DILI, 16 juñu 2020 (TATOLI) – Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) nu’udar mahon ba Jornalista sira, kontra ezbosu lei kriminaliza difamasaun ne’ebé prodús daudaun ona husi Governu liuhusi Ministériu Justisa (MJ).
Notísia Relevante : La Konkorda Kriminaliza Difamasaun, TLPU Prefere Kria Lei Krime Sibernétika
Liuhusi konferénsia imprensa, ohin, iha Sede AJTL, Fatuhada, Dili, estrutura no membru tomak AJTL alerta katak ezbosu lei ne’e laiha benefísiu ba demokrasia iha futuru no sei prodús de’it jerasaun ne’ebé ho mindset ka pensamentu “ditactor” hodi hanehan ninia povu rasik.
AJTL konsidera katak atu proteje kualidade demokrasia no halo povu Timor-Leste sai maduru-liu iha demokrasia, papél mídia, sosiedade sivíl no sidadaun sira iha momentu ne’e nesesáriu tebes. Kualidade demokrasia garantido bainhira iha komunikasaun di’ak entre povu no sira ne’ebé ukun liuhusi liberdade espresaun no liberdade imprensa nu’udar instrumentu demokrátiku ida daudauk ne’e.

Prezidente AJTL, Zevonia Viera, liuhusi konferénsia imprensa ne’e haktuir pozisaun AJTL nian katak mídia, sidadaun no sosiedade sivíl sira sei hala’o ninia funsaun kontrolu sosiál ho di’ak baihira liberdade imprensa no liberdade espresaun garantido. Tanba imprensa no espresaun ne’ebé livre akontese de’it iha nasaun demokrátiku sira la’ós iha nasaun sira autoritáriu no ditadura.
“Só demokrasia de’it mak bele proteje liberdade imprensa no liberdade espresaun visa versa liberdade imprensa no liberdade espresaun mak bele garante demokrasia. Demokrasia sein liberdade imprensa no liberdade espresaun, ne’e la’ós demokrasia, maibé ne’e autoritáriu ka ditadura,” afirma Zevonia Viera.
Notísia Relevante : CI Konsidera Lei Kriminaliza Difamasaun Kontra Espíritu Konstituisaun RDTL
Hafoin lee no estuda artigu sira iha Ezbosu Lei Kriminaliza Difamasaun husi Ministériu Justisa nian ne’e, AJTL haree katak bosu lei ida-ne’e rasik la eduka sidadaun sira atu sai krítiku, maibé halo sidadaun sira ta’uk atu espresa sira-ninia hanoin publikamente hodi garante boa-governasaun no kontabilidade tuir prinsípiu demokrasia.
Realmente, Zevonia afirma, Ezbosu Lei Kriminaliza Defamasaun ne’e kontra prinsípiu Povu Maubere nia luta lulik ba ukun-rasik an, prinsípiu demokrasia, Konvensaun Internasionál kona-ba Direitu Sivíl Polítika ne’ebé país ne’e opta, no kontra Konstituisaun Repúblika Demokrátika, Artigu 40 no 41.
Bazeia ba razaun, prinsípiu no valor sira ne’ebé temi iha leten, AJTL hakarak hato’o nia pozisaun hanesan temi-tuir mai.
- Rejeita absolutamente Ezbosu Lei Kriminilanizaun Difamasaun ne’ebé prodús husi Ministériu Justisa tamba sei hamate liberdade imprensa no liberdade espresaun iha Timor-Leste no fó-liu protesaun ba ukun-na’in sira.
- Lamenta Ministru Justisa, Manuel Carceres nia komentáriu iha mídia foin lalais ne’ebé dehan ezbosu lei ne’e atu eduka sidadaun sira hodi labele halo sala. Atu eduka sidadaun sira, Governu tenke investe maka’as iha setór edukasaun, la’ós liuhusi kriminalizasaun lei difamasaun ne’ebé nu’udar eransa koloniál rejime Orde Baru no Portugés nian.
- Apoiu pensamentu eis-Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ne’ebé la aseita aplikasaun ezbosu lei kriminaliza difamasaun tamba tuir nia, lei ne’e kontra prinsípiu Povu Timor-Leste nia luta ba ukun-rasik an no kontra povu nia liberdade espresaun.
- AJTL konsidera ezbosu lei ne’e nu’udar traisaun boot ba esforsu eis-Prezidente Repúblika Xanana Gusmão hodi hasai Artigu Difamasaun ne’e husi Kódigu Penál ba Kódigu Sivíl tamba kontra prosesu demokratizasaun iha país ne’e.
- AJTL mós haree katak Governu la valoriza prestasaun democracy and freedom of the press ranking índex nian ne’ebé tau Timor-Leste aas-liu kompara ho nasaun sira Sudeste Aziátiku. Tuir loloos Governu tenke garante ida-ne’e atu mantein imajen di’ak país nian iha mundu internasionál.
Ho pozisaun ne’e, AJTL husu ba:
- Governu liuhusi Ministériu Justisa atu kansela ezbosu lei kriminaliza difamasaun tamba viola sidadaun sira direitu atu espresa nia hanoin no kritika polítiku sira ne’ebé envolve aktu krime korrupsaun no aktu krime sira seluk.
- Husu Governu, liuliu Ministériu Justisa atu mantein Artigu Difamasaun atu nafatin iha Kódigu Sivíl no labele muda mai fali iha Kódigu Penál hodi kriminaliza sidadaun sira nia liberdade espresaun.
- Husu ba Ministériu Justisa no ministériu relevante sira atu prodús lei sibernétika nian atu regula ema sira ne’ebé trata aat sidadaun baibain ka lider sira iha mídia sosiál, la’ós kriminaliza pensamentu krítiku sidadaun sira nian liuhusi lei eransa koloniál nian.
- Husu organizasaun mídia, asosiasaun jornalista no organizasaun sosiedade sivíl, akadémiku no front-estudante sira atu tau forsa hamutuk hodi luta-hasoru ezbosu lei ne’e tamba bandu sidadaun hotu nia direitu espresaun nian.
- Husu ba Conselho Imprensa (CI) atu nafatin firme hodi kontra ezbosu lei ne’e tamba kontra liberdade imprensa no liberdade espresaun iha rai-laran ne’ebé nu’udar mós mandatu prinsipál CI nian tuir Lei Komunikasaun Sosiál, Artigu 44.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Francisco Simões