iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Apoia Projetu Estratéjiku Sira, KAFI Propoin Millaun $382

Apoia Projetu Estratéjiku Sira, KAFI Propoin Millaun $382

Diretór Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), Samuel Marçal. Foto Espesiál.

DILI, 21 setembru 2019 (TATOLI) – Konsellu Administrasaun Fundu Infraestrutura (KAFI) propoin millaun $382 ba Komité Revizaun Orsamentu Polítika (KROP) atu apoia ba projetu estratéjiku sira hodi reforsa kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian ho baze ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030.

“Orsamentu Fundu Infraestrutura ne’e ami prevee haree liu ba kapasidade ezekusaun, haree problema sosiál, problema tékniku, problema klimátika no sistema jestaun. Buat sira ne’e hotu Komisaun tékniku KAFI propoin ba KROP hamutuk millaun $382 ne’e inklui ona ba reapropriasaun, fundu infrastrutura, PDAM no kapitál infraestrutura iha kada ministériu nian mak hamutuk ona ba tinan 2020″, Diretór Ezekutivu Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), Samuel Marçal, iha Ministériu Finansa, Aitarak-Laran, ohin.

Diretór ADN salienta orsamentu KAFI nian ne’e atu fó prioridade ba setór infraestrutura bázika hanesan bee, estrada, eletrisidade no agrikultura no peska no mós turizmu ne’ebé baze ba polítika Governu nia liuhosi PEDN ne’ebé kada tinan tenke aprova ona orsamentu fiskál ba ida ne’e.

“Ita laiha adisionál, maibé orsamentu ne’e mak ba KAFI ne’e KROP deside ona sei lori bá Parlamentu Nasionál mak ita haree, karik iha aumentu ruma ka oinsá ne’e depende ona ba Parlamentu Nasionál”, katak.

KAFI nu’udar instrumentu finanseiru ida ne’ebé ninia objetivu fó apoiu ba projetu estratéjiku sira hodi reforsa kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian, ho fasilita dezenvolvimentu infraestrutura sira no prepara fonte finanseira ba projetu sira kona-ba estrada no ponte, aeroportu no portu, marítima, fornesimentu bee-moos no enerjia, edukasaun no saúde, turizmu no projetu boot sira seluk ne’ebé utiliza orsamentu boot liu dólar amerikanu millaun ida.

Antes ne’e, tetu fiskál Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ninia valór maka biliaun $1.6 no determina ona atu kumpre objetivu sentrál tolu ba OJE tinan oin, atinje taxa kreximentu anuál nian ida ne’ebé boot liu husi 7%, hamenus taxa moris-kiak ba 10% no mós hamenus taxa dezempregu.

Preparasaun OJE 2020 nian bazeia ba prinsípiu fundamentál lima, sustentabilidade fiskál ba tempu médiu no tempu naruk, aliñamentu ho prioridade nasionál sira, kapasidade ezekusaun orsamentál, kapasidade absorsaun ekonomia lokál no kualidade orsamentu nian.

Jornalista : Florencio Miranda Ximenes
Editora : Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!