DILI, (TATOLI) – Vise-Ministra Saúde, Ana Isabel Soares hatete prestasaun servisu saúde iha pakote tolu ne’ebé mak boot tebes mak kuidadu saúde primária, sekundáriu no tersiáriu.

Kuidadu saudé primária mak fó atensaun ba promosaun, prevensaun no tratamentu simples ne’ebé bele hala’o iha suku liuhusi uma-kain to’o iha sentru saúde ne’ebé mak iha munisípiu sira.
“Tuirmai kuida saúde sekundáriu, ida ne’e ita hala’o ona tratamentu iha ospitál referénsia nomós rejionál sira ne’ebé mak ita presiza ona tama iha espesialidade”, Vise dehan iha Otél Novu Turizmu, horisehik.
Kuidadu tersiáriu mak topu referál ne’ebé Timor-Leste iha ida de’it mak Ospitál Nasionál Guido Valadares. Kuidadu ida ne’e presiza halo tratamentu ne’ebé mak detallu liu, ezaminasaun profunda no presiza sub-espesialidade atu haree kazu ne’ebé mak labele trata husi kuidadu primária no sekundáriu nian.
Kuidadu primáriu nian, iha programa ida VI Governu trasa tan para hakbesik liután saúde ba komunidade. “Duké komunidade mai no ema barak sempre krítika katak iha komunidade balun mak to’o agora tinan 10 liu ukun-án maibé nunka haree profisionál saúde nia oin no nunka asesu ba saúde”.
Nune’e VI Governu lori saúde hakbesik ba komunidade nia leet mak programa “saúde iha família” ho intensaun atu hatene loloos perfíl kada individu husi uma-kain sira nomós família nia perfíl saúde loloos oinsá, no programa ne’ebé VI Governu ne’e katak atu uza sistema dijitál.
“Uza sistema dijitál ne’e iha dezafiu barak mak ami hasoru entaun atu kobre ida ne’e ami hala’o uluk mak sistema manuál. Ami foti dadus, halo ezaminasaun bázika ba komunidade sira husi uma bá uma. Ita-nia dezafiu mak infraestrutura husi liña internét entaun bainhira iha asesu ba internét mak ita foin bele entry data ba iha sistema dijitál”.
Sistema manuál hala’o hotu ona no to’o ohin loron atinje ona porsentu 104 ba iha família no sistema dijitál atinje ona porsentu 87.
“Dezafiu seluk ne’ebé ami hasoru mak família balun lasimu ami-nia profisionál saúde sira bainhira vizita iha sira-nia uma. Iha mós komunidade balun ne’ebé taka sira-nia odamatan bainhira profisionál saúde sira bá ho razaun katak uma-na’in sai tiha bá serbisu”.
Limitasaun seluk ne’ebé hasoru mak rekursu umanu ne’ebé limitadu maibé sei bele nafatin hala’o programa saúde iha família ho susesu no ohin loron bele atinje porsentu 100.
Husi família 200.6483 kuaze maioria Ministériu Saúde perkorre hotu ona bá sira-nia uma. Ne’e hatudu pelu menus tinan ida individu ka uma-kain ida bele hasoru ona profisionál saúde atu hatene sira-nia perfíl saúde no bele trasa planu ba sira oinsá halo tratamentu tuirmai.
Aleinde ne’e iha loron 22 Jullu Minsitériu Saúde sei selebra loron nasionál saúde Timor-Leste nian, profisionál saúde hahú tama uma-kain ida-idak atu fó atendimentu ka prestasaun bázika ba komunidade sira.
Jornalista: Maria Auxiliadora
Editora: Rita Almeida