iklan

HEADLINE, LIKISÁ, MUNISÍPIU

Governu Lansa Fatuk Dahuluk Monumentu Masakre Liquiçá

Governu Lansa Fatuk Dahuluk Monumentu Masakre Liquiçá

Lansamentu fatuk dahuluk Monumentu Masakre 6 Abríl 1999 iha Munusípiu Liquiçá, tersa (27/8). Imajen/Evaristo Soares Martins

LIQUIÇÁ, 27 agostu 2019 (TATOLI) – VIII Governu Konstitusionál, reprezenta husi Ministru Defeza, Filomeno Paixão de Jesus, halo lansamentu fatuk dahuluk ba Monumentu Masakre Liquiçá, iha Igreja São João de Brito, loron 6 abríl 1999.

“Ohin ita hamutuk iha ne’e hodi bele halo lansamentu ba primeira pedra masakre ne’e maibé la’ós masakre úniku, iha Liquiça iha masakre iha fatin barak, hahú hosi 1976 iha Maubara. Masakre ida ne’e hanesan paralelu ho masakre sira seluk ne’ebé to’o iha Ponta-Leste iha baze de apoiu durante gerilla”, diskursu Filomeno Paixão iha Igreja Liquiçá, tersa ne’e.

Tuir governante ne’e, monumentu ne’e reprezenta esforsu ne’ebé konsistente no permanente atu hetan libertasaun.

“Esforsu ida ne’e merese ita tau marka ida para hatudu ba jerasaun foun sira katak ohin loron ita hetan ona ita nia soberania, liberdade, no independénsia, tanba ita nia aman sira, maun sira, no avo sira soe hela isin, ruin no soe hela raan hodi troka liberdade independénsia ida ne’e”, nia dehan ba komunidade Liquiça ne’ebé partisipa iha seremónia ne’e.

Nia subliña, timor-oan balun labele moris goza liberdade tanba sira mate hodi ita bele moris no kontinua servisu ba luta ne’ebé sira halo.

‘’Lisaun saida mak ita atu hasai hosi ne’e mak labele soe buat ne’ebé sira husik ba ita hanesan nasionalizu, patriotizmu, korajen, persebransa, abnegasaun, hodi fó hanoin ba ita, katak hosi ne’e ba oin ita evita konflitu, ita evita funu hodi ita harii nasaun ida para bele onra sira no fó omenájen ba sira”, nia akresenta.

Iha parte seluk, Prezidente Komisaun Organizadora, atuál Prezidente Autoridade Munisípiu Liquiçá, Domingos da Conçeição dos Santos ‘Makaro’, sente orgullu tanba Estadu fó rekoñesimentu ba Masakre Liquiçá ho aprofunda.

“Nasaun ne’ebé boot no forte só bele fó onra ba eroi libertasaun nasionál tomak, inklui eroi iha munisípiu ida ne’e”, nia tenik.

Domingos da Conçeição konsidera vizita delegasaun hosi nasaun G7+ iha lansamentu fatuk dahuluk ne’e iha signifikadu boot tebes ba totál populasaun Liquiça hamutuk 77. 531 abitante, hosi postu Liquiçá, Bazartate, Maubara ho suku 23.

Prezidente Autoridade ne’e esplika, prosesu konstrusaun ne’e posibilidade bele gasta orsamentu $500.000, maibé sei iha prosesu ni laran.

Lansamentu ne’e partisipa husi Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto, Vise Ministra Finansa, Sara Lobo, Vise Ministru Saúde, Bonifacio Maukoli, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Mericio Juvenal ‘Akara’, Sekretáriu Estadu Asuntu Veteranu no Libertasaun Nasionál, Gil da Costa ‘Oan Soro’, Komisáriu Komisaun Antí-Korrupsaun (KAK), Sérgio da Costa Hoarnai, Koronél Coliati, Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Faustino da Costa.

Nune’e mós bainaka espesiál, Xefe Delegasaun ba Pás no Rekonsiliasaun G7+, Chuol Rambang (hosi Sudaun-Súl), Carlos António Moreno hosi Guiné-Bissau no Gullaum hosi Burundi.

Partisipa mós, veteranu no família vítima sira.

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Xisto Freitas

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!