NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Prezidente CI kompromete sei hasa’e kualidade tékniku profisionál liuhosi kapasitasaun

Prezidente CI kompromete sei hasa’e kualidade tékniku profisionál liuhosi kapasitasaun

Presidente CI, Virgílio da Silva Guterres. Imajen TATOLI/Antonio Goncalves.

DILI, 10 fevereiru 2021 (TATOLI)—Prezidente Conselho de Imprensa (CI), Virgílio da Silva Guterres, kompromete sei halo esforsu atu hasa’e kualidade tékniku profisionál sira iha setór komunikasaun sosiál (KS) no konsolida aan ba iha setór komunikasaun sosiál liuhosi kapasitasaun.

“Iha mandatu foun daruak nian ne’e esforsu hotu ne’ebé ita sei foka mak oinsá atu konsolida CI ba iha setór komunikasaun sosiál liuhosi revizaun enkuadramentu legál, atividade atribuisaun karteira profisionál definitivu ba jornalista hotu-hotu, inklui kapasitasaun profisionál hodi hadi’a no hasa’e kualidade téknika atu nune’e sira bele kumpre ho loloos étika ne’ebé aplika iha setór komunikasaun sosiál nian,” Virgílio da Silva Guterres, hateten liuhosi nia diskursu iha serimónia tomada de pose ba membru CI periódu 2021-2025 iha Uma-Fukun Parlamentu Nasionál, kuarte ne’e.

Nia hatutan, ema ida-idak iha nia observasaun rasik kona-ba kondisaun kualidade meiu komunikasaun sosiál sira iha Timor-Leste maske ho situasaun difisíl ne’ebé sira enfrenta, maibé sira kontinua sai espasu informativu ba sidadaun sira.

“Ita hotu tenke komprende katak sira mós parte hosi prosesu rekonstrusaun atu hadia sira-nia aan. Ita hotu observa katak plataforma dijitál buras ne’ebé mos iha nia parte pozitivu tanba loke opsaun barak ba públiku atu asesu informsaun, maibé mós sai ameasa ba mídia konvensionál hanesan jornál no média imprensa sira seluk,” nia dehan.

Atu atinji objetivu hirak ne’e, nia rekuñese dalan ne’ebé CI sei liu la luan no kaber hanesan luron ne’ebé daudaun ne’e liga kapitál Dili ho munisípiu sira seluk, tuir terminolojia Tetun hateten “sasidik” no “sasadik” sei barak liu bainhira pesoál ka instituisionálmente define no interpreta konseitu “magarti” kona-ba “liberdade” hakait “responsabilidade”.

Ba Conselho de Impresa, nia dehan, liafuan xave mak liberdade imprensa no liberdade espresaun tanba CI atu garante liberdade jornalista sira-nian atu hala’o sira-nia knaar hodi prenxe direitu sidadaun nian atu hetan informasaun ne’ebé loloos ho momoos.

Nia dehan, garante liberdade sidadaun nian atu asesu ba informasaun ne’ebé loloos no momoos, garante liberdade no indepedénsia editoriál mak meiu komunikasaun sosiál nian hodi hala’o sira-nia funsaun nu’udár instrumentu kontrolu sosiál nu’udár ejizénsia hosi sosiedade demoktrátika tuir konstituisaun haktuir.

“Ha’u fiar katak maske kiik, ita hotu nu’udár povu livre nia oan kompromitidu atu transforma Timor-Leste sai nu’udár land of the free and home of the great. Se loro-loron ita kanta Gloria e ao povu do herois da nossa libertação, terra livre, povu livre, ba ida-ne’e CI sei kontinua halo akompañamentu liuhosi pareser no halo advokasia ba elaborasaun no produsaun lejislasaun sira ne’ebé implika liberdade imprensa no liberdade espresaun,” nia subliña.

Tanba ne’e, nia dehan, lei sira-ne’ebé sei mosu mai tenke mosu ho objetivu atu regula no garante liberdade sidadaun sira-nian la’os atu limita. Iha ne’e mak, nia dehan, konseitu responsabilidade mosu nu’udár atitude sidadaun ida-idak nian atu respeitu sidadaun sira seluk nia liberdade.

“Bainhira sidadun laiha liberdade atu hanoin, laiha liberdade atu ko’alia, ita mós laiha referénsia atu ezije responsabilidade,” nia hateten.

Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes,, hasai retratu hamutuk membru Conselho de Imprensa iha salaun PN, kuarta (10/02). Imajen TATOLI/Egas Cristovão.

Prezidente ne’e lori Conselho de Imprensa nia naran husu no fó hanoin ba Parlamentu Nasionál atu tau atensaun ba alokasaun Orsamentu Estadu nian ne’ebé natón, hodi garante funsionamentu indepedente funsaun  organizasaun sosiál Estadu ninian hanesan Radio Televizaun Timor-Leste no Agênsia Notisioza Timor-Leste (ANTIL)-TATOLI.

Iha biban hanesan, Prezidente CI ne’e enkoraja PN hodi estabelese institutu jornalístiku ne’ebé sai fatin ba kapasitasaun ba profisionál sira-ne’ebé ikus mai bele hadi’a produtu jornalístiku ne’ebé iha duni kbiit atu eduka públiku.

Iha Conselho de Imprensa (CI) nia mandatu ba dahuluk nian, CI rekruta no halo kontratu pesoál hodi harii estrutura ezekutivu instituisaun nian, elabora no aprova kode étika jornalístika, aprova regulamentu ne’ebé fasilita atu efetua rejistu ba órgaun meiu komunikasuan sosiál, atribuisaun karteira profisionál provizória ba jornalista sira.

Aleinde ida-ne’e, CI dezenvolve hanesan halo elaborasaun ba akordu internasional no nasionál, organiza eventu nasionál no internasionál, halo análiza ba mídia, hatán keixa no halo mediasaun ba konflitu ne’ebé mosu entre públiku no organizasaun sosiál.

Iha nível internasionál, CI halo ona akordu ho Konsellu Imprensa Tailandia no Indonézia no akordu ne’ebé ikus mai mosu konsensu hodi harii rede Konsellu Imprensa Sudeste Aziátiku nian ne’ebé ofisialmente estabelese iha tinan 2019 iha Bali-Indonézia.

Iha nível rejionál, CI organiza deklarasaun Dili 2017 no Dili Dialogue Forum 2018 ne’ebé kada tinan halibur responsável órgaun reguladór komunikasaun sosiál Asean no Pasífiku ninian. Iha rede rejionál, CI mós sai ona membru reguladora komunikasaun sosiál iha Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPL).

Iha nível nasionál, CI halo mós kooperasaun ho instituisaun Estadu relevante sira seluk hanesan Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), hodi hametin intendimentu ne’ebé di’ak entre profisionál sira liuliu oinsá atu garante asesu no seguransa ba jornalista sira hodi hala’o sira-nia knaar.

Hosi atividade hirak ne’e, CI hato’o apresiasaun kle’an tebes ba esforsu no kontribuisaun ne’ebé membru CI sesante na’in-tolu (3) hanesan reprezentante mídia-na’in José Maria Ximenes, reprezentante jornalista Hugo Maria Fernandes, no reprezentante PN Paulo de Araújo, nia kontribuisaun fó hanoin no matenek hodi dezenvolve oragun reguladór mídia (CI) ne’e to’o ohin loron.

Notísia Relevante: PPN husu membru Conselho de Imprensa hatudu profisionalizmu

Jornalista: Osória Marques

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!