DILI, 07 setembru 2022 (TATOLI)—Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL) liuhosi Fakuldade Agrikultura, departamentu Peska no Siénsia Mariña (FADPSM) halo peskiza ba lixu sira iha tasi Timor, ne’ebé hatudu lixu barak maihosi nasaun viziñu.
Xefe Departamentu Peska no Akuakultura UNTL, Abílio da Fonseca, hateten, bazeia ba sira-nia estudu iha parte norte parte súl, lixu ne’e aumenta ba beibeik, nune’e bainhira tempu udan, hosi dezembru tinan kotuk to’o abril tinan ne’e lixu aumenta ba bebeik.
“Tuir ami-nia estudu no identifikasaun ho estudante sira, observa katak ita prodús lixu oituan de’it maibe lixu barak iha tasi maihosi ita-nia nasaun viziñu hanesan Indonézia no Austrália,” Abílio da Fonseca informa ba Agência Tatoli, iha nia knaar fatin UNTL, kuarta ne’e.
Notísia relevante: Implementasaun polítika zero plástiku eduka komunidade kuidadu uza saku biodegradável
Tuir observasaun, lixu ne’ebé kontinua barak iha tasi norte no súl sei fó impaktu maka’as ba biodiversidade tasi-laran no tasi-li’ur.
“Lixu sira 80% hosi sólidu ne’e hanesan plástiku bee-moos, ne’ebé kontein tóksiku ne’ebé bele afeta ikan kiik-oan foinsa’e no foin nakfera. Bainhira tóksiku ne’e ba ikan sira no ba fali iha planton liuliu fitoplanton, zooplantone, ikan kiik han fitoplantone, ikan boot han ikan kiik sira, entaun bainhira ema han ikan sira ne’e sira-nia venenu bele iha ema-nia laran, liuliu akumula iha rins, aten, no impaktu boot ba inan isin-rua tanba sei afeta ba bebe no trava sai ba susu ne’ebé bebe hetan hosi inan,” nia akresenta.
Daudaun buat ne’ebé presiza halo mak koopera ho nível rejionál hanesan Austrália, Papua Nova Guiné, no Indonézia, atu halo jestaun lixu ne’ebé mosu no estraga biodiversidade tasi-laran no tasi-ninin, nune’e kada nasaun tau polítiku hodi redús lixu.
Liuhosi kooperasaun ne’e bele minimiza impaktu lixu sira hosi fronteira mariña ne’ebé fahe entre nasaun Indonézia, Timor-Leste no Austália, ne’ebé presiza halo jestaun integradu ne’ebé konprensivu hodi bele minimiza situasaun sira tantu parte norte no súl.
Daudaun ne’e Governu iha ona polítika zero plástiku, ne’ebé hanesan ideia di’ak maibé ambisiozu tebes, tanba ne’e bainhira Governu hakarak minimiza maka iha etapa tinan dahuluk tenke prepara kondisaun inklui lei utilizasaun plástiku.
“Tinan tuir mai foin halo diseminasaun ba ema hotu iha nível nasionál no sub-nasionál, ikus mai mak ita foin hahú redús ona plástiku importasaun, redús ne’e katak plástiku iha loja sira ne’e ita fa’an hotu ona, plástiku ida-ne’e lalika fa’an ho folin $0,50 maibé ida tenke $1, nune’e ema labele sosa. Governu agora emplementa liu polítika zero plástiku maibé daudaun ne’e ema kontinua fa’an plástiku iha loja Xina sira,” nia dehan.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




