DILI, 30 dezembru 2022 (TATOLI)–Progresu no atinjimentu Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak iha tinan 2022.
Iha 16 to’o 21 janeiru 2022, Xefe Governu hala’o vizita traballu no diálogu komunitáriu ba munisípiu 13 no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA), ho tema ‘Reforsa Reziliénsia Nasaun Nian’, hodi fahe informasaun sira kona-ba progresu no dezafiu sira ne’ebé VIII Governu Konstitusionál hasoru.
Iha 04 fevereiru 2022, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hala’o lansamentu Planu Estratéjiku Nasionál ba Protesaun Sosiál (ENPS ) 2021-2023 iha otél Has-laran.
“Dokumentu ne’e sei implementa vizaun VIII Governu nian ne’ebé koloka sidadaun sira sai sentru iha atividade governativa hodi kria kondisaun atu ema hotu bele benefisia vantajen kreximentu no dezenvolvimentu nasionál ho asesu adekuadu ba servisu báziku, esensiál no protesaun sosiál, iha oportunidade no sirkunstánsia ne’ebé hanesan, la husik ema ida ba kotuk,” haktuir nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e.
Notísia relevante: Primeiru-Ministru lansa futura instalasaun sidade universitária Aileu
Iha 17 fevereiru 2022, Taur Matan Ruak hala’o enkontru bilaterál via virtuál ho nia omólogu Australianu, Scott Morrison iha ámbitu marka tinan 20 relasaun diplomátika entre país rua.
Durante enkontru virtuál, Xefe Governu na’in rua ko’alia kona-ba hametin relasaun besik entre no aproveita enkontru ne’e, Xefe Governu timor-oan agradese povu no Governu Austrália nia jenerosidade ba apoiu vasina COVID-19 nu’udar resposta ba Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak nian ba vasina populasaun Timor-Leste, aleinde agradese mós ba kooperasaun iha mobilidade traballu, kooperasaun ekonómika, no defeza no seguransa, inkluindu peska ilegál. Nune’e, Primeiru-Ministru Morrison konfirma katak Austrália sei kontinua nu’udar parseiru metin ba Timor-Leste.
Iha 31 marsu 2022, PM partisipa iha serimónia toma pose Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria do Rosário Fátima Correia no Sekretáriu Estadu Terra no Propriedade (SETP), Eldino Rodrigues dos Santos, hosi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lu Olo’ iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato hodi integra ba iha VIII Governu Konstitusionál, nu’udar parte ba remodelasaun.
Iha 02 maiu 2022, Taur Matan Ruak hamutuk ho Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Bill Costelo, inaugura Muzeu Veteranu Balibo Fort, iha postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro, ne’ebé hanesan fatin iha tinan 1975 bainhira Militár Indonéziu halo asasinatu ba jornalista australianu na’in-lima, momentu halo hela kobertura ba mundu kona-ba invazaun Indonézia nian mai Timor-Leste. Muzeu ne’e nu’udar oferta hosi povu australianu sira ba timor-oan sira, no ida-ne’e hanesan muzeu memoriál ne’ebé permite timor-oan sira atu iha koneksaun pasadu ho bainaka internasionál sira hodi apreende kona-ba istória Timor-Leste.
Iha 17 maiu 2022, Taur Matan Ruak hamutuk ho empreza Timor Marina Square S.A. no Diretór Ezekutivu ‘A-Smart Holdings Ltd’, Liam Huan Chiang, hala’o serimónia lansamentu ofisiál tau fatuk dahuluk ba konstrusaun edifísiu Timor Marina Square, ne’ebé sei lokaliza iha eis sede Partidu ASDT Ledidere, Dili. Investimentu kompleksu Timor Marina Square ne’e asosia ho A-Smart Property Holdings Pte.Ltd hosi Singapura ho kustu millaun $50. Propriedade ne’e sei okupa rai hektare 320m3 ho edifísiu rua ne’ebé ida-idak ho andár 23 no 19.
Iha 31 maiu 2022, Xefe Governu sai sasin ba serimónia ofisiál asinatura iha Palásiu Governu, ba kontratu entre Governu Timor-Leste ho empreza internasionál Alcatel Submarine Networks-ASN ba akizisaun no instalasaun kabu submarinu fibra ótika ka bolu Timor-Leste south submarine cable project-TLSSC, hosi sidade Darwin no Port Hedland Austrália mai atera iha sidade Dili, Timor-Leste.
Projetu ne’e ho kustu millaun $38,6 ne’ebé sei sosa no halo instalasaun ligasaun dijitál kabu submarinu fibra ótika hosi Austrália mai Timor-Leste. Projetu ne’e rasik ho durasaun fulan 18 no obra sei hahú hosi jullu 2022 no sei ramata iha janeiru 2024.
Orsamentu ba investimentu estratéjiku projetu fibra ótika ne’e sei finansia 100% hosi Governu Timor-Leste. Aleinde ne’e Governu mós hetan apoiu kontribuisaun finanseiru hosi Governu Austrália liuhosi empreza Vocus hodi halo estudu front-end engineering design (FEED).
Ho asinatura kontratu públiku ne’e, Governu fiar katak investimentu estratéjiku ne’e sei hasa’e liután velosidade internet, redús kustu asesu internet no mós sei fasilita Governu hodi implementa polítika Governu Eletróniku ka e-Government ho di’ak liután. Reforma iha setór teknolojia ne’e sei ajuda Governu diversifika ninia ekonomia hodi redús dependénsia ba ekonomia esesivamente ba fundu petrolíferu.
Iha 18 maiu 2022, Taur Matan Ruak hala’o enkontru semanál dala ikus ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, hodi agradese ‘Lú Olo’ ba nia Prezidénsia durante tinan-lima ne’ebé buka hametin pás no estabilidade hodi la hamosu krize ruma ne’ebé afeta ba vida nasaun nian, maski durante nia Prezidénsia mosu impase polítika no instabilidade governativa.
Iha 26 maiu 2022, PM hala’o reuniaun dahuluk ho Prezidente Repúblika foun, José Ramos Horta iha Palasiu Prezidensiál, hodi briefing kona-ba atividade Governu nian no situasaun seguransa rai-laran.
Iha 07 juñu 2022, Taur Matan Ruak, hala’o konversa via telefónika ba dahuluk ho nia omólogu foun australianu, Anthony Norman Albanese, ne’ebé foin toma pose, hodi fó votu parabéns no troka hanoin kona-ba hametin no hakle’an país rua nia relasaun no kooperasaun bilaterál ne’ebé estabelesidu ona durante tinan 20 ikus ne’e.
Iha 03 juñu 2022, Xefe Governu simu vizita ofisiál hosi Konselleiru Estadu no Ministru Negósiu Estranjeiru hosi Repúblika Popular Xina, Wang Yi, iha Palásiu Governu, hodi buka hametin liután relasaun bilaterál país rua nian iha últimu tinan 20 ikus ne’e.
Iha 01 jullu 2022, PM simu vizita traballu hosi Diretór País Banku Mundiál ba Indonézia no Timor-Leste, Satu Kahkonen ho nia ekipa, akompañadu mós hosi Reprezentante Banku Mundiál iha Timor-Leste, Bernard Harborne, iha Palásiu Governu, hodi diskute kona-ba kooperasaun Governu Timor-Leste ho Banku Mundiál. Banku Mundiál apoiu ona Timor-Leste durante tinan 20 ikus.
Apoiu ne’e inklui empréstimu ho montante millaun $174, subvensaun públika millaun $62, no mós kontribuisaun importante ba peskiza, dadus no asisténsia téknika.
Iha 19 jullu 2022, Taur Matan Ruak hala’o lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun Biblioteka Nasionál Timor-Leste nian iha Hudi-laran, Bairro Pité. Fundu ba projetu ida-ne’e mai hosi kontribuisaun empreza petrolífera ENI, Itália ho kustu $10 millaun nu’udar kontribuisaun sosiál bainhira hala’o perfurasaun mina iha kampu kitan iha tinan 2009.
“Infelizmente projetu ne’e atrazu tanba iha burokrasia ba rai atu harii Biblioteka Nasionál, nune’e iha Prezidénsia Taur Matan Ruak nian mak husu ba Ministériu Justisa liuhosi Terra no Propriedade hodi atribui rai eis kampu ulun Hudi-laran, Bairro Pité, no iha tinan 2019 mak konkorre ba konkursu internasionál tanba COVID-19 halo prosesu ne’e foin tau fatuk dahuluk iha jullu,” nota ne’e esplika.
Iha 07 jullu 2022, Xefe Governu hamutuk ho Vise Primeiru-Ministru no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta dos Santos, hala’o lansamentu pagamentu subsídiu foun $50 kada fulan ba ferik-katuas no maluk defisiente sira iha munisípiu Dili, nu’udar prestasaun sosiál hosi Estadu liuhosi Governu ba sidadaun vulnerável sira ne’ebé merese no lei garante.
Iha 19 jullu 2022, Primeiru-Ministru sai sasin ba selebrasaun asinatura akordu kompaktu ba bee-moos, saneamentu, drenajen no edukasaun entre Ajénsia Estadu Unidu Amérika hosi Millennium Challenge Corporation (MCC) ho Governu Timor-Leste, ne’ebé reprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Manuel Leite Magalhães.
Asinatura akordu ne’e hanesan pasu importante tebes hodi hahú implementasaun akordu kompaktu MCC nian ho montante globál millaun $484. Akordu kooperasaun ida-ne’e sei implementa durante tinan-lima, iha komponente prinsipál rua hodi hadi’a área rua ne’ebé importante loos ba dezenvolvimentu Timor-Leste hanesan edukasaun no saneamentu, abastesimentu bee no drenajen.
Iha 15 agostu 2022, Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, hamutuk ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, Embaixadór hosi país amigu sira, entidade governativa no parseiru dezenvolvimentu hosi Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian, hala’o lansamentu ba Sensu Populasaun no Uma-Kain Timor-Leste 2022, iha resintu Sentru Konvensaun Dili (CCD, sigla portugés ne’ebé mak organiza hosi Ministériu Finansa.
Objetivu hosi sensu ne’e atu hetan dadus estatístika loloos kona-ba númeru populasaun, demografia, idade, rendimentu no seluk tan nu’udar baze ba Governu atu halo planu dezenvolvimentu tuir sensu, hodi nune’e dezenvolvimentu ne’e bele kona nia alvu loloos.
Iha 31 agostu 2022, Taur Matan Ruak, akompañadu hosi Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adaljiza Albertina Xavier Reis, simu vizita traballu Ministra Negósiu Estranjeiru hosi Austrália, Penny Wong, iha Palásiu Governu, hodi hametin liután relasaun no kooperasaun bilaterál país rua nian ne’ebé estabelese ona tinan 20 nia laran.
Iha 05 setembru 2022, Primeiru-Ministru partisipa iha serimónia bensaun ba dahuluk hosi Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, iha Katedrál Imaculada Conceição, Vila Verde, hafoin simu konsistóriu ordináriu públiku nu’udar kardeál foun hamutuk ho kardeál sira seluk iha loron 27 agostu 2022, iha Basílika São Pedro, Vatikanu, hosi Sua Santidade Papa Francisco.
Iha 10 outubru 2022, Taur Matan Ruak, no Diretora Ezekutiva Kompañia Petrolífera Woodside, Meg O’Neill, hala’o enkontru virtuál ida pozitivu tebes hodi diskute kona-ba prosesu dezenvolvimentu projetu estratéjiku iha kampu Greater Sunrise.
Xefe Governu agradese no apresia Woodside ba parseria durante ne’e ho Governu Timor-Leste iha atividade petrolífera nian, hodi akresenta, Governu Timor-Leste kontinua iha intrese halo parseria ho Woodside ba futuru mai, ba viabilizasaun projetu estratéjiku Greater Sunrise atubele kontribui hasai povu Timor-Leste hosi kiak.
Enkuantu Diretora Ezekutiva Woodside, Meg O’Neill sente kontente no orgullu bele ko’alia direta ho Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hodi fahe hanoin no ideia kona-ba prosesu dezenvolvimentu Greater Sunrise no haktuir Woodside kontente serbisu hamutuk ho Governu Timor-Leste iha atividade esplorasaun petrolífera.
Iha 21 to’o 24 novembru 2022, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak hamutuk ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, inklui entidade governativa no Embaixadór hosi país amigu akreditadu iha Dili, durante loron 21 to’o 24 novembru 2022, partisipa iha serimónia Festivál Múzika no Kultura Ataúru tinan 2022 iha illa Ataúru, hodi promove Ataúru ba mundu.
Iha 25 novembru 2022, Taur Matan Ruak hamutuk ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, CEO Pelican Paradise, Datuk Dr. Edward Ong, no emprezáriu nasionál no internasionál sira hala’o lansamentu tau fatuk dahuluk ba konstrusaun otél fitun lima, Pelican Paradise, ne’ebé lokaliza iha área Tibar, munisípiu Liquiçá.
Projetu ne’e prevee investimentu ho millaun $ 700 atu dezenvolve kompleksu turíztiku ida, ne’ebé sei dezenvolve iha área ho luan eektare 558, iha zona entre Tasi-tolu no Tibar, inklui unidade hotelaria, kampu golf ida, lote residencial, sentru dezenvolvimentu ba joven sira, eskola internasionál ida, ospitál internasionál ida no sentru komersiál sira.
Kompleksu turístiku ne’e iha faze kriasaun, sei kria postu traballu ba ema 750 no postu traballu 1.300 permanente hafoin finaliza nia konstrusaun.
Iha 30 novembru 2022, Taur Matan Ruak akompañadu hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres, Prezidente Tribunal Rekursu interinu, reprezentante Timor Port SA, eis Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, hala’o inaugurasaun ba Portu Baía Tibar, ne’ebé nia konstrusaun hahú ona iha agostu 2018.
Portu foun modernu ne’e sei fasilita Timor-Leste ninia konektividade marítima iha rejiaun Ázia, liga Timor-Leste ba merkadu komérsiu globál no hasa’e liután asesu komérsiu ba merkadoria sira hanesan agrikultura, turizmu, peska, pekuária nomós indústria sira seluk, dalan ida atu ajuda Timor-Leste diversifika ninia produsaun.
Konstrusaun Portu Baía Tibar ho modalidade Parseria Públia-Privada (PPP), hanesan parseria entre Governu Timor-Leste ne’ebé aloka millaun $130 iha fundu viabilidade (VGF, sigla Inglés) no Timor Port, subsidiáriu hosi Bolloré ho millaun $150, nune’e totál investimentu millaun $280 ba faze inísiu hosi totál investimentu estimativu millaun $500 ba tinan 30.
Iha 01 dezembru 2022, Taur Matan Ruak, simu vizita dahuluk hosi Reprezentante Espesiál Governu Austrália ba Projetu Greater Sunrise, Steve Brack, iha Palásiu Governu, ne’ebé Governu Austrália nomeia iha fulan-outubru liubá atu tau-matan projetu dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise iha Tasi Timor.
Iha enkontru ne’ebé armonia tebes ne’e, Reprezentante Espesiál Governu Austrália ba projetu Greater Sunrise, Steve Brack, aprezenta nia-an ba Xefe Governu no iha tempu hanesan rona aspirasaun hosi Primeiru-Ministru perspetiva Timor-Leste ba prosesu dezenvolvimentu Greater Sunrise.
Iha 06 dezembru 2022, Taur Matan Ruak, simu vizita hosi Reprezentante Woodside Energy, kompostu hosi Ezekutivu Vise Prezidente ba Development, Andy Drummond, Vise Prezidente ba Upstream Agreement, Ross Wildy, Vise Prezidente ba Assess & Develop, Grant McKenzie, General Manger Development, David Reid, iha Palásiu Governu, ne’ebé mai vizita Timor-Leste hodi ko’alia ho Governu Timor-Leste, Timor GAP no parte envolvidu sira kona-ba opsaun di’ak liu hodi dezenvolve kampu Greater Sunrise hodi benefisia povu Timor-Leste.
Xefe Governu timor-oan kontente simu delegasaun Woodside nian iha Timor-Leste no hein katak iha tempu badak bele hetan solusaun di’ak hodi bele hahú ona prosesu dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise ne’ebé toba kleur tebes dezde deskobrimentu.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina