DILI, 12 dezembru 2022 (TATOLI)–Diretór Jerál Sekratariu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Manuel Ximenes Smith, hateten Governu aloka osan $30,600 ba komemorasaun loron nasionál tais ne’ebé sei selebra iha 14 dezembru tinan ne’e.
Notísia Relevante: Governu selebra loron nasionál tais ho feira no lansa livru tais
“Gasta osan tomak ba iha loron nasionál tais ida-ne’e hamutuk $30,600,” Diretór Jerál Sekratariu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Manuel Ximenes Smith, hateten iha konferénsia imprensa, iha Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla portugés), segunda ne’e.
Hosi totál osan ne’e nia kompozisaun mak Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MSSK) $5.000 no Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI) $25,600.
Kona-ba produsaun livru tais, banner inklui konvite ne’e hetan apoiu hosi parseiru sira hanesan USAID no mós hosi liña ministeriál ne’ebé integra-an iha komité nia okos, no Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) mak halo komunikasuan ba mídia hotu-hotu iha Timor-Leste hodi halo kobertura ba eventu importante ne’e.
Timor-Leste sei selebra loron nasionál tais dahuluk iha loron 14 dezembru tinan ne’e, ho tema “Ha’u-nia tais, ha’u-nia identidade” bele lori komuniade hadomi tais tanba tais hanesan eransa kulturál ne’ebé bei-ala sira husik hela ba timoroan sira.
“Tais mak hena tradisionál Timor-Leste nian ne’ebé konsideradu hanesan eransa kulturál hosi bei-ala sira. Tais ninia ezistensia transmitidu hosi jerasaun ba jerasaun to’o ohin loron, ne’ebé iha nia valór kulturál no istóriku rasik ba povu Timor-Leste nia moris. Tais hanesan elementu ne’ebé importante iha serimonia tradisionál ba komunidade ida-idak nian iha territóriu nasionál,” nia dehan.
Uza tais iha signifikadu ne’ebé kle’an no importante tebes ba timoroan sira-nia vida, hahú hosi moris to’o fali mate.
Notísia Relevante: Governu deside 14 dezembru nu’udar loron nasionál Tais
Timoroan sira uza tais iha serimónia kulturál no prátika sosiál, hanesan lia-mate no lia-moris, barlake, feto-san no umane, simu bainaka no reprezenta mos identidade kulturál no grupu étniku sira iha Timor-Leste.
Karik iha loron nasionál tais ne’e entidade hotu-hotu sei hatais tais, nia dehan, ida- ne’e Governu nia kompeténsia no SEAK nia preokupasaun mak Governu bele halo desizaun polítika liuhosi Konsellu Ministru (KM) atu timoroan ida-idak bele hatais tais iha loron nasionál tais nian.
“Husu ba governu liu-liu Primeiru-Ministru Taur mtan Ruak. Ami-nia preokupsaun mak bele halo desizaun polítika liuhosi Konsellu Ministru hodi bele dekreta loron 14 dezembru ne’e sai loron nasional tais, atu entidade hotu-hotu no ema timoroan hotu ne’ebé mak hadomi tais bele uza tais iha loron nasionál, hodi hatudu ba mundu katak ita-nia identidade mak tais ne’e,” nia dehan.
Selebrasaun dahuluk ba loron nasionál tais iha tinan ida-ne’e sei involve soru-na’in hosi munisípiu 14, grupu moradór, estudante universitáriu no komunidade iha Dili laran, ho atividade sira mak hanesan, feira tais, aprezentasaun traje tradisionál, dansa no múzika tradisionál, poezia, semináriu, konversa kulturál, kompetisaun pintura no atividade artístika no karáter kulturál.
Nia hateten, rejistrasaun ne’e loke ona dalan ba alokasaun $265,895 hosi fundu patrimóniu kulturál no materiál ba implementasaun planu salva guarda ba tais.
Governu Timor-Leste no parseiru dezenvolvimentu mós sei finansia inisiativa ida-ne’e atu hasa’e koñesimentu públiku nian kona-ba tais, motiva foinsa’e sira atu iha interrese ba tais no apreende tékniku kona-ba soru-tais.
Ida-ne’e mós bele aumenta oportunidade rendimentu ba soru-na’in sira, atrai turista sira-nia interrese kona-ba tais nu’udar Timor-Leste nia kultura, no mós hametin liután soru-tais sira nia ligasaun.
Timor-Leste sei selebra loron espésial patrimóniu kulturál no materiál ‘tais’ iha loron 14 dezembru tinan ne’e, ne’ebé hetan ona rekoñesimentu internasionál husi The United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO).
Parlamentu Nasionál Timor-Leste hasai no aprova kedas Resolução do Parlamento Nacional n.º 2/2022 de 26 de Janeiro institui o Dia Nacional do Tais e aprova recomendação ao Governo para a proteção e preservação do TAIS hodi defini loron 14 Dezembru sai hanesan Loron Nasional ba Tais.
Bazea ba rekomendasaun hosi no. 8 husi Resolução do Parlamento Nacional n.º 2/2022 de 26 de Janeiru ne’ebé hateten katak “apela ba Governu, komunidade sira, eskola sira no populasaun ein jerál atu organiza asaun promosaun ba Tais iha loron 14 dezembru kada tinan hodi hasa’e koñesimentu, divulgasaun no uzu Tais nian iha territóriu Timor-Leste no ho komunidade timoroan iha mundu tomak, dignifika bei-ala sira-nia liman rohan “tais” ne’ebé husik hela no valoriza esforsu soru-na’in sira-nian ne’ebé kontinua prátika no hatutan matenek soru-tais nian ba foinsa’e sira.
Membru Fitun Tais hosi Postu Administrativu Quelicai, Bernardina Soares, hateten sente kontente hodi partisipa iha loron nasionál tais tanba bele aprezenta sira-nia tais iha nasionál liuhosi feira.
“Ami mai hatudu ka aprezenta ami-nia produtu tais ba Governu atu ema bele rekoñe katak tais ida-ne’e mak identidade kultura tais hosi munisípiu Baucau nian,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia dehan, durante loron tolu ne’e iha rendimentu ka lae ne’e la’ós kestaun ba sira tanba sira hakarak ne’e atu ema no mundu hatene no koñese tais hosi Baucau.
Notísia Relevante: PN aprova projetu rezolusaun “Loron Nasionál Tais” selebra kada 14 dezembru
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




