DILI, 14 outubru 2021 (TATOLI)–Akadémika no Poetiza, Alexandra de Araújo Tilman ‘Sandra Tilman’, konsidera loron nasionál kultura ne’ebé selebra iha loron moris Francisco da Costa Borja, importante tanba kultura sai hanesan xave no lala’ok kustume lisan tradisionál ba lalelok kultura nasionál.
“Tuir ha’u-nia hatene, Francisco Borja da Costa, mak eroi boot ba arte, hahú hosi biban okupasaun Indonézia to´o ukun-an. Saudozu Borja konsege fanu espíritu luta-na’in hotu liuhosi ninia luta múzika Kolele Mai, Foho Ramelau, no mós poezia Um minuto de silêncio, no Casa de timorense,” Sandra Tilman hateten ba Agência Tatoli, via telefónika, kinta ne’e.
Loron espesiál ohin sai hanesan símbolu hodi fo onra ba eroi nasionál Francisco Borja da Costa tanba nia moris luta ba rai ida-ne’e liuhosi ninia arte ne’ebé fanu luta na’in sira-nia luta hasoru inimigu.
Haree ba obra hosi poezia sira ne’e, klaru katak iha mundu realístika mak eroi Borja hatudu momoos ninia kontribuisaun ba luta liuhosi múzika Pátria, Kolele Mai, Foho Ramelau, no seluk tan hodi ohin loron iha era ukun-an bainhira selebrasaun loron nasionál sempre utiliza nia obra.
“Arte boot sira ne’e Governu no komunidade presiza tau onra, tanba obra sira hosi Poeta Borja da Costa sai hanesan bukae espíritu ne’ebé mak dala barak sunu ha’u-nia espíritu, iha ha’u-nia obra sira ne’ebé mak iha. Ha´u fiar katak poeta Borja sai hanesan ahi ne’ebé mak sempre lakan hodi fó naroman ba poeta jerasaun foun sira, katak maski Saudozu la hamutuk ona ho ita, maibé ninia espíritu kmanek sempre moris ba letra no ninia arte leten iha rai lulik Timór independénsia ne’e,” nia dehan.
Tanba ne’e, Pueta timor-oan ne’e husu ba jerasaun foun, liliu ba estudante sira, lalika husik biban kmook no murak sira la´o le’et tiha de´it iha matan no tilun, maibé bainhira haree laran monu, besik, kaer no koko hodi sente kona-ba saboor loloos hosi obra ida ninia valór iha surat-tahan ninia leten.
“Atu hahoris obra ne´e la fasil hanesan ita muda ka baku fila liman laran ba liman kotuk. buat hotu presiza prosesu neon badaen. Molok atu hahoris liafuan sira ita presiza leut mós obra péritu na’in sira seluk mós atu sai bukae ba obra ne’ebé mak bainhira ita ho neon ho laran atu hahoris, hodi sai hela ba jerasaun sira mak sei tuir mai,” Sandra Tilman fó hanoin.
Nia husu ba Governu atu haree ho kuidadu no tau-matan liutan ba aspetu espesífiku iha valór sosiál ne’ebé mak mosu iha tradisaun lisan ne’ebé furak nu´udar lalenok ba kultura nasionál, tanba ho dalan ida-ne’e de´it mak sei halo obra literatura tradisionál lisan sai furak liutan.
“Hetan apoiu másimu hosi ema barak ne’ebé iha komunidade, matenek na’in, peskizadór, Igreija no mós Guvernu Nasaun ida nian, liliu komunidade Timor-Leste mak ita hotu hadomi,” nia akresenta.
Nasaun Timor-Leste sente laran kontente tanba sei iha lisan kmanek oioin no barak. Haree hosi realidade loron-loron nian. Timor-Leste nia lisan mós sei la dook hosi nasaun sira seluk no diferensa ne’e mós hotu-hotu bele haree momos iha suku no teritóriu rai Timor Laran.
Tanba ne’e, iha ninia relasaun importante sira ne’ebé sei fó tulun mós atu dezenvolve nasaun Timor-Leste iha parte kultura ne’ebé oras ne’e presiza atu hala’o no buka atu hatene liután mak tradisaun oioin ne’ebé namkari iha rai Timor laran tomak. Rekoñese-an kona-ba tradisaun lisan iha nasaun ida nian hanesan haka’as ida hodi buka tuir atu hatene kle’an kona-ba ema ninia karakterístika idaidak, ho motivu sei fó promosaun di’ak liu iha parte mentalidade espirituál nian.
Lisan moris hosi povu nian sei hala’o nafatin iha povu nia le’et rasik, ne’ebé hatudu katak tradisaun lisan sei moris nafatin tanba povu tomak sira-nia prezensa ne’ebé dalaruma mós uza tradisaun lisan ne’ebé sai nu’udar mata-dalan atu hala’o komunikasaun entre sira idaidak.
“Buat hirak ne’e hatudu mai ita tenke hatene katak signifika loloos hosi tradisaun lisan ne’e rasik maka buat hirak ne’ebé sei belit metin ba povu sira-nia moris hanesan valór kulturál ne’ebé ninia prosesu sei hala’o hodi tatoli hosi ibun ba ibun, atu nune’e hodi bele ka’er metin no hatutan nafatin lisan murak ne’e ba foinsa’e timor-oan sira,” Sandra Tilman subliña.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina