DILI, 10 janeiru 2022 (TATOLI)—Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál husu Governu liu-liu Ministéiru Saúde (MS) atu tau atensaun ba moras dengue ne’ebé agora daudaun númeru aas iha Timor-Leste.
Notísia Relevante: Semana dahuluk, MS rejista kazu dengue 174 no óbitu na’in-ida
“Haree ba agora moras dengue aas tebes, sujere ba Ministéiru Saúde atu trata planu di’ak hodi fó atensaun ba moras refere,” Deputadu KHUNTO, António Verdiál, levanta iha plenária Parlamentu Nasionál, segunda ne’e.
Deputau ne’e husu ba Ministériu Saúde atu presiza haree ai-moruk no kondisaun sira-ne’ebé nesesáriu iha ospitál sira iha territóriu nasionál no buka maneira prevensaun ninian tenke efetivu hodi prevene moras dengue ne’e.
Deputada CNRT, Virginia Ana Belo, hateten kazu dengue halo ema barak mate la’ós labarik ki’ik de’it maibé ba mós ema boot, nune’e se bele Ministéiru Saúde labele preokupa de’it ho COVID-19 hodi haluha tiha moras sira seluk ne’ebé hamate ema liu-liu labarik sira-ne’e.
“Preokupasaun ne’e tanba la hanesan ho tempu sira seluk, tanba Ministéiru Saúde la ba regra ona susuk iha bairru-bairru, mezmu hatene hela tempu udan moras ne’e sei aumenta. Loloos atividade prevensaun tenke halo ativu hodi prevene moras dengue,” nia dehan.
Nune’e mós, Deputada Khunto Irene Gonçalves, kestiona tanba Ministériu Saúde laiha planu ne’ebé di’ak tanba tinan-tinan sempre iha moras dengue maibé agora sira tau liu importansia ba moras COVID-19.
Loloos, tuir nia, tenke iha ai-moruk susuk ne’ebé sufisiente no maneira prevensaun sira tenke la’o antes iha epóka udan, la’ós kazu rejista barak mak foin ba rega susuk. Tanba ne’e presiza tau atensaun ba planu, nune’e iha tempu tuir mai labele akontese tán.
“Husu Ministéiru Saúde atu haree asuntu ne’e ho seriu tanba ema mate ho dengue ne’e barak ona,” nia dehan.
Deputadu Partidu Libertasaun Populár (PLP), Abel Pires, husu Governu atu iha planu ne’ebé di’ak tanba moras dengue hahú tempu udan komesa mosu no halo labarik balun mate.
Nune’e, presiza halo fumigasaun regulár iha tempu udan atu susuk iha ka lee presiza halo prevensaun, nune’e labele afeta ba ema-nia saúde liu-liu labarik kiik sira.
Hatán ba kestaun ne’e, Minitru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jéronimo, hatete loos duni moras dengue daudaun ne’e iha duni maibé Ministéiru Saúde kontinua fó atensaun hodi rezolve.
Antes ne’e, Xefe Gabinete Kontrolu Kualidade no Komunikasaun Sosiál, Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Sara Maria Xavier, informa, durante Natál 2021 no Tinan Foun 2022, rejista ema na’in-rua mate tanba kauza hoso moras dengue.
Tuir dadus estatístika ne’ebé Agência Tatoli asesu haktuir, Ministériu Saúde liuhosi Diresaun Nasionál Saúde Públika liuliu Departamentu Vijilánsia Epidemolójia, iha semana dahuluk, fulan-janeiru ne’e, rejista kazu dengue iha territóriu nasionál hamutuk 174 no hosi númeru ne’e, mate na’in-ida.
Daudaun ne’e, Munisípu Dili kontinua okupa númeru dahuluk ne’ebé rejista kazu dengue aas iha semana dahuluk, fulan ne’e.
Notísia Relevante: Sentru Saúde Vera kruz atende pasiente dengue moderadu
Hosi ne’e, sidaudaun ne’ebé afetadu ba moras ho variante dengue ne’e hanesan labarik ho tinan 1 ho 4,6%, labarik tinan 1 to’o 4 ho 44,8%, labarik tinan 5 to’o 14 ho 44,3%, tinan 15 to’o 24 ho 4%, idade 25 to’o 49 ho 1,1%, tinan 50 to’o 59 ho 0,0% no tinan 60 ba leten ho 1,1%.
“Idade mais afetadu mak hosi idade menus hosi idade 14 mai kraik ho grupu idade 1 to’o 4 ho ho nia persentajem aas 44,8% no grupu idade 5 to’o 14 ho 44,3%,” refere nota imprensa.
Distribuisaun Kazu dengue bazeia posto administrativu iha tinan 2022 hanesan iha munisípiu Dili mak Dom Aleixo ho kazu dengue aas liuhosi postu administrativu hotu ho totál 56, Kristu Rei iha kazu 40, Nain-Feto iha kazu 30, Vera Cruz iha kazu 28, Metinaro iha kazu haat
Enkuantu iha munisípiu sira hanesan Maucatar-Covalima iha kazu na’in-ida, Suai Vila iha kazu na’in- haat, Manatuto Vila iha kazu na’in-neen, Maliana iha kazu ida, Maubara-Liquiça iha kazu ida no Uatulari-Viqueque iha kazu na’in-tolu.
Iha semana dahuluk, Servisu Saúde Munisípiu Dili rejsita kazu dengue iha fasilidade saúde hamutuk 158, kompostu hosi Hospitál Nasionál Guido Vaaladares (HNGV) hamtuuk 32, klínika Fatumeta 17, Sentru Saúde Comoro 15, Vera Kruz 36, Formoza na’in-26, Becora 27, Sentru Saúde Metinaro na’in-haat, no klínika Bairru Píte na’in-ida.
Kazu dengue tuir klasifikasaun mak Dengue Fever (DF) ho totál kazu 146, Dengue Hemorrhagic Fever (DHF) ho totál kazu haat no Dengue Shack Syndrome (DSS) ho total kazu ualu.
MS apela ba populasaun
Ministériu Saúde (MS) apela ba populasaun iha Dili laran no mós iha Munisipiu sira seluk, atu aprezenta-an iha fasilidade públiku saúde (Sentru Saúde ka Ospitál) ne’ebé besik, bainhira sente isin-manas, ka sente laran sa’e, liman-ain no sikun moras hodi bele hetan atendimentu husi profisionál saúde sira.
Apela mós ba populasaun iha Dili laran no mós iha Munisipiu sira seluk liuliu husu ba Autoridade Munisipál no Autoridades lokál atubele orienta komunidade halo limpeza jerál iha suku no bairru, fase tanke, bidon ka balde tau bee semana ida dala ida.
Hamoos sasan ka limpeza hanesan roda aat, bazu ai-funan atu susuk labele tau tolun, haloot ropa ho di’ak iha ita nia uma laran, uza ropa ne’ebé liman naruk, karik toba iha tempu loron, uza aimoruk hanesan repelente ka autan, uza muskitéru karik toba iha tempu loron no soe lixu iha nia fatin.
Notísia Relevante: MS hahú sensibiliza informasaun prevene dengue iha Dili
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes