iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Grupu juventude Ermera husu Governu fó prioridade ba setór produtivu

Grupu juventude Ermera husu Governu fó prioridade ba setór produtivu

Gurpu Juventude Produtivu “Akua Kultura Ermera” (AKER). Imajen/Espesiál.

DILI, 16 abril 2021 (TATOLI)—OXFAM Timor-Leste serbisu hamutuk ho Alumni Parlamentu Foin sa’e (APFTL) hala’o ona espozisaun juvenil iha setór produtivu ba dahuluk nian iha Gleno, munisípiu Ermera iha loron 4 marsu 2021.

Liu hosi espozisaun no diálogu aberta entre membru Governu no grupu juventude 13 ne’ebé mak hala’o servisu iha setór agrikultura, hamutuk hodi hamosu “Deklarasaun Gleno” hodi fó hanoin ba Governu atu kontinua fó prioridade ba setór produtivu sira, hodi haburas liután ekonomia rai-laran.

“Espozisaun ne’e, ho objetivu atu promove partisipasaun juventude sira iha setór agrikultura no setór produtivu seluk hodi hametin diversifikasaun ekonomia iha Timor-Leste. Programa ne’e hetan apoiu fundu hosi Governu Australia,” refere komunikadu imprensa hosi OXFAM no APFTL ne’ebé Agência TATOLI asesu, sesta ne’e.

Durante espozisaun juveníl iha setór produtivu ne’ebé hala’o iha Munisípiu Ermera, grupu joven sira inklui feto no ema ho defisiénsia sira iha oportunidade hodi fahe susesu sira hosi sira-nia servisu no inisiativa sira iha setór produtivu, nune’e mós dezafiu sira-ne’ebé sira enfrenta ba autoridade Estadu nian.

“Dezafiu sira-ne’e mak laiha abilidade kona-ba jestaun organizasaun, finanseiru, lideransa, marketing, menus kapasidade finanseiru, menus abilidade kona-ba produsaun ho kualidade hanesan produsaun ai-kulat, laiha fatin própriu hodi halo atividade produsaun, Menus ekipamentu no material ba produsaun. Ezemplu (mákina hodi harahun/penggilingan, NTK Tester (hodi hatene kompozisaun husi adubu, material hodi ukir (bahat, gurinda, Mesin Las), mákina prodús ai-han ikan, mákina bomba be’e hodi halo sistema (Recirculation Aquaculture System), material sukat be’e (PH meter, termomether, Aerator ka mákina ne’ebé kria oxigenio ba kolan ikan,” komunikadu ne’e haktuir.

Gurpu Juventude Produtivu. Imajen/Espesiál.

Iha diálogu aberta ne’e, Ministru Turizmu no Komersiu, José Lucas do Carmo, hateten  MTCI nia programa ida mak naran Sentru Inkubasaun ba emprezariu foun sira ka movimentu emprezariu juvenil ne’e loke espasu ba joven sira, maibé joven sira tenke lori sira-nia interese hodi ba diskute iha ministeriu atu bele indentifika loloos planu negosiu, tanba MTCI iha programa ida naran ‘’Kreditu funan kiik ba emprezariu foun’’, ho kreditu másimu to’o $5.000.00  ho funan 3% de’it.

Iha fatin hanesan,  Ministru Agrikultura no Peska, Pedro dos Reis, hateten Atu hasa’e produsaun agrikola no atividade produtivu sira presiza ema hotu nia partisipasaun no joven sira mós hahú ona ho asaun, atu nune’e bele halo produsaun ho kuantidade bo’ot hodi atinje nivel ida-ne’ebé bele esporta ba rai-liur. Tanba, joven sira-nia prezensa ne’e oinsa redús importasaun ba produtu agrikola ho siénsia sira mak joven sira aprende no teknolojia sira-ne’ebé joven sira aprende.

Entretantu, Sekretariu Estadu ba Juventude no Desportu, Abrão Nokosiku Saldanha, hateten tinan  2021 SEJD iha programa ida naran estimulasaun atu orienta joven sira kona-ba auto empregu, rendimentu sosiál ka kria empregu ba nia aan rasik iha área setór produtívu sira iha 120 suku, hodi estimula joven sira haree kampu ne’e hanesan oportunidade servisu (peska, pekuaria, ortikultura, akuakultura, no nst) tuir konservasaun ambientál.

Govenante ne’e hateten, Tinan ida-ne’e iha mós Programa kona-ba festival joven kreadores ne’ebé  ita hanoin atu fó prémiu ba joven sira-ne’ebé iha kapasidade halo produsaun, inovasaun no kreatividade hodi aprezenta atu publiku bele hare no emita tuir, hodi muda mós publiku nia hanoin mindshet ne’ebé  hanoin ita joven ne’e mak autor deit problema,

Grupu joven produtivu sira-ne’ebé kompostu hosi feto ho mane inklui ema ho defisiénsia sira hato’o sira-nia deklarasaun konjunta, nu’udar aktu rekomendasaun ba Governu hodi bele toma konsiderasaun iha Governu nia programa no planu orsamentu Estadu ba tinan 2022 no iha futuru mak hanesan;

  1. Husu ba VIII Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria atu insentiva no fasilita grupu joven produtivu sira hodi asesu ba kréditu ne’ebé ho funan ki’ik, hodi kontribui no dezenvolve di’ak liután grupu joven sira-nia atividade produsaun. Alende ne’e fasilita formasaun tékniku ba planu negósiu, oinsá bele asesu informasaun no halo rejistu ba sira nia grupu, fornese ekipamentu ne’ebé bele halo teste ba kualidade produtu sira molok fa’an ba merkadu.

2. Husu ba VIII Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu Agrikultura no Peskas atu dezenvolve planu orsamentu no investimentu ba grupu joven sira ne’ebé iha kriatividade no halo ona investimentu iha setór agrikultura no setór produtivu seluk,  fornese apoiu tékniku ne’ebé adekuadu fasilita formasaun kona ba oinsá aumenta kapasidade produsaun iha area ortikultura, aquakultura, kafé no poténsia seluk iha setór agrikultura ne’ebé ho valor as no orgániku, tanba investimentu sira ne’e sei fó oportunidade servisu ba ema barak, liu-liu joven sira hadi’ak ekonomia uma kain, no mós bele kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian iha futuru.

3. Husu ba VIII Governu Konstitusionál, liu-liu Sekretáriu Estadu Kooperatíva atu apoiu formasaun kona ba Kooperatíva iha setór produtivu sira, hodi hametin servisu hamutuk entre joven sira ne’ebé kriativu no inovativu iha setór agrikultura no setór produtivu seluk, inklui formasaun sira kona ba jestaun organizasaun no Finanseiru, Lideransa, Merkadorias hodi hasa’e sira nia abilidade.

4. Husu ba Sekretariadu Juventude no Desportu atu investe orsamentu adekuadu ba grupu joven inovativu sira hodi promove sira nia kriatividade no inovasaun ne’ebé sira halo iha setór produtivu liu husi festival, espozisaun no maneira seluk ne’ebé bele estimula no fó oportunidade entre joven sira atu aprende hamutuk hodi fahe esperiénsia no matenek ba malu.

5. Husu ba Autoridade Munisípiu Ermera, atu bele apoiu fornese espasu adekuadu, hodi fasilita grupu joven sira nia atividade produsaun iha setór agrikultura no setór produtivu seluk.

Grupu Juventude Produtivu 13 ne’ebé eziste iha Ermera mak hanesan; Timor-Leste Orgániku Fertilizer (Tolofe), Fundus ba Nafatin (FBN), Agua Kultura Ermera (Aker), Ermera Ai-Kulat Mutin Orgániku (EAMO), Forum Juventude Defisiente Ermera (FJDE), Hally Fuik, Hamutuk Hakbiit Soin Origen (HHSO), Iniasiativa Dezenvolvimentu Ortikultura Rurál (IDOR), Café Orgániku Atsabe (COA), Tan Crew, Youth for Blue Action Development Initiative (YFBADI), Grupu UNTL, no Korpu Rinbawan ETCI.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!