DILI, 21 dezembru 2020 (TATOLI)—Se imi lahatene jornalista timoroan ida-ne’ebé mak fiel ba ninia profisaun nu’udar jornalista to’o otas nakaras, imi tenke buka hatene no sura ho jornalista senior Otelio Ote. Se imi hatene jornalista timoroan balun ne’ebé haksoit sai hosi mundu jornalizmu hodi “sa’e eskada” poder nian atu sai ema-boot, Otelio Ote hili dalan nonook hamout aan nu’udar jornalista to’o ohin loron tanba iha “domin” no “hadomi” mundu jornalizmu.
Notísia Relevante: Conselho de Imprensa atribui Karteira Profisionál ba jornalista na’in-16
Hanesan Foho Matebian no Foho Ramelau be hamriik lulik to’o ohin loron, Otelio Ote hahí no hanaí ninia profisaun jornalista nian nu’udar “foho lulik” ida-ne’ebé tenke hatuur iha fatin lulik no tenke halulik ba bebeik. Tanba, nia sente, profisaun ida-ne’e hanesan knaar ida-ne’ebé lulik hodi “halulik” públiku nia aspirasaun liuhosi hato’o “lia-loos” ho “loloos” no “momoos” ba públiku no ba mundu.
La sente, iha era dijitalizasaun ne’e, jornalista Otelio Ote sai hanesan lalenok ba fini jornalista sira-ne’ebé buka hela fatin hakarak mout iha mundu jornalizmu. Otelio Ote nia istória moris no ninia fidelidade ba mundu jornalizmu, merese sai hanesan modelu ida atu jerasaun foun sira moris banati. Liuliu, ba hirak foinsa’e sira ne’ebé hakarak hakat tuir Otelio Ote nia ain-le’ut sai jornalista hanesan Otelio Ote iha futuru.
Se iha ámbitu luta ba libertasaun nasional, timoroan sira sempre hananu “Eh! Foho Ramelau, Foho Ramelau Eh! Sá Bé Ás Liu Ó Tutun, Sá Bé Bein Liu Ó Lolon Eh!…” atu bele hamriik iha Foho Ramelau nia tutún hodi hadau ukun rasik-aan, jornalista Otelio Ote mós hanesan Foho Ramelau be kuda-harii iha rai Ainaro, ne’ebé sempre hamriik fiel ba ninia profisaun nu’udar jornalista hodi hadau no manan ninia “ukun rasik-aan” no hatene “ukun-aan rasik” hanesan ema profisionál ida.
Nu’udar ema profisionál ida-ne’ebé fiel hanesan Foho Ramelau, biar anin-boot no laloran tasi siak, jornalista Otelio Ote sempre hasoru ho neon malirin no domin tomak. Otelio Ote hahú ninia kareira nu’udar jornalista iha fulan setembru tinan 1988 iha Mingguan Suara Timor Timur. Iha tinan 1990 to’o tinan 1999, nia servisu iha Harian Media Indonesia no iha tinan 1992 to’o 1999 servisu iha Harian Suara Timor Timur (STT). Iha tinan 1993 to’o 1994, nia servisu iha kanál televizaun privadu iha Indonézia hanaran SCTV (Surya Citra Televisi Indonesia) no iha 1994 to’o 1999 servisu iha kanál televizaun privadu RCTI (Rajawali Citra Televisi Indonesia).
Bainhira Timor-Leste hadau ninia ukun rasik aan iha 1999, Otelio Ote hamutuk ho ninia maluk lubun ida ne’ebé hanesan eis jornalista Suara Timor Timur (STT), halibur malu hamutuk harii Diáriu Timor Post iha loron 29 fulan fevereiru tinan 2000. Diáriu Timor Post sai hanesan jornál primeiru ne’ebé mosu iha era ukun rasik aan nian. To’o oras ne’e, Timor Post halo ona tinan 20 maibé fundadór Timor Post ne’e nafatin hala’o servisu iha kampu batalla jornalista nian iha terrenu, hamutuk ho jornalista junior sira hodi halo kobertura. Maske otas nakaras ona maibé nia nafatin iha espíritu atu serbi hodi hala’o knar nu’udar jornalista iha TVE (televizaun edukasaun) to’o ohin loron.
Hanesan timoroan nia luta naruk iha tinan 24 nia laran atu hadau ukun rasik aan, jornalista Otelio Ote nia luta iha mundu jornalizmu durante tinan 32 (1988-2020) mak foin bele hetan rekuñesimentu hanesan jornalista profísional liuhosi serimónia atribuisaun “Karteira Profesíonál” 2020 ne’ebé atribui hosi Conselho de Imprensa (CI) iha loron 18 dezembru 2020 iha Salaun Delta Nova, Dili. Momentu espesiál ida ba jornalista Otelio Ote hamriik iha jornalsita na’in-15 seluk nia leet hodi halo kompromisu hodi simu karteira profisionál ne’e ho fuan boot.

Jornalista sira-ne’ebé simu karteira profísionál hamutuk na’in-16 ne’e, Otelio Ote hamriik sikat-leet iha jornalista sira ne’ebé direitu anterior mak jornalista na’in-sia (9) seluk mak hanesan Expedito dias Ximenes, Francedes Suni, Alexandre Assis Pangma, Suzana Cardoso, Luis Hemenegildo M. Fernandes, Julio Ximenes, Abrão Amaral, Olga Soares, no Domingos Freitas. Entretantu, jornalsita na’in-neen (6) hosi jornalista estajiáriu iha tinan 2019 ne’ebé ho nivél sekundáriu mak Emerenciana Pinto, Jeniche da Costa Pereira, Terezinha de Deus, Vito Salvador Babtista Magalhães, Luciano Amaral, no Eugenio Marques Henriques de Almeida.
“Ha’u sente Orgullu hanesan ema ida-ne’ebé durante ne’e servisu iha kampu batalla jornalista nian. Ema barak hein atu simu kartaun ida-ne’e dezde CI hahú atribui karteira profisionál ba ema. Maibé, ha’u nu’udár jornalista senior ida, ohin, ha’u hetan karteira profisionál, ha’u sente kontente no apresia tebes ba Conselho de Imprensa. Tanba, bainhira ita hetan ona karteira profisionál labele foti-aan hodi hatun malu maibé tenke tulun malu,” Jornalista Seniór Otelio Ote ne’ebé moris iha Oé-Cusse iha 31 dezembru 1969 ne’e, hateten ba Agência TATOLI hafoin serimónia atribuisaun karteira profisional no natal hamutuk, iha salaun Delta Nova, Dili, sesta ne’e.
Karteira profisonal ne’e, nia konsidera nu’udár dalan ida atu ajusta jornalista sira no asegura profisaun jornalista nian. Tanba, nu’udar jornalista iha parseiru barak no ema bele tulun no fasilita lalais bainhira hatudu karteira profísionál refere ba ema.

“Ita simu ona kartaun karteira profisionál ida-ne’e objetivu atu ajusta ita-nia aan katak ita ne’e jornalista no bele loke dalan ba jornalista foun sira. Katak, karteira profisionál ne’e importante tebes ba ita atu asegu ita-nia profisaun. Tanba, ita hanesan jornalista, ita iha parseiru ne’ebé barak. Tanba ne’e, bainhira ita kaer karteira profisionál la’o ba fatin ruma ne’e ema bele tulun ita tanba ita hatudu ita-nia karteira profisionál,” jornalista senior ne’ebé sai mestre ba jornalista junior sira-ne’e hateten.
Tanba, nia dehan, aleinde karteira profisionál ajusta jornalista sira-nia servisu no dalan seluk mak atu motiva jornalista sira servisu di’ak liután no bele hadia di’ak liután performa iha públiku liuhosi karáter privadu hanesan hatais, kapasidade atu hasoru ema halo entrevista, no kapasidade hakerek notísia ho kualidade.
Atu atribui karteira profisionál ba jornalista sira, nia fó sujestaun, Conselho de Imorensa (CI) labele simu ema ne’ebé ba hatama diretamente deklarasaun (Curriculum Vitae) atu hetan karteira profisionál maibé CI tenke simu ema sira-ne’ebé hakarak hetan karteira profisionál ne’e, ema ne’e servisu tiha ona iha mídia, hafoin mídia mak hakerek karta ba CI hafoin tuir ezame kompeténsia mak CI atribui karteira profisionál ba ema refere.
“Tanba kartaun profisionál sira-ne’ebé atribui antes ne’e balun la’ós mai hosi servisu iha mídia maibé balun lori de’it CV ba CI halo karteira profisionál. Ida-ne’e mak ita-nia performa iha li’ur ne’e ema haree sira-ne’ebé la profisionál. Halo konkluzasaun hotu ba ita ne’ebé mak servisu profisionál ne’e la kualidade hotu. Maibé, ha’u fiar katak ba oin CI labele simu deireta ema maibé tenke liuhosi prosesu ne’ebé mak simu de’it hosi mídia sira no mídia mak halo rekrutamentu,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia apela ba maluk jornalista sira-ne’ebé hetan ona kartaun profisionál no ba jornalista hotu katak atu sai jornalista ne’ebé profisionál, sente jornalista ne’e mak hanesan vokasaun ka votu ida ba sira-nia aan rasik. Tenke iha komitmentu ho profisaun ne’e no hatene nia dezafiu atu nune’e ema haree iha kualidade.
Dalaruma jornalista sira-ne’ebé simu ona karteira profísionál halo kualidade mídia ladún iha tanba jornalsita barak sente katak nia mak jornalista profisionál ona entaun lakohi dezenvolve nia-aan liuhosi aprende ho ema seluk. Maibé, loloos jornalista ne’ebé profisionál tenke servisu loro-loron hodi kadi nia matenek no koñesimentu mak hatudu katak nia ne’e jornalista loloos.
Atu temi ema ida sai jornalista profisionál la’os sukat hosi ema-ida servisu iha mídia lori tinan barak ka lori tinan naruk. Maibé, sukat hosi saida no hira mak nia hatene no oinsá hatudu rezultadu servisu iha terrenu liuhosi obra loro-loron ne’ebé mai ho kualidade aas no bele sai referénsia ba ema seluk. Jornalista senior ninia mensajen ne’e reprezenta duni ninia karáter iha nia knaar fatin, sai hanesan mentor ka mestre jornalizmu hodi fó hanorin ba jornalista junior sira oinsá atu entrevista, oinsá hakerek notísia, no oinsá hadomi profisaun jornalista ne’e hanesan vokasaun ida.
Só, tanba sai jornalista ne’e hanesan vokasaun ida mak lori jornalista senior Otelio Ote fiel ba profisaun jornalista hanesan Foho Ramelau ne’ebé fiel ba rai-lulik Timor-Leste to’o lori Foho Ramelau sai hanesan Timor-Leste nia simbólu ida be lulik. Tanba, profisaun jornalista ne’e lulik no fiel hanesan Foho Matebian, entaun profisaun ne’e majika Otelio Ote mout no lakohi sees hodi muda ba profisaun seluk. Nia fiel nafatin hodi kontribui no dezenvolve Timor-Leste liuhosi profisaun jornalista.

Segredu saida mak lori nia fiel iha mundu jornalizmu, Otelio Ote hatán, ba dahuluk ne’e tanba hosi otas sei labarik liuliu sama ain ba eskada Ensinu Báziku (Sekolah Menengah Pertama, SMP) nian, nia iha ona interrese hakarak hasai retratu no iha mehi boot hakarak sai jornalista iha loron aban. Seluk, tanba suporta hosi nia talentu iha atividade hakerek no gosta aprende lingua entaun bainhira nia ramata estudu iha Ensinu Sekundária Nú. 01 Dili (SMA Negeri 01 Dili) iha 1987, nia ba tuir kedas teste (1988) no manan sai jornalista iha Mingguan Suara Timor Timur (STT).
“Buat ne’ebé mak ha’u kontente nafatin iha jornalista mak ita-nia liberdade asesu ba fatin no kuñese ema barak. Sai jornalista halo ita-nia sentimentu umanu kle’an, solidariedade sosiál buras loron ba loron, buka atu koalia sai ema sira-ne’ebé laiha kbiit atu hateten sai buat ruma ba sira-nia vida. Durante hanesan jornalista kaer nafatin konsiénsia katak ita ema moris iha maun-alin nia leet. Iha família nia leet. Iha komunidade nia leet no nasaun nia leet, ne’ebé presiza espera valor umanu, kultura, étika, etika, morál iha ita-nia atitude promosaun no mós produsaun jornalístiku loro-loron,” Otelio Ote ne’ebé sai jornalista iha Televizaun Edukasaun (TVE) ne’e hateten.
Sai jornalista, tuir nia, bainhira ka molok hatun notísia tenke uza fuan atu deside. Notísia nia impaktu sosiál, morál, no legal sira tanba nu’udar jornalista baibain ne’e halo relasaun no komunikasaun di’ak ho ema. Jornalsita tenke hatudu etíka hanesan jornalista no hatudu produtu jornalístiku. Jornalsita iha responsabilidade nafatin hodi lee materia jornalizmu sira atu aumenta no haburas nafatin kuñesimentu, domin ba profisaun jornalista ne’e rasik.
Hakarak ka lakohi, nune’e ka la nune’e, jornalista senior Otelio Ote ninia profesionalidade ne’e sukat hosi ninia fidelidade ne’ebé nia hatudu durante tinan 32 (1988-2020) nia laran sai jornalista iha kampu batalla jornalista nian (profísionál). Tanba, kmanek no furak, nia hala’o knaar jornalístiku ne’e, nia fiel hanesan Foho Ramelau ne’ebé fiel ba rai-lulik Timor-Leste, fiel ba nuterza, no fiel ba nia emar sira.
Iha komemorasaun trajedia Balibo Five ne’ebé Conselho de Imprensa (CI) no Centro Nacional Chega (CNC) realiza, tuir observasaun jornalista TATOLI nian katak iha mós ezibisaun fotografia ne’ebé promove obra jornalista hosi mídia klandestina hanesan TALITAKUM no NEON METIN, hatudu hamutuk ho figura jornalista na’in lima ne’ebé mate iha Balibo, iha 16 outubru 2020 foin lalais ne’e.
Biar nune’e, antes ne’e iha jornada ezisténsia mídia nian iha Timor-Leste, iha mós iha mídia konvensionál hanesan Suara Timor Timur (STT) ne’ebé halo kobertura ba situasaun Timor ba mundu tomak maibé la inklui iha ezposizaun fotografia ne’e. Iha mídia imprime ne’e, iha dékada rua ba kotuk inklui jornalista sira hanesan Otelio Ote [=Aderito Hugo da Costa, José M. Ximenes, Suzana Cardoso, Santina de Araújo, Rosa Garcia, nsst], iha ne’ebé sira-nia obra sira, konsege entrevista Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timor, no Lú Olo (iha 1999).
Faktu ida, figura istórika hanesan Xanana Gusmão sai fotografu, Ramos Horta sai jornalista, no Francisco Borja da Costa sai Xefe Redasaun iha jornál A vóz de Timor-Leste ne’ebé ikus mai haksoit no sama fali eskada polítika nian maibé jornalista Otelio Ote nunka iha mehi atu sama eskada polítika hodi buka fatin di’ak maibé sama-halimar nafatin eskada jornalista nian hodi hakat tuir eskada nia oan sira, to’o lori nia sai jornalista profisionál to’o ohin loron.
Haree ba biografia, Otelio Ote moris iha loron 31 dezembru 1969 liuliu iha tinan ida-ne’e nia rohan, maske Foho Ramelau la’ós kuda-harii iha Enclave-Oé-Cuse maibé tanba Oé-Cusse-oan ne’e hala’o knar nu’udar jornalista ne’ebé fiel hanesan Foho Ramelau to’o tinan 32 nia laran, mak sé ita-boot sira konkorda, ita sujere para Otelio Ote merese no kesi kaibauk iha nia reen-toos bá, sai hanesan “Tokoh Pers Timor-Leste” ne’ebé fiel iha mundu jornalizmu to’o ohin loron. Parabens “Tokoh Pers TL”, Otelio Ote, ne’ebé simu ona karteira profisíonál. Parabens..!
Jornalista: Osória Marques
Editór: Cancio Ximenes