DILI, 26 agostu 2022 (TATOLI)—Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, informa CNC identifika ona sobrevivente sira-ne’ebé sei hetan “Uma Memória Esperansa” lima iha tinan ne’e no submete ona lista sobrevivente sira ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) liuhosi PNDS.
Notísia Relevante: 2022, CNC sei harii Uma Memória Esperansa lima ba sobrevivente sira
“Uma lima ne’e, agora prosesu halo hela diskusaun ho parseriu sira atu depois fulan oin iha ona serteza uma lima (5) ne’e, sé maka atu halo. Tanba, ita identifika ona sobrevivente sira-ne’ebé sei hetan atribuisaun uma lima iha tinan ne’e. Tanba ne’e, ita iha hela prosesu diskusaun ho Ministériu Administrasaun Estatál liuhosi programa PNDS ne’ebé halo Uma Kbiit Laek iha negosiasaun karik CNC mós bazea ba númeru sobrevivente ne’ebé iha, ita bele husu atu bele hetan mós atribuisaun Uma Kbiit Laek ba sobrevivente sira,” Hugo Maria Fernandes hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Díli, sesta ne’e.
Aliende uma lima ne’ebé CNC rasik halo iha tinan ne’e, iha mós Uma Kbiit Laek ne’ebé PNDS halo atu atribui ba sobrevivente sira.
Tanba ne’e, iha 2023 ne’e CNC kontinua halo nafatin uma lima ne’ebé aloka orsamentu ba uma lima tuir tetu orsamentu mak iha, tanba Ministériu barak kuaze hetan maiória redusaun orsamentu nian entaun CNC kontinua halo hanesan modelu 2022 nian.
“Ho esperansa ida katak ita-nia parseria ho Ministériu Estatál la’o di’ak nafatin, hanesan agora ami sei hetan UKL. Entaun, ita-nia kooperasaun ho MAE agora iha diskusaun lista sobrevivente sira ita haruka ba orsida hosi lista mak kada suku Uma Kbiik Laek sei harii, sira sei hili sobrevivente sira. Entaun bele iha serteza katak bele liu uma lima ka iha suku ida ne’ebé UKL atu halo uma 10, bele de’it suku ida sobrevivente ida. Entaun iha 452 suku, ita bele hateten iha uma 452 ne’ebé atu atribui ba sobrevivente sira. Ida ne’e bele hateten progresu di’ak hosi uma 10,” nia esplika.
Koordenadór Ezekutivu Sekretáriadu Nasionál Asosiasaun Vítima Konflitu Pasadu 1974-1999, Domingos Pinto de Araújo, hateten prosesu harii uma lima ne’e nia preparasaun agora, ne’ebé halo ona enkontru no foin fó sai lokasi (fatin) no mós sobrevivente-nia naran, tanba ne’e agora prosesu hela atu kontinua ba prosesu implementasaun.
“Uma lima ne’ebé sei harii mak ida iha Maubara área Likisa, Oé-Cusse, Covalima, Rotutu Same no ida iha Manatuto,” nia informa.
Maske nune’e, nia esplika, sobrevivente sira-ne’ebé sai benefisiáriu ba hetan uma ne’e, tanba dahuluk sira-nia situasaun moris agora oinsá no mós sira-nia moris ne’e vulneravel liu.
“Aleinde ne’e, haree mós sobrevivente sira-nia kronolojia vítima todan ka kmaan. Hosi ne’e, mak atu fó protesaun hodi hetan uma dignu ruma ba sobrevivente sira,” nia dehan,
Jornalista : Nelia Fernandes
Editór : Cancio Ximenes





