iklan

NASIONÁL

SEAK konsidera timoroan seidauk sente tais nu’udar TL nia identidade kulturál

SEAK konsidera timoroan seidauk sente tais nu’udar TL nia identidade kulturál

Aprezentasaun hatais adat (traje tradisionál) “Tais” hosi munisípiu sira iha ámbitu komemorasaun loron nasionál Tais dahuluk iha resintu Sentru Konvensaun Dili (CCD-Sigla Portugés), kuarta (14/12). Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 14 dezembru 2022 (TATOLI)—Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK) konsidera timoroan iha pursentu mínimu hatais tais tanba sira seidauk sente katak tais nu’udar Timor-Leste nia identidade kulturál ne’ebé tenke proteje no konserva.

Notísia Relevante: Governu aloka $30.600 ba komemorasaun loron nasionál tais

Diretór Jerál-Sekertária Estadu Arte no Kultura (SEAK), Manuel Ximenes Smith. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Ohin, ita halo marsa hosi Palásiu Governu mai to’o iha CCD, atividade ne’e simples maibé reprezenta povu Timor tomak nian fatin. Dala ruma, ema barak seidauk intende, kompreende, koñese didi’ak no ema barak seidauk gosta lolos ba eventu kulturál ne’e rasik. Loos duni, tuir pontu de vista Governu nian ne’ebé hatene katak iha momentu ida-ne’e ema timoroan sira barak iha pursentu mínimu mak hatais ita-nia tais tradisionál. Sira sei sente hanesan la’ós sira-nia eransa, sente hanesan hatais tais ne’e manas tanba katar, maibé seidauk sente sentidu tais ne’e pertense ka nu’udar Timor-Leste nia identidade kulturál,” Diretór Jerál Arte no Kultura, Manuel Ximenes Smith, hateten bainhira sai oradór iha semináriu kona-ba Tais iha Sentru Konvensaun Dili (CDD, sigla portugés), Dili, kuarta ne’e.

Ho dezáfiu boot hanesan ne’e, Ministériu liuhosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura sempre halo atividade diseminasaun ka sensibilizasaun kona-ba importánsia patrimóniu kulturál no materiál ba komunidade liu-liu ba estudante sira.

“Importánsia ba atividade ida-ne’e atu enkoraja sira no hasa’e sira-nia koñesimentu oinsá sira-nia partisipasaun ho Governu atu komesa ona haree kona-ba prosesu protesaun, prezervasaun no promosaun ba ita-nia identidade kulturál ne’ebé agora sira seidauk sente pertense bá. Loos duni kultura mai hosi ema no laiha ema kultura laiha, maibé hakarak ka lakohi iha ita-nia lei inan Konstituisaun RDTL iha artigu 02 ko’alia kona-ba soberánia konstituinidade iha ita-nia artigu 06 ne’ebé ko’alia kona-ba objetivu Estadu no artigu 59 ko’alia kona-ba edukasaun no kultura no mós iha ita-nia rejime juridiku númeru 33 mós ko’alia liu kona-ba importánsia ba prezervasaun ita-nia eransa kultura materiál no immateriál,” nia esplika.

Dala ruma lia-na’in, juventude no komunidade sira seidauk intende didi’ak kona-ba oinsá prosesu salva guarda no prezerva valór kulturál sira.

“Kuandu ami halo programa sensibilizasaun indentifika iha baze katak, ita-nia uma lisan ne’ebé halo prosesu serimónia rituál, ne’ebé oho animál halibur fetosá no umane hodi halo serimónia oioin, hodi lori ai-riin inan no ain riin aman mai harii uma lisan no ikus liu sira hanoin atu konstrui uma lisan foun. Maibé, elementu ka ita-nia materiál hosi ita-nia uma lisan refere sira so’e arbiru, balun halo tiha fahi luhan no halo tiha lutu ne’ebé sira seidauk koñese kle’an didi’ak,” nia hateten.

Atu prezerva identidade kulturál ne’e, presiza Governu atu estabelese múzeu nasionál ida tanba iha muzeu nia laran rasik orsida nia kompozisaun hosi elementu kulturál o-oin la’os tais de’it maibé elementu kultura oioin.

Ho razaun ida-ne’e mak SEAK sensibiliza komunidade atu hahú rai no kuidadu sira-nia elementu materiál sira atu sira labele ba halo tiha ba fahi luhan, lutu no so’e estraga, entaun tenke enkoraja sira atu rai no kuidadu tanba ne’e parte ida hosi valór kulturál.

Tanba saida mak dehan valór kultura, tanba prosesu lori ai-riin ne’e mai to’o iha nia fatin hodi harii uma lisan ida-ne’e liuhosi prosesu naruk naruk ida hanesan hamulak oioin, oho animál, serimónia tutuir dalan, ema familia boot fetosá no umane ne’ebé pertense ba uma lisan ne’e kesi talin dada hakilar no hananu, ida ne’e mak hanesan valór ida hodi identiku ho Timor-leste.

Notísia Relevante: PM lansa rekuñesimentu “tais” sai patrimóniu kulturál mundiál

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!