DILI, 04 fevereiru 2020 (TATOLI) – Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho, hateten ekipa ambientál sei halo monitorizasaun ba projetu investimentu Pelican Paradise hodi minimiza impaktu ambientál.
“Ami liuhosi ekipa ambiente sei halo monistorizasaun besik hodi haree minimiza impaktu ambientál ne’ebé posível atu mosu”, dehan Sekretáriu Estadu ne’e ba Agência TATOLI, hafoin partisipa iha seremónia Loron Veteranu iha Palásiu Governu, tersa ne’e.
Governante ne’e haktuir, iha loron 9 novembru 2018 Sekretaria Estadu Ambiente (SEA) emite ona sertifikadu lisensiamentu ambientál ba Pelican Paradise no sei renova iha 9 novermbru 2020.
Notísia Relevante: Governu Fó Apoiu Polítiku ba Projetu Pelican Paradise
Pelican Paradise Hahú Investimentu Faze Dahuluk Konstrui Otél iha Tasi-Tolu
Ho nune’e, nia iha esperansa investimentu boot ne’e bele la’o ho di’ak hafoin lisensa ambientál ne’e sai atu fó atensaun maka’as ba risku ambiente.
Lisensa ambientál ne’ebé SEA emite ba Pelican Paradise ho kategoria A, ho durasaun tinan-rua atu halo konstrusaun ba investimentu estandarte fitun lima iha zona entre Tasi-Tolu no Tibar.
“Ita espera katak monitorizasaun sei halo husi parte hotu hodi halo inspesaun, nune’e bele minimiza impaktu ba ita nia ambiente”, nia akresenta.
Antes ne’e, iha 28 fevereiru Pelican Paradise hahú lansa ofisiál investimentu ba konstrusaun apartementu, otél no rezidénsia hamutuk unidade 287 ho kustu orsamentu millaun $100 iha área Tasi-Tolu.
Faze dahuluk ba projetu ne’e tanba haree rai ne’e livre, empreza hahú halo konstrusaun hodi hein Governu rezolve okupamente iha área Tasi-Tolu, hafoin empreza kontinua projetu faze daruak nian.
Investimentu faze dahuluk sei presiza traballadór timoroan na’in-300, tanba projetu faze dahuluk ne’e ho estimasaun sei finaliza durante tinan tolu nia- laran.
Tuir planu, Pelican Paradise sei halo dezenvolvimentu turístiku ho investimentu ne’ebé tuir planu sei harii iha rai ektare 558, iha zona entre Tasi-Tolu no Tibar no sei inklui unidade otelaria, kampu golf, lote rezidensiál, sentru dezenvolvimentu ba joven sira, eskola internasionál ida, ospitál ida no sentru komersiál.
Dezenvolvimentu ne’e sei permite kriasaun kampu traballu ba ema 1.5000 iha faze konstrusaun no 1.300 kampu traballu permanente hafoin konstrusaun no reflorestasaun projetu atinje ona porsentu 80.
Jornalista: Florencio Miranda Ximenes
Editora: Julia Chatarina
Karik bele, Governu liuhusi Ministeriu ne’ebe kompetente bele identifika no tau marka no fo-sai mapa kona-ba fatin hirak ne’ebe projetu ne’e sei okupa, liuliu hirak ne’ebe populasaun hela ba, atu nune’e populasaun bele hatene tuir.