iklan

OPINIAUN

Impaktu lideransa karismátiku ba dezenvolvimentu

Impaktu lideransa karismátiku ba dezenvolvimentu

Eric Alves M.D Costa.

Hosi:

Eric Alves M.D Costa

Jhon F.Kenedy, Winston Churchil, Warren Buffet, Soekarno, Jokowi, Nelson Mandela, Martin Luther King, Mahatma Gandhi, ema hirak ne’e iha atrisaun úniko, tan ne’e sira bele halo buat ne’ebé úniku ba nia adeptus, lideransa sira ne’e mak lideransa karismátiku.

Max Weber dehan lideransa balun hetan grasa kualifikasaun no klasifikasaun estraordináriu ka karisma ne’ebé halo sira bele motiva ema seluk hodi atinje serbisu sira estraordináriu.

Iha koridór intelektuál, define lideransa karismátika hanesan karáter esensiál ida hodi komunika ho ema seluk, kle’an iha nivel emosionál. “Ne’e essensialmente iha abilidade nu’udar komunikadór, pesoál ne’ebé la’ós matenek de’it iha komunikasaun maibé hatene mos atu komunika ho sira nian adeptus ho kle’an iha nivel emosional”, dehan Ronald E.Riggio, Ph.D., Profesór Psikolojia ba organizasaun no lideransa husi Claremont McKenna College, iha nia artigu ida ne’ebé publika iha Psychology Today.

Orijin husi liafuan Grego, karisma signifika katak “grasa”. Kbiit ida ne’e difísil atu esplika ho lójika, konsidera nu’udar kbiit karismátika. Karisma hanesan kombinasaun murak ho atraisaun individual ne’ebé kontribui ba abilidade estraordináriu, dada ema seluk hodi fó apoiu ba visaun, no promove ho haksolok (Truskie,2002). Lideransa karismátiku matenek atu utiliza papel importante iha ninian án hodi kria mudansa. Individuál sira ne’ebé asumi kualifikasaun nu’udar eroi sempre iha karisma. Iha parte seluk sira balun haree lideransa karismáatiku nu’udar eroi. House (1977).

Iha diskusaun barak ne’ebé dalabarak sai tópiko iha sosiedade nia leet profunda konklui mos katak, karismátiku mak “talentu ne’ebé liga ba ema ida nia kapasidade lideransa. Talentu ne’e hamosu sintidu maravillozu husi povu ba ema ida, sai atributu lideransa bazeia ba kualidade individuál.

Iha prinsípiu, lider karismátiku, ema ida ne’ebé fiar án, hodi dada ema seluk tuir nian vizaun. Iha nivel ida ne’e sub-ordinadu sira laiha razaun ruma atu esklarese, tanbasa sira admira ho lideransa karismátiku. Sub–ordinadu sira mos nunka preokupa ka protesta; valór, atetude, no komportamentu hirak husi lideransa karismátiku.

Prespetiva teolojia nian mos identifika katak, karismátiku nu’udar “maninga” ida husi lideransa sira. Ipoteze ne’e signifika katak kualidade pesoál ne’ebé lideransa karismátiku ida iha ne’e nu’udar grasa husi Maromak. Grasa ne’e mak halo ema karismátiku diferente ho ema bain–bain, konsidera nu’udar exsesu (kelebihan) ida ne’ebé ligadu ho forsa natureza.

Pontu indikadór ba karisma prova katak, karakteristika no hahalok mak sai fatór determinante husi lideransa karismátiku ida. Ema ne’ebé iha karisma sei hetan posibilidade boot liu ba poder, konfiansa no firmeza ba nia án rasik hodi influensia sub–ordinadu sira ba mudansa.

Esperiénsia husi liur

Sé mak lori Singapura to’o sai hanesan agora? Lee Kuan Yew, Eis-Primeiru Ministru ne’ebé ukun husi 1959 to’o 1990. Ho nia karisma no vizaun pragmatismu, Lee governa Singapura ho prinsípiu meritokrasia, livre korupsaun, efisiensia governasaun no funsaun públika ne’ebé di’ak tebes. Nia mos halibur etniku hotu– hotu iha espiritu multikulturalismu.

Lee susesu halo nakfilak Singapura husi illa kiik no pobre ida iha tinan 1960 sai Nasaun ida super–avansadu no mellor iha Ázia no mundu hanesan agora. To’o nia mate iha marsu 2015, Lee husik hela eransa bo’ot ida kona–ba oinsá governa Nasaun ho sistema meritokrasia ne’ebé efisiente, no nu’udar lider ida ne’ebé lori prosperiedade ba nia povu antes termina mandatu. Ho estilu governasaun ida mediu otoritarianismu, nia aperta liberdade sivíl; bandu protesta públiku, no kontrola mídia. To’o 1980 de’it, iha Lee nia lideransa, Singapura konsege sai “Tigres da Ekonomia ba Asia” ho rendimentu per-kapita segundu lugar depois Japaun iha Ásia Leste, no sai sentru finanseiru prinsipal ida iha Sudeste Aziatika.

Lee sai aman ba Singapura, no governasaun no lideransa ne’ebé Lee husik hela sai hanesan referénsia furak ida ba jerasaun kontinuadór, hodi bele dezenvolve liu-tan Singapura, liu–liu iha era revolusaun dijitál 4.0, agora dadauk ne’e sai materi estudu ba jerasaun foun Singapura, no mos estudante sira husi mundu tomak iha Lee Kuan Yew School of Public Policy, naran almamater ida prestiziu tebes.

Gandhi mós konsege unifika povu Indianu husi relijiaun no suku oin–oin ho métodu pozitivu relijiaun ida–idak nian. Gandhi hanorin Indianu sira kona–ba respeita direitu relijiaun no suku, étniku sira seluk, iha pás no unidade. Gandhi nia obra bo’ot liu mak lidera Indianu sira iha manifestasaun pasifika, ne’ebé dada simpatia ema rihun ba rihun, tanba Gandhi nia aten brani no konsistente ho nia dutrina no ideolojia katak rezolve problema la’ós ho violénsia.

Gandhi nia baze movimentu mak prinsípiu satyagrha (dalan ba lia loos). Dezenvolvimentu prinsípiu Satyagrha inspira figura mundiál seluk hanesan Martin Luther King Jr. husi Estadus Unidus Amerika (EUA) no Nelson Mandela iha Afrika Súl.

Figura bo’ot rua ne’e konsege duni manan iha luta kontra diskriminasaun (polítika, apartheid, red) iha ida–idak nia rain hodi hasoru malae mutin sira. Ikus mai Martin Luther sai sidadaun respeitadu ida iha EUA, no Nelson Mandela sai Prezidente Repúblika dahuluk kulit metan iha pais “Vuvuzela” Afrika Súl, husi 1994 to’o 1999, karisma Nelson Mandela inspira ema mundu tomak hodi hadook án husi hahalok diskriminasaun.

Figura mundiál sira iha leten: Lee, Gandhi, Luther no Mandela, sira nain haat mak nu’udar ezemplu di’ak kona–ba lider sira ne’ebé hetan karisma husi grasa Maromak nian. Sira transforma situasaun estraordináriu ba situasaun estra inspiradu.

Eskritór termina baxarelatu iha enjeñeiru sivíl iha Armajaya Yogyakarta. Agora daudaun kontinua mestradu iha fakuldade sivíl no ambiente iha departamentu enjeñeiru sivíl, ITB (Institut Technology Bandung)

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!