DILI, (TATOLI) – Akademista no Profesór Eskola Katólika Santa Madalena de Canossa, Dili, Fernando de Castro, fó hanoin katak respeitu ema seluk labele haree ba estatutu sosiál, ki’ik ka boot eh labarik ka adultu, maibé ba ema hothotu.
“Respeitu ema labele haree ba ema-nia idade. Hahú husi ki’ikoan to’o iha avó sira, la’ós haree ba ema ne’ebé idade boot liu ita mak ita respeitu maibé ida ki’ikoan ne’e mós ita respeitu, atu nune’e ida ki’ikoan banati tuir ita, sai ezemplu ba sira nune’e sira mós bele banati tuir hahalok ne’ebé ita iha”, dehan Fernando de Castro ba TATOLI iha Eskola Katólika Santa Madalena de Canossa, Manleuna, ohin.
Akademista ne’e akresenta atu transmite valór morál sira ne’e, nu’udar profesór hala’o kna’ar alende partilla hanoin no esperiénsia kona-ba siénsia, koñesimentu no kapasidade, hala’o mós kna’ar hodi forma karakter estudante sira nian.
“Iha ne’e ami fokus liubá oinsá atu muda labarik sira-nia karákter. Tanba ita hatene, babain iha labarik sira ne’ebé mai husi ensinu báziku, primeiru siklu, sira diferente ho labarik sira ne’ebé mak agora atu tama ona iha idade joven ninian, fahe ba sira koñesimentu kona-ba karakter”, dehan profesór ne’e.
Profesór Fernando de Castro mós akresenta iha estudante balun, iha ámbitu ensinu báziku nian, iha primeiru no segundu siklu dalabarak sei hetan akompañamentu husi família, liliu inan-aman, maibé terseiru siklu iha mudansa; hahú tama ba vida joven nian.
“Entaun iha ne’ebá labarik balun ne’ebé mak ita bele dehan katak sira mai ho karakter ne’ebé labarik ninian, ita komesa muda ona sira ba iha karakter ne’ebé mak tama iha joven ninian. Katak iha primeiru, segundu siklu, iha ne’ebá akompañamentu ne’e, inan-aman sei tuir nafatin maibé agora mai terseiru siklu, ita tenke halo mudansa”, nia haktuir.
Nia esplika nu’udar profesór ho situasaun sira ne’e, buka atu mentaliza estudante sira ho valór morál, espirituál no kulturál sira, hodi bele iha mudansa ba sira-nia aan.
“Iha ne’e mós ami fahe formasaun kona-ba oinsá moris ne’ebé mak kona-ba vida espirituál ninian, kona-ba morál ninian. Iha ne’e, iha madre na’in hirak ne’ebé tama hodi ko’alia kona-ba oinsá respeitu malu, oinsá moris iha eskola, sosiedade”, katak tan.
“Iha sosiedade nia leet, ita tenke moris ho lala’ok Santa Madalena nian katak respeitu ema labele haree ba ema-nia idade. Hahú husi ki’ikoan to’o iha avó sira, la’ós haree ba ema ne’ebé idade boot liu ita mak ita respeitu maibé ida ki’ikoan ne’e mós ita respeitu, atu nune’e ida ki’ikoan banati tuir ita, sai ezemplu ba sira atu nune’e sira mós bele banati tuir hahalok ne’ebé ita iha”, reforsa tan edukadór ne’e.
Profesór Fernando de Castro haktuir hanesan edukadór buka transforma mós hahalok estudante sira nian. Katak hala’o edukasaun sívika hodi estudante informadu dezde sei infánsia ho idade primária nian.
“Hahalok ne’ebé durante ne’e ita halo purezemplu iha ensinu primáriu ninian, ita han no hemu tiha depois soe arbiru, maibé iha ne’e, ita tenke muda katak han hotu tau ba lixeiru. Ida ne’e mak ami fahe hotu durante tinan hirak nia laran katak atu muda labarik sira-nia karakter ne’e, la fásil; ita tenke hatudu uluk, depois mak sira banati tuir”, konklui.
Jornalista: Rafy Belo
Editora: Rita Almeida





