DILI, 23 setembru 2021 (TATOLI)–Ministru Agrikultura no Peska, Pedro dos Reis, konsidera polítika Governu kria kria subsídiu mensál ai-han lokál ba funsionáriu sira, hanesan meiu ida atu motiva agrikultór sira hasa’e produsaun agríkola iha rai-laran.
“Ha’u hanoin durante ne’e ita ko’alia iha fatin-fatin ‘Povu kuda Governu sosa’, maibé realidade laiha, nune’e dekretu-lei subsídiu ai-han ba funsionáriu sira ne’e atu responde polítika ne’e, hodi motiva povu agrikultór hasa’e produsaun agríkola,” Ministru Pedro hateten hafoin reuniaun ho Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha Palásiu Governu, kinta ne’e.
Ba inisiativa ne’e, Governu hakarak investe maka’as ba setór agrikultura ho fasilidade teknolojia moderna atubele fasilita povu agrikultór atu hasa’e produsaun ai-han.
“Ita haree ema hotu simu foos la’ós buat fasil, maibé atu sosa produtu agríkola ne’e bele motiva komunidade, liuliu agrikultór sira atu serbisu iha natar no to’os hasa’e produsaun,”nia akresenta.
Tuir dadus hosi MAP, natar iha Maliana I, Maliana I, Uatulari no fatin seluk tan, hamutuk ektare 80.000, ho sistema irrigasaun boot sia, maibé kada tinan foin uza natar ektare 30.000.
“Ba oin, ita koko investe iha agrikultura ho fasilidade adekuanda atubele responde polítika Governu ba subsídiu ai-han,” nia afirma.
Aleinde ne’e, Governante ne’e refere ba ai-moruk peste ne’ebé Governu sei sosa uluk molok povu agrikultór sira kuda hare no batar atubele fasilita lalais produsaun, molok peste ruma estraga ai-horis.
Nune’e mós, MAP planeia atu konstrui rezervatóriu hodi konserva bee iha tempu udan, nune’e bainhira tama bai-loron naruk, povu agrikultór kontinua halai natar.
Notísia relevante: Funsionáriu públiku sei simu subsídiu mensál produtu agríkola
Kriasaun subsídiu mensál ai-han produtu agríkola nasionál ba funsionáriu públiku ho objetivu atu hamenus despeza akizisaun ai-han no konfesaun refeisaun sira no iha tempu hanesan promove akizisaun produtu agríkola hosi produtór nasionál inklui insentiva aumentu produtividade agrikultór
Kada fulan funsionáriu públiku sira iha direitu ba foos kilograma 35, batar kilograma lima, koto kilograma lima, fore-mungu kilograma lima no fore-keli kilograma rua, ne’ebé produtu hirak ne’e sei entrega ba benefisiáriu iha kada fulan-tolu.
Jornalista : Florêncio Miranda Ximenes
Editora : Julia Chatarina