DILI, (TATOLI) – Governu planea harii prizaun juvenil ba labarik sira ho idade 16 to’o 22 hodi kumpre pena prizaun.
“Rai iha ona Tibar, Munisípiu Likisa, maibé ita tenke la’o neneik”, hatete Ministru Justisa, Manuel Carcéres, iha salaun Binani Aikurus Komisaun Funsaun Públika (KFP) Matadouro hodi hatan ba relatóriu monitorizasaun Provedór Diretu Ema Nian no Justisa (PDHJ-sigla portugés) ne’ebé sujere atu harii prizaun juvenil hodi proteje diretu sidadaun.
Estabelesementu sentru rehabilitasaun juvenile importante hodi halo separasaun entre dadur adultu ho labarik sira, tanba labarik iha evolusaun mentalidade no fíziku la’o ba oin.
“Ba labarik sira presiza prizaun ida ketak, tanba evolusaun la’o ba oin, kuandu kahur ho ema boot, nia livre futuru ne’e atu la’o oinsá”, tenik governante.
Totál dadur labarik ho idade 16 to’o 21 hamutuk 64 maka oras ne’e kumpre hela pena prizaun iha komarka Bekora.
Entretantu, totál dadur adultu no joven iha prizaun Bekora, Glenu munisípiu Ermera no Kovalima hamutuk 756 kompostu hosi dadur preventive 178 no dadur sentensa 578. Hosi totál númeru dadur ne’e mane 737 no feto 19.
Konvensaun internasionál ne’ebé estadu ratifika iha 2003 proteje diretu labarik hosi asaun sira hanesan faan labarik, prostituisaun labarik, pornografia, involvimenrtu labarik iha konflitu armada.
Tanba ne’e politíka harii komarka juvenil ne’e hodi halo separasaun entre dadur adultu no joven sira, tanba oras ne’e labarik sira sei dadur hamutuk ho ema adultu sira iha komarka Bekora.
Tuir konstituisaun RDTL artigu 18 (protesaun ba labarik-oan sira) alinea 1. labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no mós Estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no esplorasaun.
Alinea 2. Labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira-ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál, ne’ebé estadu aprova no simu ona ka ratifika filafila.
Alinea 3. Labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka la’e, iha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál.
Konstituisaun artigu 26 (asesu ba tribunál sira), alinea 1. Ema hotu-hotu iha direitu atu bá tribunál hodi defende sira-nia direitu no interese sira-ne’ebé lei fó protesaun ba. Alinea 2. labele nega justisa ba ema ida, tanba de’it nia la iha kbiit osan nian.
Jornalista: Agapito dos Santos
Editora: Rita Almeida





