DILI, 17 juñu 2019 (TATOLI) – Iha Konsellu-Ministru loron 8 maiu, Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho aprezenta Dekretu-Lei kona-ba eliminasaun, importasaun no produsaun saku plástiku uzu úniku, embalajen no objetu husi plástiku no iha biban ne’e ezekutivu sira observa maibé seidauk aprova.
Deométrio dehan tempu badak sei lori fali ba Konsellu-Ministru hodi hetan aprovasaun no promulgasaun husi Prezidente Repúblika (PR) hodi sai efeitu, tanba ne’e Governu hakarak bandu ema sira ne’ebé importa saku uzu úniku hanesan plástiku tanba lori problema ba ambiente, nune’e husu negosiante sira tenke iha kriatividade antes implementa Dekretu-Lei ne’e.
“Espera komersiante sira iha Timor-Leste rona mensajen hodi hahú prepara atu la-bele importa saku uzu úniku ne’e, tanba bainhira lei ne’e aplika no sira uza karik sei hetan sansaun. Antes Governu intervein, komersiante sira bele la’o ho kriatividade komersiante sira nian,” dehan Sekretáriu Estadu Demétrio do Amaral ba jornalista sira iha edifísiu Sekretaria Estadu Ambiente (SEA), iha Mandarin, segunda ne’e.
Governante ne’e dehan, agora daudauk Loja boot hanesan Kmanek Super-Merkadu hahú introdús cassava bag (saku ai-farina), nune’e mós empreza seluk hahú introdús cassava bag no loja sira hanesan W4, Lita Strore, no Leader iha sira-nia pasta ne’ebé sira rasik prodús.
“Ha’u hanoin ita presiza espíritu responsabilidade, sasán sira ne’e labele mai de’it husi Governu tanba Governu labele fó solusaun hotu ne’ebé ita presiza, maibé Governu nia papel importante mak hanesan reguladór, ne’ebé hakarak implementa hodi Timor-Leste loron ida sai illa neutrál ba plástiku”.
Nia informa, Dekretu-Lei ne’e deskreve mós gradualmente to’o tempu ruma bainhira iha kondisaun atu halo tratamentu ba bee iha botir plástiku ne’ebé Governu bele ba bandu 100%, maibé ohin loron seidauk iha kondisaun.
“Ita halo gradualmente iha bandu ne’e atu menus mili litru 500, ita la-autoriza importa mai Timor-Leste, ita so autoriza ho kuantidade boot,” dehan governante ne’e.
Nia mós dehan, tuir dadus importasaun plástiku ba Timor-Leste kada tinan mais ou menus kontentór rua ka tolu no bainhira namkari sei sai lixu boot tebes, maibé se Governu bandu empreza sira importa saku plástiku, sira sei poupa osan atu la-uza plástiku ne’ebé polui ba ambiente no bele prodús plástiku rasik.
“Ema bele uza dala rua ka tolu biogradável ne’e, tanba bainhira ema gasta ona 50 cent (sentavu) ka $1 ba saku ne’e, nia ba loja nia hanoin dala rua hodi gasta sasán tanba se lae nia gasta tan osan, ida ne’e mak ita atu halo. Nasaun barak bele halo no ha’u fiar Timor-Leste mós bele halo,” nia espera.
Entretantu, Diploma ne’ebé aprezenta ba Konsellu-Ministru ne’e rasik atu prevene no hamenus impaktu hosi rezíduu iha ambiente, no haree kle’an liu, prinsipalmente produtu plástiku sira ne’ebé labele resiklável no prevee ba bandu fa’an, importasaun no produsaun hosi determinadu objetu husi plástiku.
Nune’e mós hakarak estabelese mós prinsípiu fundamentál sira mak hanesan prekausaun, prevensaun, dezenvolvimentu sustentavel, seguransa ambientál globál, poluidór-pagadór, re-utilizasaun no resiklajen no valorizasaun enerjétika.
Eliminasaun saku plástiku uzu úniku relasiona ho alternativu sira ne’ebé maka halo balu ona hanesan halo saku plástiku husi ai-farina, nune’e mós alternativa seluk hakarak atu enkoraja empreza ki’ik sira bele prodús husi matéria orgánika hanesan kohe, bote no saku sira ne’ebé bele halo ho matéria orgánika.
Jornalista : Julia Chatarina
Editór : Rafy Belo