COVALIMA, 12 novembru 2020 (TATOLI)—Timor Gás no Petróleu, Empreza Públika (Timor GAP,EP) hahú halo kontaktu ho parseiru ne’ebé disponível fó apoiu fornese mina ba Eletricidade de Timor Leste (EDTL) hodi reforsa sentrál elétrika Hera no Betano.
“Ami halo ona kontaktu ho parseiru sira, iha kompañia hamutuk hitu, maibé ami seidauk halo diskusaun kle’an tanba termu kontratu, fatin no kuantidade seidauk iha. Entaun la admite ami halo diskusaun kle’an liután, maibé parseiru sira prontu atu fó apoiu”, Manager Director Downstream Business Unit Timor GAP, Francelino Boavida, informa foin lalais ne’e ba Agência Tatoli iha munisípiu Covalima.
Parseiru sira ne’ebé mak Timor GAP konsege halo ona kontaktu husi Singapura, Malaysia, Taiwan, Hongkong, no Tailándia.
“Entre sira, ami sei halo komparasaun ein termu presu no kapasidade tékniku no ida ne’ebé maka fó vantajen liu maka sei kontinua prosesu, empreza sira ne’e balun iha refineria rasik no balun bele fornese mina ho kapasidade boot,” nia dehan.
Notísia Relevante: Timor GAP hahú fornese kombustível ba EDTL iha janeiru 2021
Aleinde ne’e, Timor GAP halo mós kontaktu ho banku tanba presiza fasilidade finanseiru tanba sei fornese mina ho kuantidade boot.
“Iha sentrál elétrika Hera, kada lote ninian kuantidade kargu ida ho valór kuaze millaun $6 no iha Betano millaun $16. Tanba ne’e, ami kontaktu no haree rekerimentu husi banku sira kona-ba buat hotu ne’ebé presiza kompleta iha kontratu ida atubele sai garantia asesu ba finanseiru,” nia akresenta.
Empreza estatál ne’e komunika ona ho Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM), diresaun downstream atu halo inspesaun, lisensiamentu ba importasaun kombustível, enkuantu ekipa Timor GAP haree rekerimentu.
Iha loron 30 setembru 2020, Konsellu Ministru aprova alterasaun projetu dekretu-lei kona-ba partisipasaun Timor GAP fornese kombustível ba EDTL.
“Bainhira dekretu-lei ne’e promulgadu ona husi Prezidente Repúblika, ami komesa diskute ona kontratu no kuandu finaliza ona maka prontu hahú fornese kombustível,” nia hatutan.
Antes ne’e, Ekipa Timor GAP halo ona vizita ba sentrál elétrika Betano no Hera hodi haree kondisaun fasilidade ne’ebé maka uza atu halo deskarregamentu.
“Sentrál Hera iha Jetty ho Pipeline ne’ebé na’in mak kompañia ETO, ami hasoru malu ona ho sira inklui EDTL atu haree oinsá tanki sira prosesu deskarregamentu, enkuantu iha Betano ami halo ona avaliasaun iha semana liubá atu haree kondisaun,” nia haktuir.
Aleinde ne’e, ekipa tékniku sira komunika ona ho kompañia SAKOM kona-ba fasilidade ne’ebé prontu atu utiliza.
Kona-ba mekanizmu fornesementu, desizaun sei mai husi sira ne’ebé sosa mina.
“Iha dekretu-lei ne’e hateten katak ho EDTL, maibé instituisaun ne’e sei iha faze instalasaun ba empreza públika, entaun Ministériu Obra Públika maka em nome atubele asina kontratu no mekanizmu fornesementu Timor GAP sei kumpre de’it termu sira iha kontratu,” Francelino Boavida.
Empreza estatál ne’e ninia prosedimentu internál rasik hanaran ‘trading of services’, ne’ebé la persiza halo kontratu rigorozu hanesan ho kontratu sira ne’ebé atu sosa sasán ou halo projetu.
“Ninia métodu ne’e simples, tanba empreza estatál Timór ne’e rekolla informasaun inisiál no hatene sira-nia kapasidade téniku ona, buat hotu loos ona maibé atu hatene presu mina atu fa’an, ami sei buka presu di’ak liu,” nia esplika.
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Julia Chatarina