iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, POLÍTIKA

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (II)

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (II)

Prezidente Repúblika Indonézia periodu 1998-1999, B. J. Habibie. Imajen espesiál

DILI, 02 juñu 2019 (TATOLI)Se hakarak halo desizaun, agora tempu ona, ha’u hakarak rezolve problema Timor-Timur no liberta ema hirak ne’ebé sei troka ha’u hanesan prezidente iha tempu tuir mai hosi problema ida ne’e. Karik ba ema balun, ha’u sai hanesan ‘bibi-metan’. Maibé di’ak liu liberta Indonézia hosi problema ne’e ho lalais, nune’e sira ne’ebé troka ha’u bele ativa fali reputasaun Indonézia nian kona-ba Timor-Timur (Prezidente Indonézia, B. J. Habibie).

Wainhira hala’o kna’ar nu’udar Prezidente, B. J. Habibie iha ona inisiativa atu habiban demokásia tenke buras iha Indonézia. Nia sente katak povu Timor-Timur seidauk determina ninia desizaun demoktrátikamente, karik hakarak moris hamutuk nafatin ho Indonézia ka hakarak moris mesak.

“Ha’u hahú hala’o loke dalan ba demokrasia, entaun sei haree mós ba problema Timor-Timur nian. Ami tenke halo netik buat ruma, povu Timor-Timur nunka halo sira-nia opsaun (hahilik). Entaun ha’u tenke foti desizaun lalais,” dehan Habibie iha juñu 1998.

“Di’ak liu ema fó sala ba ha’u, duké  husik Indonézia sai hanesan ai-kalsu ida iha relasaun internasionál tanba de’it problema Timor-Timur,” nia akresenta.     

Mosu pro no kontra ba ninia desizaun hamosu opsaun rua iha 27 janeiru 1999. Tanba ne’e, nia  esforsu-án defende ninia desizaun polítika iha Deskursu Resposabilidade Prezidente (Mandataris Majelis Permusyawaratan Rakyat Republik Indonesia) iha Asembleia Jerál MPR-RI, 14 outubru 1999. Maibé, MPR rejeita responsabilidade refere. Rejeisaun ida ne’e, halo B. J. Habibie sente la merese tan atu kandidata-án fila fali sai Prezidente ba SU-MPR outubru 1999.

Tuir sitasaun Deskursu Responsabilidade Prezidente (Mandataris Majelis Permusyawaratan Rakyat Republik Indonesia) iha plenária jerál (Sidang Umum) MPR-RI, 14 outubru 1999, espesiál kona-ba demisaun Timor-Tomur—hakotu estatutu Timor-Timur sai hanesan provínsia ba dala-27 hosi Indonézia.

Desizaun polítika importante ne’ebé foti hosi Gabinete Reformasaun Dezenvolvimentu (Kabinet Reformasai Pembangunan) mak hato’o rezolve problema Timor-Timur kompreensivamente ho maneira ne’ebé komunidade internasionál bele simu.

Tenke rekoñese katak integrasaun Timor-Timur ba Repúblika Indonézia tinan 24 liu-ba ne’e, ne’ebé hametin liuhusi TAP MPR No. VI/MPR/1978, nunka hetan rekoñesimentu internasionalmente. Maski loloos Indonézia nunka ka la halo reklamasaun hasoru Timor-Timur no nunka iha ambisaun atu domina territoriu eis kolonia Portugal ne’e.

Kasian tebes, katak hafoin anúnsiu rezultadu konsulta populár (referendu) ne’ebé manán hosi grupu ne’ebé rejeita opsaun autonomia espesiál, akontese tiha ona violasaun direitu umanu iha Timor-Timur ne’ebé afeta ba povu nia moris terus no mós estraga Indonézia nia naran di’ak iha komunidade Internasionál nia matan.

Integrasaun Timor-Timur ne’e akontese tanba situasaun obrigatóriu ne’ebé defísil hasees-án no tanba de’it populasaun ka timoroan balun de’it atu rezolve funu sivíl ne’ebé akontese iha Timor-Timur (1975).

Sakrifísiu wa’in ne’ebé fó hosi nasaun Indonézia, sakrifika klamar no riku-soin, atu kria dame no dezenvolvimentu iha Timor-Timur. Subsídiu ne’ebé fó hosi governu sentrál ba dezenvolvimentu iha Timor-Timur dalaruma liu-tan hosi buat ne’ebé fó ba provínsia sira seluk atu duni-tuir dezenvolvientu iha Timor-Timur.

Maibé, laran susar tebes katak esforsu no sakrifísiu tomak ne’ebé Indonezia halo ba Timor-Timur nunka hetan resposta ne’ebé pozitivu, iha ámbitu internasionál no mós provizoriamente povu Timor-Timur rasik la tau ba konsiderasaun.

Iha fórum internasionál sira, pozisaun Indenézia sempre dudu ba sikun kloot ida tanba de’it problema Timor-Timur ninian. To’o oras ne’e, maizumenus rezolusaun 8 ne’ebé hasai hosi Asembleia Jerál ONU no rezolusaun 7 hosi Konsellu Seguransa ONU nian kona-ba Timor-Timur hasai tiha ona, ne’ebé hatudu katak laiha membru komunidade internasionál ida rekoñese Timor-Timut sai hanesan parte ida hosi nasaun Indonézia (NKRI).

Pozisaun Indonézia iha fórum internasionál sira hetok defísil tanba realidade katak durante tinan 24 nia laran la fásil atu fó fila seguransa no moris hakmatek iha Timor-Timur ne’ebé istórikamente sei iha funu nia laran. Fazeadamente, populasaun lokál barak ka dezenvolve konsiénsia sidadania hamutuk ho rai Idnonézia. Maibé, populasaun balun fali la prontu halo buat sira ne’e, no aselera gerillia iha ailaran no iha sidade laran, ne’ebé ajuda hosi organizasaun internasionál sira. Sistemátikamente aselera ona operasaun opiniaun públiku ne’ebé halo faktu sai malahok ho eskploitasaun másimu ba sala sira hotu no naksalak sira ne’ebé akontese iha terrenu.

Nu’udar membru komunidade internasionál, Indonézia hosi hahú kedas hakarak rezolve problema Timor-Timur ho maneira internasionalmente bele aseita no bele hetan rekoñesimentu. Hosi tinan 1975 to’o 1982, problema Timor-Timur ko’alia ona iha fórum sira ONU nian la hetan rezultadu. Hosi 1983, problema kona-ba Timor-Timur koloka atu bele rezolve iha Fórum Tripartida entre Governu Indonézia, Portugal no Sekretáriu Jerál ONU nian. Enkontru tripartida to’o ikus hasoru dalan kotu tanba lala’ok Portugal ne’ebé rejeita planu vizita misaun ba Timor-Timur iha tinan 1986 no 1991 hanesan baze atu ko’alia kona-ba rezolve problema Timor-Timur.

Iha funu malirin nia rohan no hetok iha atensaun boot mundu nian hasoru problema demokrasia no direitu umanu, foti tiha ona problema Timor-Timur nian sai hanesan ajenda internasionál ne’ebé defísil atu hasees, no Indonézia halo reklamasaun katak problema Timor-Timur ramata ona ne’e ita labele defende ona.

Hamutuk ho reformasaun be moris dadaun iha Indonézia, mak oportunidade nakloke luan ne’ebé fó benefísiu ba Indonézia atu rezolve problema Timor-Timur ho kompreensivu. Relasiona ho ida ne’e, mak enkontru tripartida loke fila fali hafoin Indonézia oferese hanoin murak ida mak konseitu autonomia luan ho estatutu espesiál ba povu Timor-Timur. Pensamentu ida ne’e la’o hamutuk ho planu governu Indonézia atu halo implementasaun autonomia rejionál iha territóriu Indonézia laran tomak.

Autonomia refere fó kompeténsia ne’ebé luan tebes ba povu Timor-Timur atu atua sira-nia moris eseptu iha asuntu polítika estranjeiru, seguransa eksterna no mós monetáriu no fiskál. Governu Indonézia avalia ida ne’e nu’udar solusaun ida ne’ebé justu liu, realístiku, bele atinji no iha próspetu dame.

Tanba ida ne’e governu deskuti elementu-elementu substantivu ho ONU no Portugal. Iha loron 18 juñu 1999, proposta refere Ministru Estranjeiru Indonézia no Sekretáriu Jerál ONU esplika tiha ona no simu proposta refere. Proposta refere mós konsulta tiha ona ho líder Parlamentu Nasionál no ninia komisaun sira.

Maski nune’e, Governu Indonézia no Portugal konkorda atu deskuti pakote autonomia luan ba Timor-Timur, entre nasaun rua ne’e nafatin iha diferensa prinsipál ne’ebé labele halo hamutuk. Governu Indonézia iha esperansa katak proposta autonomia luan sai hanesan solusaun ikus ba problema Timor-Timur nian. Kontráriu fali, Portugal haree proposta autonomia luan hanesan solusaun entre, iha ne’ebé solusaun ikus mak referendu (konsulta populár). Ho liafuan seluk, Portugal haree opsaun autonomia luan hanesan tempu tranzisaun ka preparasaun  atu hala’o referendu ne’ebé sei lori Timor-Timor ba ukun rasik-án.

Governu Indonézia hanoin katak wainhira autonimia luan bele simu hanesan solusaun ne’ebé hanesan pasu ida ba referendu, buat ida ne’e dalaruma bele trava atu hetan solusaun ida ne’ebé loos. Diferensa vizaun ne’ebé báziku entre grupu pro-autonomia no antí-integrasaun sei sai hanesan obstákulu ida atu kria governu rejionál Autonomia Espesiál Timor-Timur ne’ebé estável.

Iha tempu tranzisaun refere, problema Timor-Timur sei nafatin hamosu problema ba Indonézia—iha interna no mós iha rai liur—lahó serteja ida kona-ba solusaun ne’ebé kompreensivu no dame. Karik di’ak liu wainhira problema Timor-Timur ita bele rezolve to’o nia hún iha tempu badak nia laran, duké husik problema ne’e hetok sai kompleksu. Hanoin ida ne’e maka sai hanesan sasukat ida fó opsaun rua hosi Governu Indonézia atu rezolve problema Timor-Timur to’o ramata.

Entretantu, iha tempu proposta kona-ba autonomia luan ho estatutu espesiál refere sei halo deskusaun iha Nova Iorke, parte sira ne’ebé la konkorda integrasaun—entre sira ne’ebé iha Timor-Timur no mós iha rai liur—nafatin aselera esforsu sira atu konseitu autonomia luan refere bele utiliza ba tinan 5-10 no hafoin halo tiha referendu atu fó serteja ida povu Timor-Timur hakarak autonomia ka hili ukun rasik-án.

Loloos ne’e, hanoin kona-ba solusaun hanesan ne’e ita labele simu. Nune’e mós wainhira autonomia luan só simu hanesan solusaun entre, mak sei defísil tebes atu hetan estabilidade iha Timor-Timur tanba parte ida-idak sei haforsa ninia barreira atu manán referendu. Hasoru realidade refere mosu konsiénsia ida katak tenke hanoin fila fali ba solusaun alternativu, karik proposta autonomia luan refere to’o ikus sira rejeita.

Hafoin halo estudu ho kle’an kona-ba solusaun alternativu ba problema Timor-Timur nian to’o ramata, iha loron 27 janeiru 1999, governu Indonézia anúnsia solusaun alternativu refere. Buat hirak ne’e ha’u (Habibie) halo konsultasaun ho líder Parlamentu Nasionál (Pemimpin DPR) no Líder Komisaun sira iha Parlamentu Nasionál.

Wainhira maioria povu Timor-Timur rejeita autonomia luan—hafoin infrenta istória moris hamutuk iha nasaun Indonézia (NKRI) durante tinan 23 ikus, maibé sira sente moris hamutuk ne’e la natoon atu moris hamutuk nafatin ho ita—mak normál no polítikamente, no mós demokrátiku no konstitusionál, wainhira Governu hato’o proposta ba membru reprezentante povu iha Asembleia Jerál MPR, deputadu sira bele tetu haketak Timor-Timur hosi nasaun Indonézia (NKRI) ho dame, didi’ak no dignu. Polítika Governu ne’e koñesidu hanesan opsaun daruak.

Fó opsaun daruak ne’e foti desizaun bazeia ba ita-nia hakarak ne’ebé onestu no fó ho fuan atu bele rezolve problema Timor-Timur ne’ebé hosi hahú kedas sai hanesan konflitu nia hún ba opiniaun internasionál no korut-mohu ona ita-nia forsa no hanoin durante liu tinan rua nulu resin. Ita hakarak halo konsolidasaun nasionál atu rezolve krize oioin ne’ebé akontese no mós prepara-án  ho di’ak liu-tan atu tama ba iha miléniu datoluk.

Opsaun daruak ne’e proposta ba povu Timor-Timur liuhusi konsulta populár. Meiu ne’e konsiente sei loke oportunidade atu rezolve problema Timor-Timur to’o ramata no dignu, la’ós ho meiu ne’ebé lahó responsabilidade.

Iha situasaun nakloke  no dependente ba malu ne’ebé globál, defísil tebes ba ita atu defende razaun konvensionál katak estatutu Timor-Timur konstitusionalmente hametin ona hosi MPR iha tinan 1978, ita bele rejeita ezijénsia komunidade internasionál lahó risku hakribi (abandona) ita hosi buat-buka maluk iha mundu ne’e.

Tanba ida ne’e lahamenus ha’u-nia respeitu ne’ebé aas ba TAP MPR No. VI/MPT/1978, Prezidente hanesan komandante supremu no halo implementasaun polítika Governu ne’ebé aas, tuir desizaun—hato’o proposta atu rezolve problema Timor-Timur, ne’ebé ho esperansa la’ós bele simu iha rai laran maibé mós hosi komunidade internasionál.

Tuir akordu tripartida iha Nova Iorke ne’ebé asina iha loron 5 maiu 1999, povu Timor-Timur fó tiha ona oportunidade liuhusi konsulta populár atu bele termina, karik sira simu proposta autonomia luan ka rejeita automonia luan.

Tuir rezlultadu akordu Nova Iorke, povu Timor-Timur hala’o tiha ona konsulta populár iha loron 30 agustu 1999, parte ONU anúnsiu tiha ona rezultadu Konsulta Populár iha 4 setembru 1999, votante pursentu 78,5 rejeita autonomia espesiál  no votante pursentu 21,5 simu autonomia espesiál, no ho nune’e maioria povu Timor-Timur rejeita opsaun autonomia luan.

Maski realidade ne’e moruk, maibé tuir ho kompromisu ne’ebé hakerek iha Akordu Nova Iorke, governu Indonézia ho sentimentu todan hateten ona simu no respeita rezultadu konsulta populár refere.

Entretantu, parte ne’ebé lakon iha konsulta populár afinál la simu realidade refere no UNAMET hala’o tiha ona laran-aat (bosok) iha prosesu konsulta populár refere. Presaun hosi governu Indonézia, lia-kesar kona-ba bosok sira ne’e ko’alia ona hosi Komisaun Eleitorál—ne’ebé ninia membru mai hosi Korea Súl, Áfrika Súl no Irlanda—iha audiénsia públika ida ne’ebé  hala’o durante loron rua tutuir malu iha Dili, no halo kedas konferénsia ba imprensa iha Jakarta-Indonézia.

Laran-susar tebes katak bazeia ba audiénsia refere, Komisaun Eleitorál foti konkluzaun katak bosok sira ne’ebé hetan kesar la apoiu hosi evidénsia sira ne’ebé kredível ne’ebé labele simu hanesan evidénsia forte ida.

Kasian tebes, katak hafoin anúsiu rezultadu konsulta populár ne’ebé manán hosi grupu ne’ebé rejeita opsaun autonomia espesiál  hamosu violasaun oioin iha Timor-Timur ne’ebé afeta povu hetan terus no mós halo Indonézia nia naran fo’er ika komunidade internasionál nia matan. Tanba situasaun ne’ebé obriga no hodi umanidade to’o ikus Indonézia konkorda haruka lalais tropa multinasionál ba Timor-Timur.

Hanoin katak maioria povu Timor-Timur—tuir sira-nia konsiénsia hato’o sira-nia hanoin mak rejeita autonomia luan ho estatutu espesiál—mak ita hanesan nasaun tenke simu no respeita rezultadu konsulta populár refere, tanba buat ne’e tuir nórma báziku ne’ebé hakerek ona iha “Pembukaan Undang-Undang Dasar 1945”, ne’ebé hatete katak ukun rasik-án ne’e mak direitu nasaun hotu-hotu nian.

Hanesan nasaun ida ne’ebé boot no hahí demokrasia no direitu umanu, mak iha oportunidade ida ne’e ha’u hein katak Asembleia ne’ebé onradu bele ko’alia rezultadu konsulta populár refere no bele simu desizaun povu Timor-Timur, hanesan ha’u hato’o ona formalmente liuhusi karta formál ne’ebé hato’o ba xefe Asembleia (Ketua Majelis Permusyawaratan Rakyat).

Tuir mai bazeia ba regra iha artigu 6 akordu Nova Iorke, katak regra refere bele fórmula Timor-Timur haketak-án hosi Repúblika Indonézia ho didi’ak, onradu, no dame. Wainhira ida ne’e maka ita halo, ita bele hatudu ba mundu katak Indonézia mak parte ida hosi komunidade internasionál ne’ebé responsabilidade, demoktrátiku no hahí direitu umanu.

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór: Xisto Freitas

Lee mós notísia iha kraik…
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona/

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!