DILI, 11 janeiru 2023 (TATOLI)–Ministru Finansa (MF), Rui Augusto Gomes, hateten revizaun saláriu mínimu $115 sei iha implikasaun monetária ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE).
“Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) prepara hela estudu no analiza sira hosi parte Ministériu Finansa. Ami halo hela analiza rasik maibé ita keta haluha katak bainhira ita aumenta saláriu mínimu signifika katak nia mós iha impaktu ba veteranu, ezemplu sé ita hasa’e 10% iha saláriu mínimu maka iha veteranu mós sei sa’e 10%, maka sei iha implikasaun monetária ba Orsamentu Jerál Estadu. Ha’u hanoin servisu ne’e halo daudaun hela,” Ministru hateten hafoin relata progresu serbisu ba Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, iha Palásiu Governu, tersa ne’e.
Iha sorin seluk, Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), Jorge Manuel de Araúro Serano, konsidera katak laiha emprezáriu ida mak hakarak ninia traballadór moris a’at.
“Ko’alia kona-ba lei saláriu mínimu, ha’u hanoin laiha emprezáriu ida mak hakarak nia empregadu ida moris a’at tanba empregadu ida-ne’e kontribui ba empreza ida ninia moris, ita ko’alia kona-ba profisionál ne’e ita kontratu ema ida tanba ita presiza nia, la’ós nia presiza osan maibé ita presiza nia, no nia rasik mak ajuda empreza atu buka osan tanba nia rekursu importante ida iha empreza,” Emprezáriu timor-oan ne’e dehan.
Notísia relevante: KSTL lamenta Konsellu Ministru aprova saláriu mínimu $135
Prezidente CCI-TL rekoñese katak kondisaun moris loron ba loron difisil tanba sasán folin sa’e enkuantu saláriu la sa’e.
“Ita kompreende situasaun rai-laran, saláriu mínimu kiik enkuantu kustu vida a’as, maibé ita mós hateten katak situasaun ekonomia rai-laran mós la estável ka seidauk di’ak, ha’u fiar katak loron ruma hakarak ejize saláriu sa’e ha’u mós konkorda maibé dezempregu sei maka’as, ulun empreza ida fó serbisu ba ema na’in-100, nia bele redús tiha 50 no nia fó serbisu de’it ba 50 ho saláriu ne’ebé mak di’ak, ne’e ita ko’alia kona-ba sustentabilidade empreza nian tenke foti medida sira hanesan ne’e,” nia tenik.
Tanba ne’e, emprezáriu nasionál ne’e husu ba entidade relavante bainhira halo lei ruma tenke haree impaktu ba sosiedade.
“Ita hatene dezempregu boot, buat ida setór privadu nasionál hakarak asegura mós setór privadu nasionál ne’e buka de’it ba nia-an, empregu importante tebes. Ita ko’alia dezenvolvimentu ita-nia rain ne’e, partisipasaun setór privadu nian halo investimentu atu kria mós empregu, ne’ebé situasaun vida ohin loron karun, sasán hotu folin sa’e enkuantu saláriu la sa’e, ne’e triste ida maibé iha ne’e tenke iha polítika ida, ne’ebé Governu no ukun na’in sira bainhira halo lei tenke tuur hamutuk atu diskute hodi buka solusaun di’ak,” Jorge Manuel sujere.
Antes ne’e, ezbosu lei saláriu mínimu liu ona diskusaun naruk Komisaun Nasionál Servisu (KNS), kompostu hosi Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Sekretariadu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) no CCI-TL molok submete ba MKAE.
Nune’e, iha loron 28 maiu 2012, KNS ne’ebé prezide hosi SEFOPE aprova saláriu mínimu $115, ne’ebé antes ne’e halo peskiza no ikus mai aplika ba Funsaun Públika no setór privadu.
Desizaun KNT tama iha vigór iha loron tuirmai hosi Lei Traballu númeru 4/2012 loron 21 fevereiru, ne’ebé tama ona iha vigór no sei hetan revizaun hafoin liu tinan-rua, maibé tanba mosu preokupasaun barak la konsege halo revizaun.
Saláriu mínimu seidauk halo revizaun durante tinan-10 ona, ne’ebé saláriu mínimu estabelese dahuluk ho montante $85, hafoin halo revizaun iha tinan 2012 fixa ho $115.
Governu propoin ona saláriu mínimu sa’e ba $135 iha Lei Grande Opsaun Planu (GOP) ne’ebé Parlamentu Nasionál aprova no Prezidente Repúblika promulga ona.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina