DILI, 07 Maiu 2026 (TATOLI)-Komisaun D ne’ebé trata Asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu marka ona data iha 21 Maiu atu hahú halo audiénsia públika ba proposta Lei Kódigu Propriedade Industriál.
Prezidente Komisaun D, Ricardo Baptista, informa asuntu ne’e hafoin iha sorumutu komisaun aprova kalendáriu referidu iha Parlamentu, ohin.
Nia adianta katak entidade ne’ebé sei partisipa iha audiénsia ne’e mai husi Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI) nu’udar proponente ba lei ne’e no sei marka mós prezensa husi entidade relevante sira seluk hodi rona sira-nia hanoin ba inisiativa lejizlativa ne’e.
Deputadu ne’e konsidera katak lejizlasaun ne’e importante tebes ne’ebé ho nia artigu hamutuk 200-resin no sei halo diskusaun kle’an.
“Lei ne’e atu regula, liuliu iha komérsiu nian liga ho ema nia naran, produtu ka brand atu ema seluk labele kópia. Hakarak ka lakohi tenke iha lei ne’e, tanba ita-nia adezaun ba Organizasaun Mundiál no Komérsiu (OMK) no Assosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés)”, nia hateten.
Objetivu husi kriasaun kódigu ne’e hodi kumpre rekizitu iha ámbitu adezaun país ba OMK no ASEAN.
Prosesu sira-ne’e ezije kumprimentu ba akordu OMK nian kona-ba aspetu Direitu Propriedade Intelektuál relasiona ho Komérsiu (TRIPS) no armonizasaun ho dispozisaun sira husi konvensaun internasionál sira ne’ebé regula kona-ba Organizasaun Mundiál ba Propriedade Intelektuál.
Kódigu Propriedade Industriál iha artigu 282, ne’ebé inspira husi direitu komparadu no kompromisu internasionál sira ne’ebé Timor-Leste asume ona ho hanoin kona-ba kestaun hotu ne’ebé relasiona ho propriedade industriál, ne’ebé fasilita kompreensaun no uza husi ema hotu iha sira-nia atividade sientífika, kriativa no ekonómika, presiza atu uza kódigu ne’e.
Notísia relevante: Komisaun D simu ona proposta lei kona-ba Kódigu Propriedade Industriál
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




