajen ida ba EUA, jenerál Suharto mós husu apoiu ba prezidente norte-amerikanu, Gerald Ford. Nia konsege duni hetan apoiu duni ho de’it razaun ida katak Fretilin ne’e partidu komunista ida-ne’ebé destrui estabilidade rejiaun Ázia nian. Ida-ne’e konsege konvense amerikanu sira, liu-liu tanba sira foin lakon iha funu Vietname iha abríl tinan 1975; no sira mós ta’uk komuniszmu atu habelar aan/mosu aan iha Ázia.

Ikusmai, servisu sekretu sira Indonézia nian deside atu destrui tiha koligasaun entre UDT no Fretilin. Iha maiu 1975 sira konvida dirijente UDT nian atu ba indonézia, hodi nune’e aviza ba sira katak Indonézia sei la aseita formasaun governu independente ida-ne’ebé iha membru sira Fretilin nian iha laran.

Entaun UDT hakotu tiha unilateralmente koligasaun ho Fretilin iha loron 27 fulan-maiu tinan 1975. Liu tiha semana ida, ezérsitu indonéziu halo kedas inkursaun ida/tama iha enklave Oé-cussi. Tanba iha tempu ne’e razaun husi portugés sira ladun maka’as. Indonéziu sira aumenta sira-nia presaun. lha finál fulan-jullu tinan 1975, servisu sekretu indonéziu nian konvida fila fali UDT nia dirijente balun atu ba Jakarta.

Iha ne’ebá sira repete fali katak sira sei la aseita partisipasaun Fretilin nian iha governu koligasaun ida nia laran. Karik se dirijente sira ne’e la deside lalais, sira sei halo invazaun ba Timor-Leste.

Guerra sívil fulan-agostu 1975

Dirijente sira husi UDT sente katak sira tenke halo Golpe de Estado ida. Iha loron 11 fulan-agostu tinan 1975 sira hadau tiha rápidu balun husi polísia nia liman. Governadór Lemos Pires mós la halo buat ida kontra asaun ida-ne’e.

Maibé bainhira ita haree loloos, se nia hakarak karik nia sei la hasoru difikuldade ida atu kontrola situasaun iha tempu ida-ne’ebá tanba golpista sira husi UDT la liu ema na’in atus rua, enkuantu governadór iha soldadu liu na’in 1.700 ne’ebé iha nia dispozisaun.

Iha de’it loron balun nia laran Fretilin konsege halibur timoroan barak ne’ebé maka sente xokadu ho golpe ne’ebé UDT halo. Maiór parte husi militár timoroan sira ne’ebé halo parte ba forsa portugeza sira halai sai hodi lori ho sira-nia lalais atu nune’e ba forma Falintil (Forças Armadas de Libertação de Timor-Leste). Iha loron 27 fulan Agostu, Fretilin hola hikas fali Díli, no iha fulan setembru nia klaran sira kaer kontrolu parte prinsipál tomak rai ne’e nian. Governadór Lemos Pires sai tiha husi Dili no ba hela iha illa Ataúro. Ajitasaun hirak ne’e hotu provoka kombate no han malu entre UDT no Fretilin, to’o no ikus ema mate hamutuk entre 1 500-3 000, no mós hamutuk kuaze ema na’in 10.000 bele sura mós líder sira UDT nian halai ba Timor Oeste, iha finál fulan-agostu tinan 1975.

Guerra sívil ki’ik ida-ne’e sai hanesan pretestu ba invazaun ida. Sa tan situasaun iha Portugal mós ladun di’ak. Maibé ezérsitu indonéziu iha tempu ne’ebá sei laran rurua hela atu invade Timor.

Indonézia iha tempu ne’ebá kaer tiha ona ofisiál portugés na’in 23 no ema sívil na’in tolu (3). Iha fulan-agostu tinan 1975 militár indonéziu sira autoriza uluk ema sira ne’e hakat liu fronteira maibé ikus prende tiha fali sira iha kampu detensaun. Ida-ne’e indonéziu sira atu kaer hanesan triunfu ida atu bele tama iha Timor-Leste. Maibé sira hanoin sala tanba governu portugés rekuza atu autoriza Indonézia iha Timor hanesan troka ba libertasaun ba portugés na’in ruanulu resin neen ne’e. Ema sira ne’e só hetan libertasaun iha fulan-jullu 1976, bainhira Indonézia aneksa unilateralmente rai ida-ne’e.

Entre fulan-setembru to’o hahú fulan-dezembru, Krús Vermella Internasionál, ONG barak no mós jornalista sira husi rai li’ur balun bele sai hanesan sasin ba oinsá membru sira Fretilin nian konsege jere ho responsabilidade problema ekonómiku no sosiál sira ne’ebé mosu iha rai-laran, hodi garante nafatin buat hotu atu funsiona iha rai-laran.

Deklarasaun Independénsia iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975

Hahú husi fulan-setembru tinan 1975, ezérsitu indonéziu aumenta tan ona operasaun militár iha sidade sira ne’ebé iha besik fronteira hanesan: Suai, Batugadé, Maliana no Balibó iha ne’ebé sira oho jornalista estranjeiru na’in lima iha loron 16 fulan-outubru. Iha loron 24 fulan-novembru, Fretilin reklama ba ONU atu haruka forsa ida atu interpoin maibé laiha efeitu/forsa ne’e la mai ida. Entaun, iha loron 27 fulan-novembru, Indonéziu sira tama ona iha Atabae, hodi nune’e loke dalan ba ezérsitu Indonézia nian mai Dili.

Fretilin kaer kontrolu rai-laran dezde fulan-setembru, menus enklave Oécussi no Ataúro, fatin ne’ebé governadór refujia ba. Fretilin mós rekoñese nafatin soberania Portugal nian no husu nafatin atu prosesu atribuisaun independénsia halo to’o ramata. Maibé tanba reasaun husi Lisboa laiha no mós haree ba atu hasoru ofensiva bo’ot husi parte Indonézia, Fretilin deside atu deklara unilateralmente independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975.

Francisco Xavier do Amaral sai hanesan primeiru prezidente no Nicolau Lobato hanesan primeiru-ministru. Ho atitude desespereda ida-ne’e, timoroan sira buka atu nune’e bele hetan reasaun ida husi komunidade internasionál. Estadu ne’ebé mak iha tempu ne’ebá fo rekoñesimentu ba Repúblika foun ne’e maka: Xina, Cuba, Vietname, no antiga kolónia portugeza sira. Maibé, ONU no poténsia osidentál sira seluk la rekoñese ida.

Iha loron 04 fulan-dezembru tinan 1975, ministru sira timoroan balun hanesan José Ramos-Horta (Ministru Negósiu Estranjeiru sira nian), Mari Alkatiri (Ministru Asuntu Polítiku sira nian) no Rogério Lobato (Ministru Defeza nian) sai ho aviaun husi Timor atu ba buka apoiu husi li’ur.

Notísia relevante:Governu fó votu kongratulasaun ba povu portugés ne’ebé selebra revolusaun ai-funan

 

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!