DILI, 07 Maiu 2026 (TATOLI)— Diretór Servisu Saúde Munisípiu Dili, Mateus Pinto, hateten iha fulan-Abril ne’e Servisu Saúde Munisípiu Dili nafatin rejista kazu dengue hamutuk 144 iha sentru saude lima iha Dili ne’e maioria labarik idade kiik.
“Kazu dengue iha fulan-Abríl ne’e maioria idade labarik tinan ho idade tinan 15 mai kraik. Kazu sira-ne’e halo tratamentu iha fasilidade saúde sira iha sentru saúde lima iha Dili laran hanesan Sentru Saúde Bekora, Formosa, Vera-krúz, Sentru saúde Komoro no Sentru Saúde Metinaru,” Mateus Pinto hateten ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin, Formosa, ohin.
Kazu dengue ne’e to’o agora ne’e iha pasiente balun rekupera hotu ona, maibé kazu dengue iha redusaun ida-ne’e fó esperansa ba esforsu prevensaun no kontrolu moras ne’ebé durante fulan hirak liubá sai preokupasaun boot ba komunidade.
Nia dehan, kazu dengue iha fulan-Janeiru ne’e hamutuk 800, Fevereiru hamutuk 1.000, Marsu hamutuk 431 no mai iha fulan-Abríl ne’e kazu dengue ne’e redús ba 144.
Aleinde ne’e, nia relata, hahú husi loron 01-07 Maiu 2026 ne’e, Servisu Saúde Munisípiu Dili rejista kazu dengue hamutuk 15 no kazu dengue akumalativu hamutuk 2.572, no kazu mate husi fulan-Janeiru to’o Abril ne’e hamutuk 16 ho idade entre tinan lima to’o tinan 15 mak lakon vida, ho sintoma dengue ne’ebé grave.
Nia husu ba komunidade iha Kapitál Dili tenke abitua hamoos uma laran no uma ninin, nune’e aban bainrua udan mai karik hodi prevene moras dengue.
“Ho esforsu ne’ebé mak ita halo, ita redús ona iha fulan-Marsu no Abíi. Agora daudaun ita la’o nafatin atividade fumigasaun no abatizasaun la’o nafatin iha komunidade nia leet, tanba dengue la presiza ai-moruk ona maibé bele halo prevensaun simples, hanesan kada bairru ida-idak tenke hamoos nia uma hun,” nia dehan.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes





