iklan

NASIONÁL

TIMOR GAP Hahú Projetu Downstream-Upstream iha 2021

TIMOR GAP Hahú Projetu Downstream-Upstream iha 2021

Negosiadór Prinsipál, Xanana Gusmão ho ninia ekipa bainhira halo audisaun konjunta ho Komisaun B, C no D ho Governu, iha plenária Parlamentu Nasionál, tersa (16/7). Imajen Tatoli/Jogerjo Guterres

DILI, 17 jullu 2019 (TATOLI)- Xefe Negosiadór Prinsipál ba Asuntu Fronteira Marítima, Xanana Gusmão, dehan bainhira ratifika tratadu Fronteira Marítima, iha 2021 empreza Estadu TIMOR GAP tenke hahú ona projetu downstream no upstream atu hala’o operasaun petrolífera hodi dudu ekonomia no sosiál iha Timor-Leste.

“Ita hakarak, tinan 2021 Timor Gap hahú ona projetu downstream no upstream, liuliu produsaun atu iha tinan 2026 ita hahú fa’an gás atu fó osan ba fundu petrolíferu,” katak Xanana, ohin, iha audisaun konjuta entre komisaun B,C no D iha Parlamentu Nasionál.

Tuir Xanana Gusmão, kadoras (pipeline) mai Timor Leste, TIMOR GAP tenke komesa ona projetu downstream (atividade transporte, distribuisaun no komersializasaun) no mós iha upstream (atividade esplorasaun, perfurasaun no produsaun) tanba iha asaun porsentu 56,56, ne’ebé labele hanoin katak pipeline atu dada ba ne’ebé.

 “Pipeline atu mai ne’e klaru ona, tanba ConocoPhillips respeita ita hodi ita sosa nia asaun,” dehan nia.

Xanana Gusmão dehan TIMOR GAP bele foti osan iha Fundu Mina-rai, maibé to’o de’it porsentu 5 husi totál Fundu Petrolíferu atuál ka investimentu inisiál.

Xanana afirma liuhusi fa’an gás mak bele investe fali ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál ne’ebé ligadu ho setór potensiál iha agrikultura no turizmu inklui setór potensiál sira seluk.

Ho nune’e, Xefe Negosiadór husu ba PN no Governu atu apoia no fó liberdade ba TIMOR GAP atubele hala’o servisu iha rai-laran no rai-li’ur hodi hatama osan ba Fundu Petrolíferu.

“Ita-nia TIMOR GAP bele hala’o operasaun mina rai iha ita-nia rai no bele hala’o iha rasik seluk atu hatama osan ba Fundu Mina-rai,” katak.

Tanba ne’e Xanana Gusmão sujere atu hotu-hotu hala’o kontrolu ba TIMOR GAP bainhira halo ona projetu downstream no hahú hala’o operasaun minerál iha Timor-Leste no estranjeiru.

Xanana dehan, Timor-Leste iha ona títulu formál, hafoin konklui prosesu akizisaun partisipasaun konsórsiu Projetu Greater Sunrise ho porsentu 56,56 husi ConocoPhillips no Shell. Tanba ne’e, TIMOR GAP hanesan entidade Estadu ezekuta komersialmente iha projetu ne’e.

Timor Gap halo ona kontratu komersiál ho kompañia Xineza, China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC), ne’ebé komesa daudaun ona parseria no prosesu finansiamentu ba parte ida husi projetu downstream nia tanba Greater Sunrise iha komponente boot rua hanesan dezenvolvimentu upstream ne’ebé mak presiza biliaun $5 to’o biliaun $6, iha no parte downstream presiza maizumenus biliaun $5,5 to’o biliaun $6. Akordu komersiál ho CCECC, ne’e millaun $943 to’o biliaun $1 husi projetu ne’e.

Iha fatin hanesan, Mariano Assanami Sabino, fó esperansa ba TIMOR GAP atu hahú servisu hodi bele kompete iha mundu negósiu hodi hadi’a ekonomia iha rai-laran.

“Ha’u hanoin ita tenke reforsa ita nia kompañia estatál sira ne’e para atu sira hahú bisnis hodi dezenvolve ita-nia illa Timor-Leste ne’e,’’ dehan nia.

Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes

Editora : Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!