iklan

EKONOMIA, INTERNASIONÁL, HEADLINE

Governu no Pelican Paradise selebra akordu investimentu espesiál

Governu no Pelican Paradise selebra akordu investimentu espesiál

Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral no Prezidente Pelican Paradise, Datuk Dr Ong Han Nam, selebra akordu investimentu espesiál, iha salaun Otél Novo Turismo, segunda (03/01). Imajen TATOLI/António Gonçalves

DILI, 03 janeiru 2022 (TATOLI)–Governu liuhosi Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) no Ministériu Justisa (MJ), segunda ne’e, ofisialmente selebra akordu espesiál investimentu no arrendamentu ho empreza Pelican Pradise Group Limited.

Troka nota entre parte rua hafoin selebra akordu investimentu espesiál, iha salaun Otél Novo Turismo, segunda (03/01). Imajen TATOLI/António Gonçalves

Selebrasaun akordu investimentu espesiál ne’e, hosi parte Timor-Leste reprezenta hosi Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral, testamuña hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, enkuantu akordu arrendamentu Timor-Leste reprezenta hosi Vise-Ministru Justisa, José Edmundo Caetano, testamuña hosi Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva, no Pelican Paradise asina hosi Prezidente Pelican Paradise, Datuk Dr Ong Han Nam.

“Asina akordu ne’e hanesan avansa boot ida tanba istória ba investimentu Pelican Paradise la’ós tinan ida ka rua, maibé investimentu ne’e mai kedas iha tinan 2008, liu kedas ona Governu Konstitusionál IV to’o VIII, no iha governasaun Taur Matan Ruak nian konsege to’o duni faze finál hodi asina akordu espesiál investimentu ne’e,” Ministru Joaquim Amaral, hateten liuhosi diskursu iha ámbitu selebrasaun akordu ne’e, iha salaun Otél Novo Turizmu, Bidau Lecidere.

Notísia relevante: Pelican Paradise loke ona konkursu públiku konstrui otél iha Tasi-tolu

Biban ne’e, MKAE kongratula Pelican Paradise, ne’ebé ho pasiensia hein no kumpre rekezitu durante tempu naruk no ikus mai bele realiza akordu.

Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral. Imajen TATOLI/António Gonçalves

“Asina dokumentu atu kesi ita hotu no fó seguransa ba investimentu boot ida, ne’ebé empreza Pelican Paradise atu halo. Investimentu boot ne’e sei hala’o fazeadamente, faze dahuluk hafoin asina akordu, sura hosi loron asina ba fulan tolu ba oin, empreza kompromete atu hahú halo serbisu fíziku iha terrenu, ne’ebé hatudu dala-ida tan prontidaun empreza atu la’o ho Timor-Leste, hamutuk dezenvolve ba-oin,” Ministru akresenta.

Aleinde ne’e, projetu ne’e iha faze dahuluk sei fó serbisu ba timor-oan hamutuk 1.000 no faze daruak sei kontinua tuir kalendáriu serbisu no kontratu hosi parte rua.

Investimentu iha rai ektare 500-resin

Investimentu ne’e sei kompleta ho dezenvolvimentu iha lote 19, hosi rai hamutuk ektare 556,63, ne’ebé lokalizasaun entre Tasi-tolu no Tibar.

“Ha’u hanoin investimentu ne’e signifikante tebes ba ita tanba sei transforma kompletamente zona ne’ebé sei sai zona turíztika ida iha futuru, tanba ne’e di’ak tebes tanba empreza la’ós de’it harii edífisiu no otél, maibé halo rekualifikasaun ba ambientál, reflorestasaun, no kampu golf ne’ebé infraestrutura hirak ne’e sei apoia atividade otelaria, integra fasilidade saúde no edukasaun, ne’ebé konsentra iha zona ida de’it,” governante ne’e esplika.

Iha biban hanesan, Prezidente Pelican Paradise, Datuk Dr Ong Han Nam, hateten, molok to’o faze ne’e, parte ne’ebé envolve iha prosesu liu ona dezafiu barak.

Pelican Paradise, Datuk Dr Ong Han Nam. Imajen TATOLI/António Gonçalves

“Ha’u hatene sei iha dezafiu barak ba dezenvolvimentu ne’e. Tanba ne’e ita presiza serbisu hamutuk ho Governu, ne’ebé liuhosi polítika no investidór ninia determinasaun ho valór sinseriedade no integridade mak ita bele haree benefísiu ba nasaun ne’e,” nia dehan.

Bainhira asina akordu dahuluk iha tinan 2008, empreza halo estimatimasaun katak dezenvolvimentu ne’e bele gasta to’o millaun $250, maibé tanba atrazu implementasaun no revizaun ba planu sira, maka kálkulu osan ne’ebé sei gasta aumenta.

Troka nota entre parte rua hafoin selebra akordu investimentu espesiál, iha salaun Otél Novo Turismo, segunda (03/01). Imajen TATOLI/António Gonçalves

“Ami nunka para halo revizaun no hadi’a dezeñu, nune’e iha relevansia ba parte foun sira, hanesan ospitál no eskola ho padraun internasionál, nune’e dezenvolvimentu tomak sei gasta liu orsamentu hamutuk millaun $700,” nia tenik.

Aleinde ne’e, 82% ba reforestasaun totál, agrikultura, no kampu golf no 18% de’it mak ba otél no komersiál sira,

“Tanba ne’e bainhira kompletu, dezenvolvimentu ne’e sei fó serbisu ba ema 10.000,” nia kompromete.

Nune’e, Prezidente Pelican Paradise antusiazmu tebes ho dezenvolvimentu ne’e tanba parte interesadu sira hein ona durante tempu naruk.

“Ho nune’e, sei fó oportunidade atu iha dezenvolvimentu verde, tuir saida mak mundu espera hosi nasaun foun ida hanesan Timor-Leste,” nia tenik.

Proposta investimentu hahú tinan 2008

Proposta investimentu empreza internasionál husi Malázia ne’e hahú kedas iha tinan 2008, iha V Governu Konstitusionál ninia tempu, ne’ebé antes ne’e lidera hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.

Nune’e, Governu hasai rezolusaun númeru 33/2015, 05 outubru no aprova hodi hahú konstrusaun, ne’ebé kontratu empreza ho Governu iha inisiál ba tinan 50 no posibilidade sei renova ba tinan 50.

Nune’e mós, Pelican Paradise sei sai mother company ba empreza hamutuk 20 hosi nasaun Singapura no Malázia, ne’ebé sei hamutuk halo projetu boot ne’e.

Hetan ona sertifikadu investimentu

Antes ne’e, iha loron 22 janeiru 2018, VII Governu Konstitusionál atribui ona sertifikadu investimentu ba empreza estranjeiru ne’e hodi halo investimentu turístiku.

Hafoin atribui sertifikadu investimentu hosi Tradelnvest, ne’ebé tuir planu konstrusaun ne’e sei hahú iha loron 31 marsu 2018, ne’ebé ba dahuluk harii otél liuhosi konkursu internasionál.

Sertifikadu ne’e entrega direta hosi Primeiru-Ministru VII, Marí Alkatiri ba Prezidente Pelican Paradise, Datuk Dr Ong Han Nam, akompaña hosi membru Governu balun, emprezáriu nasionál no internasionál, inklui parseiru dezenvolvimentu sira.

Iha aprezentasaun, ekipa hosi Pelican Paradise fó atensaun maka’as ba ambiente, nune’e sei kuda ai-horis iha foho lolon no fatin ne’ebé mak ai-horis laiha, nu’udar parte ida hosi re-florestasaun, tanba ne’e Governu mós apresia inisiativa ne’e.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!