iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Maria Tapó-joven sira ne’ebé mate hatudu eroizmu loloos

Maria Tapó-joven sira ne’ebé mate hatudu eroizmu loloos

Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus. Imajen/Media SEEI.

DILI, 09 novembru 2020 (TATOLI)—Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, ohin, sai nu’udar inspetora ba isár bandeira iha resintu Palásiu Governu, Dili. Isár bandeira ne’e partisipa másimu hosi funsionáriu/a SEII no funsionáriu/a hosi instituisaun Governu sira seluk inklui hosi instituisaun F-FDTL no PNTL.

Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus hateten, iha fulan novembru tinan ida-ne’e Timor-Leste komemora loron nasional feto Timor-Leste hodi hanoin hikas eroina Maria Tapo ho joven sira ne’ebé sira-nia moris durante luta ba ukun rasik-aan hodi hatudu sira-nia eroizmu loloos.

“Iha fulan ida-ne’e, ita-nia eroina Maria Tapó ho joven sira ne’ebé lakon sira-nia moris durante luta ba ukun rasik-aan ne’ebé hatudu mai ita eroizmu loloos, tanba sira la tauk atu lakon sira-nia moris ba kauza ida aas liu interese sira-nian ka interese grupu nian,” Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, hateten iha ninia diskursu iha serimónia isár bandeira nu’udar inspetora iha resintu Palásiu Governu, Dili, segunda ne’e.

Imajen/Media SEII.

Ohin loron, nia hatutan, timoroan sira la presiza lakon nia moris ka mate maibé presiza de’it atu asegura katak timoroan liu hosi knaar oioin ne’ebé timoroan iha tenke hala’o knaar ho loloos, hodi kontribui atu bele dezenvolve di’ak liután nasaun Timor-Leste.

Tanba, nia dehan, timoroan ida-idak iha responsabilidade aas tebes atu asegura katak liuhosi knaar oioin ne’ebé timoroan halo, povu iha Timór laran tomak bele hetan benefísiu hosi saida mak timoroan halo, tenke asegura katak timoroan iha produtividade iha serbisu laran.

“Ita tenke hakas-an nafatin atu maluk sira ne’ebé lakon sira-nia moris iha rai ida-ne’ebé ita harii ho ruin no raan nia leet, ema hotu ne’ebé ohin loron sai oan-kiak no sai faluk sira ne’e nia sakrifísiu labele lakon de’it no ida-ne’e depende ba ita hotu. Nune’e, ha’u hein katak ita kontinua haka’as-aan nafatin atu bele halo rai ida-ne’e sai rai ida-ne’ebé ita-nia éroi no eroina sira mehi bainhira sira luta hodi hasai rai ida-ne’e hosi invasór sira,” nia dehan. 

Komunikadu Imprensa

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!