OÉ-CUSSE, 31 agostu 2022 (TATOLI) – Saudozu Horácio Tabes ho naran kodigu ‘Taul Tabes’ nu’udar to’os-na’in iha aldeia Oébaha, suku Bobometo, sub-rejiaun Oesilo, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), hakotu nia vida iha milísia pro-autonómia sira iha 31 agostu 1999 nia liman tanba defende Timor-Leste atu ukun rasik-aan.
Nune’e, iha kuarta 31 agostu 2022 komunidade suku Bobometo konvida konsellu veteranu, hamutuk ho Autoridade RAEOA no PNTL-FDTL selebra karii ai-funan iha saudozu nia semitériu.
Saudozu Horácio Tabes, mate iha 31 agostu 1999 hafoin ezerse direitu votu iha loron referendu 30 agostu 1999, liutiha loron ida milisia pro-autonómia hakotu nia vida hanesan xefe aldeia iha Oébaha, tanba iha loron ne’e, nia mobiliza komunidade atu vota hotu ba CNRT hodi Timor-Leste hetan ukun rasik-aan.
Envolvimentu saudozu Horácio Tabes ba ukun rasik-aan
Tuir dokumentu ofisiál ne’ebé Agência asesu iha saudozu nia semitériu, katak iha tinan 1971 Saudozu Horásiu Tabes hetan presaun iha tempu kolonializmu hanesan asulear, to’o 1975 saudozu Horácio Tabes sai hanesan militante FRETILIN, iha tinan 1986 saudozu Horácio Tabes hanesan membru ba organizasaun klandestina Santo António.
Iha 1996 to’o 1999 saudozu Horácio Tabes asume mós kargu hanesan seksaun propaganda politika iha Selkom Bilu-Banteta Oébaha, to’o loron 31 agostu 1999 saudozu Horácio Tabes uza nia kna’ar hanesan xefe aldeia serbisu hamutuk ho estrutura selkom hodi organiza no mobiliza komunidade sira iha aldeia Oébaha atu prepara hodi halo kontra atake hasoru militár no milisia pro-otonomia ne’ebé preparadu hosi área Oé-Cusse no mós Oésilo atu halo atake komunidade sira iha aldeia Oébaha.
Akontesimentu ne’ebé rezulta Horácio Tabes mate
Iha loron 30 agostu 1999 hanesan loron ikus ba Timor-Leste atu deside nia distinu liuhosi prosesu votasaun. Iha loron sesta feira, 30 agostu 1999 dadeersan saudozu Horácio Tabes, komunika ho estrutura selcom Bilu-banteta Oébaha, hodi anúnsia ba povu Oébaha katak “mate ka moris hela metin iha ita-nia rai” katak ukun rasik-aan.
Ho nune’e ho lian maka’as husu ba populasaun sira iha aldeia Oébaha tenke hatudu neon no aten berani hodi vota ba CNRT. Populasaun sira hosi aldeia Oébaha antusiazmu tebes duni vota duni 100% ba CNRT.
Iha loron 31 agostu 1999 dadeersan estrutura selcom Bilu-Banteta Oébaha ho populasaun sira halibur malu iha uma-lulik Tkene-Ma’as hodi hamulak iha uma lulik atu fó kbiit no forsa ba povu hodi defende rai ida-ne’e. Maibé derrepente de’it rona ema hakilar hosi parte bairru Kiu-kole tanba milisia pro-autonomia sira komesa ona halo atakasaun ba komunidade sira hosi bairru refere. Hodi rezulta maluk ida ho naran Baptista Beno (matebian) ho kondisaun grave tebes tanba hetan baku hosi milisia pro-autonomia.
Iha menutu hirak tuir mai karreta hartop metan ida mai hosi Oé-Cusse atu liu ba Oésilo maibé grupu komunidade hosi aldeia Oébaha para nia hodi ameasa atu oho maibé la konsege husik nia liu ba Oésilo. Bainhira karreta ne’e liu ba Oésilo derrepente de’it informasaun ne’e to’o iha saudozu Horácio Tabes katak agora preparadu atu atake komunidade sira iha aldeia Oébaha. Ho nune’e mosu deskonfia katak ema-ne’ebé mai ho karreta hartop metan ne’e intelijénsia Indonézia ninian.
Hafoin rona informasaun ne’e, ema atu atake komunidade sira hosi aldeia Oébaha, saudozu Horácio Tabes mós prepara atu kontra atake hasoru grupu Sakunar. Ho nune’e Saudozu Horácio Tabes orienta komunidade sira sai hotu iha dalan prepara katana, ai-dona, rama-ambon taka dalan iha área ponte Kinloke nia sorin mai ho fatuk no ai, hodi nune’e impede movimentu grupu Sakunar.
Alende ne’e saudozu Horácio Tabes mós haruka manu-ain na’in-rua hanesan Antonio Tau no Jaime Neno atu hasoru grupu Sakunar sira iha área Baqui, suku Naimeko nian, nu’udar mekanismu aprosimasaun ida atu grupu Sakunar sira labele estraga komunidade sira hosi aldeia Oébaha inklui rikusoin komunidade sira nian.
Maibé aprosimasaun ne’e laiha rezultadu ne’ebé di’ak tanba manu-ain na’in-rua foin to’o iha ponte Kinloke nia sorin grupu organizadu sira hosi Sakunar nian komesa nadodon mai ona ho karreta.
Iha mumentu ne’eba, komunidade Oébaha hetan atakasaun mai hosi parte rua, dahuluk, forsa Sakunar ne’ebé kompletu ho arma (kilat) ho karreta hosi diresaun dalan sub-rejiaun Oésilo komesa tun ba aldeia Oébaha, lidera hosi Koramil Oésilo, Hendrikus Ta’i no Bonevacio Bobo.
Dalan daruak, forsa Sakunar ne’ebé utiliza kilat ho karreta hosi diresaun dalan sub-rejiaun Pante Makasar, komesa sa’e ba aldeia Oébaha, lidera hosi Laurentino Soares no Belarmino da Costa.
Nune’e iha oras tuku 11:00 dadeersan, grupu Sakunar hosi liña rua ne’e komesa halo ona atakasaun utiliza kilat ka limpeja jerál/operasi sisir ho durasaun tempu oras haat, hahú hosi oras tuku 11:00 to’o tuku 3:00 lokraik, komunidade halo kontra atake ida-ne’e hodi tula malu ho grupu milisia sira.
Maibé tanba grupu sakunar mai ho kilat, nune’e komunidade labele halo kontra atake, entaun populasaun balun konsege halai ba foho naran, Taenao no Nametan.
Ikus mai grupu Sakunar foku halo atakasaun ba saudozu hodi duni nia, hahú hosi área mota Kinloki no konsege kaer saudozu iha área Faela-Pana (Oébelo), tanba hasoru loos grupu sakunar sira tun mai hosi dalan diresaun Oésilo nian kuaze ema na’in-ualu, ne’ebé uza katana mak duni hodi tesi saudozu nia kakorok besik kotu no mate duni iha fatin ne’e.
Mate-isin saudozu Horácio Tabes, mate husik hela iha rai Faela-Panan, aldeia Oébaha durante oras tolu, hahú tuku 03:00 to’o tuku 5:00 lokraik, mak ambulánsia foin mai tula lori ba Oé-Cusse vila.
Durante kalan tomak to’o dadeersan, 01 setembru 1999, mate isin saudozu komesa tula fali lori ba semiteriu Oésilo hodi haloot .
“Saudozu Horácio Tabes, mate husik hela oan-ki’ak hamutuk na’in-hitu, ne’ebe moris la ho esperansa tanba saudozu nia kaben mós mate ona iha 1998, infelismente saudozu mate la husik hela lia-menon ruma ba oan ki’ak sira, maibé nia espiritu horik nafatin ho oan ki’ak sira hodi la’o tuir dalan loos atu defende sira-nia moris lor-loron nian,”.
Oan mane boot hosi saudozu, António Oqui, orgullu tanba nia aman mate la’os tanba tusan ka na’ok maibé defende soberanu Timor-Leste ba ukun rasik-an.
Nune’e depois ukun-an Governu liuhosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, estabelese komisaun homenajen konsege valoriza ona saúdozu nia luta no sakrifisiu hodi atribui medalla kondekorasaun no simu pensaun nu’udar mártir ho montante $230 kada fulan.
Saudozu Horácio Tabes kontribui ba prosesu dezemvolvimentu iha aldeia Oébaha,
dezde saudozu sei klosan to’o harii uma-kain, nu’udar juventude no komunidade.
Iha 1990 to’o 1995 Saudozu Horácio Tabes asumi kna’ar substitui Armando Mamo hanesan xefe aldeia iha aldeia Oébaha, no iha 1995 to’o 1999 eleitu fila-fali hanesan xefe aldeia hodi lidera komunidade Oébaha.
Konfiansa ne’ebé komunidade Oébaha fó ba Saudozu Horácio Tabes hodi sai hanesan xefe aldeia ho nia durasaun durante tinan 9 nia laran hahú hosi 1995 to’o 1999.
Iha tempu ne’ebá hanesan tempu defisil ba Saudozu Horácio Tabes atu lidera komunidade sira tanba sempre hetan intimidasaun no ameasa hosi Tentara Nasionál Indonezia (TNI) no autoridade sira seluk ne’ebé mak eziste iha Oésilo maibé Saudozu Horácio Tabes ho aten berani nafatin hatudu nia lideransa hodi tane aas komunidade Oébaha tanba hetan oho hosi milisia.
Biografia
Saudozu Horácio Tabes ho naran kodigu ‘Taul Tabes’ moris iha 01 janeiru 1952, iha Pot-Ana, aldeia Saben, suku Bobometo, sub-rejiau Oésilo, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno.
Saudozu moris mai ho família na’in-sia, mane haat no feto lima, hosi aman António (matebian) Ase no inan Izabel Tanepu (matebian).
Saudozu Horácio Tabes, moris mai ho vida agrikultor, tanba laiha asesu ba edukasuan, maibé tanba sentidu nasionalizmu no patriotizmu, la hamihis nia espíritu kona-bá oinsa atu dezenvolve knua aldeia Oébaha, nomoos partisipa ativamente iha atividade ba prosesu ukun rasik-aan.
Saudozu Horácio Tabes, hahú forma uma-kain iha 1973, ho nia kaben maka Aurelia Bobo (matebian), saudozu nia kaben moris iha loron 14 setembru 1957 iha aldeia Oébaha no fila hikas ona ba aman Maromak nia kadunan santo iha loron 19 fulan Agostu 1998.
Infelizmente saudozu Horácio Tabes ho nia kaben Aurelia Bobo, hosik hela oan kiak na’in-hitu (7), mane na’in-rua (2) no feto na’in-lima (5) hanesan dahuluk Antonio Oqui, daruak Bernadeta Oqui, datoluk Albina Oqui, dahaat Filomena Oqui, dalima Nadakena Oqui, daneen Maximiano Oqui no dahitu Rosina Oqui.
Iha serimonia sunu lilin ne’e, Reponsavel selkom Bilu-Banteta iha sub-rejiaun Oésilo, Luis de Jesus Neno, relata sai saudozu nia partisipasaun durante tempu klandestina katak, iha tempu klandestina fatin Oébaha liuliu saudozu nia hela fatin iha Bairo Paut, fatin ne’e realiza enkontru beibeik iha-ne’e.
“Ami hili fatin ne’e tanba distánsia hosi estrada boot dook, depois iha tempu ne’ebá funsionáriu maioria profesór sira hanorin no hela iha fatin ne’e,” nia haktuir.
Saudozu servisu maka’as, envolve iha klandestina asumi knaar hanesan selkom ba sesaun informasaun, durante serbisu hamutuk, ema ida nonok maibe la ta’uk, durante sai hanesan xefe aldeia, nia laiha autoriza komunidade atu apoiu autonómia.
Tanba liuhosi ida-ne’e maka inimugu haree no sadik loos nia, tanba durante enkontru nia mak fó atendimentu ba alimentasaun inklui oferese animál atu hamulak ba matebian sira hosi husu matak malirin.
Nune’e tanba sadik demais ona saudozu, to’o 30 agostu 1999 vota tiha ema barak rona katak, sentru votasaun Oébaha manán maioria, entaun grupu Sakunar sira iha planeia ona, entaun iha loron 31 agostu 1999, asalta uluk maka Oébaha tanba iha sub-rejiaun Oésilo, aldeia Oébaha sai risku mean, nune’e hamate duni saudozu iha fatin ne’e nu’udar lideransa komunitáriu ida.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins




