iklan

EKONOMIA, INTERNASIONÁL, HEADLINE

Ministru Petróleu no Minerál rekoñese prosesu negosiasaun Greater Sunrise paradu

Ministru Petróleu no Minerál rekoñese prosesu negosiasaun Greater Sunrise paradu

Ministru Petróleu no Minerál, Victor da Conceição Soares. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 18 janeiru 2023 (TATOLI) – Ministru Petróleu no Minerál (MPM), Víctor da Conceição Soares, rekoñese prosesu negosiasaun ba konseitu dezenvolvimentu Greater Sunrise paradu tanba iha dezentendimentu entre joint venture (konsórsiu) sira.

“Dezde novembru 2022, iha dezentendimentu ida ne’ebé halo negosiasaun ne’e paradu. Entaun, durante tempu ne’e la halo [negosiasaun]. Daudaun, Ministériu Petróleu no Minerál halo komunikasaun ho parte hotu-hotu atu reinisia negosiasaun ne’e. Dezentendimentu sira-ne’e agora aliña ona sira-nian no sei reinisia iha semana oin,” ministru informa ba Agência TATOLI, iha Palásiu Governu.

Víctor da Conceição realsa diskordánsia ne’e entre Timor Gap ho joint venture hanesan Woodside no Osaka Gas.

Governante ne’e esplika razaun negosiasiasaun lala’o tanba kompañia konsórsiu sira hakarak enkuadramentu legál sira ne’ebé tenke konklui ona, “maibé joint venture sira mak la entende malu uitoan”.

“Tanba ne’e mak negosiasaun ne’e paradu no hein katak buat hotu ne’e liuhosi mediasaun, ne’ebé ministériu bele hahú filafali,” nia hateten.

Ba negosiasaun foun ne’ebé sei halo tuirmai, ministru dehan bele iha Austrália nomós liuhosi videokonferénsia, tanba uluk ne’e bá Austrália, maibé depende ba sira atu realiza iha ne’ebé.

Governante relembra katak ho vizita reprezentante espesiál Austrália nian foin lalais mai iha Timor-Leste iha komunikasaun atu hahú fali prosesu negosiasaun.

“Ha’u rasik bá Austrália hasoru duni responsável ba setór ida ne’e, entaun saida mak ita hakarak ne’e sira inteira didi’ak ona. Nia mai duni ho intensaun di’ak katak hakarak fó apoiu atubele konklui enkuadramentu legál atu tama ba iha faze dezenvolvimentu, maibé fó atensaun maka’as liu ba interese Timór nian,” nia fundamenta.

Iha 2016, Governu hili Xanana Gusmão hanesan Xefe Negosiadór ba Konsellu Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima.

Iha loron 06 marsu 2018, Timor-Leste ho Austrália asina tratadu istóriku ida hodi estabelese fronteira marítima permanente, ne’ebé pasu ne’e marka era foun ba relasaun di’ak entre nasaun viziña ne’e.

Iha tratadu ne’e estabelese estrutura ida hodi dezenvolve hamutuk kampu gás Greater Sunrise ba benefísiu nasaun rua no tratadu ne’e reflete parseria ida entre nasaun rua ne’ebé liga ho jeografia inklui lasu istóriku no amizade ne’ebé kle’an.

Tratadu ne’e Komisaun Konsiliasaun estabelese tuir ONU nia konvensaun ba Lei Tasi nian (UNCLOS, sigla inglés) mak dirije espésie ida ba dahuluk.

Iha momentu ne’ebá, Austrália nian reprezenta hosi Ministra Negósiu Estranjeiru, Julie Bishop no Timor-Leste nian reprezenta hosi Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, mak asina tratadu.

Baze ba akordu 06 marsu iha sede ONU nian estabelese artigu 2 (propriedade kona-ba petróleu no partilla reseita), katak iha proporsaun 70% ba Timor-Leste no 30% ba Austrália, sé kampu sira Greater Sunrise sei dezenvolve liuhosi gazodutu ba Timor-Leste.

Maibé, iha proporsaun 80% ba Timor-Leste no 20% ba Austrália, sé kampu sira Greater Sunrise dezenvolve liuhosi gazodutu ba Austrália.

Notísia relevante : https://tatoli.tl/2022/12/01/australia-hakarak-projetu-greater-sunrise-dezenvolve-tuir-dalan-komersialmente-viavel/

Jornalista: Antónia Gusmão

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!