iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, HEADLINE, SAÚDE, Uncategorized

ASPT Presiza Hanoin Atu Hola Parte Membru Federasaun Mundiál Saúde Públika

ASPT Presiza Hanoin Atu Hola Parte Membru Federasaun Mundiál Saúde Públika

Logotipu ASPT

DILI, 23 agostu 2019 (TATOLI)-Reperezentante Vise-Ministru Saúde, Diretór Jerál Servisu Koorporativu,Vitor Martins, hateten katak Asosiasaun Saúde Públika Timor-Leste presiza atu hanoin ona oinsá asosiasaun ne’e bele hola parte iha Federasaun Mundiál ba Asosiasaun Saúde Publika.

“Bainhira ita-nia estrutura, estatutu no padraun kompeténsia sira estabelesidu ona, ita bele husu atu rejista nu’udar membru ba Federasaun ba Mundiál Asosiasaun Saúde Publika nune’e ita bele iha oportunidade aprende no partisipa iha atividade eventu husi internasionál sira ne’ebé realiza husi federasaun ne’e, ita mós bele asesu ba buletin federasaun,” Diretór Vitor Martins lee diskursu Vise-Ministru, iha Salaun Laline Larigutu, CNE (Komisaun Nasionál Eleisaun), Colmera, ohin.

Planu Estatéjiku Nasionál Setór Saúde 2011 to’o 2030 defini ona iha pilar hitu mak sai prioridade ba Ministériu Saúde (MS) nian. Primeiru, sistema nasionál saúde, segundu prestasaun ba kuidado servisu saúde, terseiru rekursu umanu ba saúde, kuartu infraestutura ba saúde, kintu finansiamentu ba saúde, sestu monitorizasaun no avaliasaun no sétimu mak servisu apoiu sira seluk.

Husi prioridade hitu ne’ebé mensiona ona mak desenvolvimentu formasaun no rekursu umanu ba saúde. Programa MS nian husi VIII Governu Konstitusionál mós tau rekursu umanu nu’udar komponente primordiál.

Ho baze ba fundamentu ida ne’e mak MS hahú kedas husi primeiru Governu Konstituisionál to’o Oitavu Governu Konstitusionál trasa planu asaun anual no hala’o ona ezersísiu lubuk ida hodi prepara no dezenvolve rekursu umanu ba saúde ne’ebé adekuadu forte no profisionál hodi atinje fazeadamente indikadór rekursu umanu.

“Oinsa ita-nia profisaun nu’udar profisionál saúde iha saúde públika, ita mós presiza define klaru ita-nia kna’ar no kompetensia iha área ida ne’e,” dehan Reprezentante Vise-Ministru Saúde, Vitor Martins.

Nia esplika, profisionál saúde públika nu’udar profisaun espesializadu iha saúde publika katak la kaer direitamente ema moras maibé nia atuasaun envolve ema barak liu husi promosaun, prevensaun, edukasaun, no saúde.

“Ema dalabarak deskoñese ita-nia kontribuisaun, ema hatene liu mak médiku, enfermeiru no parteira maibé ita-nia esforsu bele prevene individu, família, komunidade no populasaun atu labele hetan moras no risku sira ne’ebé relasiona no kontribui ba moras. Ita-nia esforsu bele mos hasa’e ita-nia indikadór dezenpeñu no redús taxa morbilidade no mortalidade”.

Tuir dekretu lei númeru 14/2004 kona ba ezersísiu profisionál saúde artigu 3º integra mós saúde publika nu’udar profisaun saúde. Tuir fali, dekretu númeru 13/2012 iha loron 7 fulan marsu ne’ebé kria kareira profisonál saúde hanesan médiku, enfermeiru, parteira, Tékniku Diagnóstiku, Terapeútika no Saúde Públika (TDTSP).

Tuir mai iha nia estatutu artigu 6º define karreira ida no komprende área funsionál sira hanesan laboratoriál, farmaseútika, ortoptika, radiografia, dietítika no saúde publika no to’o ohin loron seidauk tau iha konsiderasaun ba profisaun saúde públika, relasiona ho kategoria nível grau eskalaun no nível salariál.

“Ha´u fiar katak durante loron rua kongresu, ita bele tau ideia hamutuk kona ba padraun konpeténsia ba saúde públika, estatutu programa ASPT ba tinan 2019 to’o 2023 no palestra sientífiku ho tópiku relevante ba perspetiva no aplikabilidade iha Timor-Leste, kongresu ne’e bele aborda konseitu konprensivu no integradu, holistiku, sosio-istóriku, kualifikasaun rekursu umanu, aplikabilidade kontestuál epidemiolojiku ba moras risku trasmisaun moras hadaet no la hadaet,” nia garante .

“Tanba saúde públika la´ós de´it iha profisionál saúde iha fatin saida mak ita nia espetativa katak profisionais konpotentes atu bele responde ba ejijensia servisu profisonál nian,” konsidera Diretór Vitor Martins.

Reprezentante Vise-ministru ne´e akresenta tan katak númeru profisionál saúde ne’ebé aumenta ba bebeik, númeru ba asosiasaun mós aumenta tanba ne’e ASPT dezenvolve aan nafatin liuhusi meius oioin hodi nune’e bele konpete iha merkadu traballu no atualiza nafatin matenek no koñesimentu iha servisu fatin ne’ebé dala barak la hetan iha kampu akadémiku.

“La bele sai deit ba merkadu lokál maibé produtu lokál ba merkadu rejionál no globál no kompete ho rekursu umanu husi nasaun sira seluk iha área siénsia no teknolojia. Mai ita hamutuk lori saúde públika hodi kontribui ba povu nia saúde no moris diak,” nia enkoraja.

Notísia relevante:Kongresu Nasionál ASPT Daruak, Prezidente: “Ita Enfrenta Problema Saúde Públika”

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór      : Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!