iklan

MUNISÍPIU, VIKEKE

Família entrega restu mortál saudozu Limão, Monteiro no Kasafia ba Estadu

Família entrega restu mortál saudozu Limão, Monteiro no Kasafia ba Estadu

Família no veteranu husi suku Uagia, postu Ossu, Munisípiu Viqueque, entrega restu mortál saudozu Limão, saudozu Eduardo da Silva de Araújo “Monteiro” no Lourenço da Silva “Kasafia” ba Estadu Timor-Leste atu haloot iha jardín eroi Metinaro. Imajen/ Vitorino Lopes da Costa

VIQUEQUE, 30 janeiru 2023 (TATOLI)— Família no veteranu husi suku Uagia, postu Ossu, Munisípiu Viqueque, entrega restu mortál saudozu na’in-tolu hanesan saudozu Limão, saudozu Eduardo da Silva de Araújo “Monteiro” no Lourenço da Silva “Kasafia” ba Estadu Timor-Leste atu haloot iha jardín eroi Metinaro.

Restu mortal saudozu na’in-tolu ne’e entrega direta hosi família sira iha suku Uagia ba Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Viqueque, Lentil da Camara.

Biban ne’e, Reprezentante família husi saudozu na’in-tolu, José da Silva, agradese ba Komisaun Rekolla Restu Mortál ne’ebé konsege hetan saudozu na’in-tolu ne’e hodi haloot ba iha semitériu ka jardín eroi Metinaro-Dili.


Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Viqueque, Lentil da Camara. Imajen/ Vitorino Lopes da Costa

“Ami agradese tebes ba Komisaun tanba esforsu tomak durante ne’e, bele entrega saudozu na’in tolu nian ruin ba família no lori ba haloot iha fatin dignu hanesan jardín eroi Metinaro,” Reprezentante família ne’e hateten iha seremonia entrega restu mortal, dominggu ne’e.

Iha fatin hanesan, Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Viqueque, Lentil da Camara, dehan saudozu na’in-tolu kontribui ba luta libertasaun ba rai doben Timor Leste hodi hasoru invasór ka forsa milítar Indonézia ne’ebé invade ilegalmente iha rai ida-ne’e.

“Saudozu na’in-tolu ne’e sira maka mate, maibé ami sei moris nu’udar sai sasin ba sira. Saudozu sira mate ba nasaun no ba povu ida-ne’e ninia direitu. Ita nia saudozu haluha sira vida, haluha nia idade juvenil hodi la goja sira-nia vida joven, maibé dedika sira-an ba funu ida-ne’e”, katak Prezidente Lentil da Camara.

Tanba, Responsavél veteranu ne’e konsidera funu la fasil, maibé sira deside-an  nia vida ba rai ida-ne’e, hodi hakarak mate ho prinsipiu ida katak “mate ka moris ukun rasik an”.

Biografia: Saudozu Limão

Saudozu Limão, moris iha loron 20-8-1945 iha Surilale Laisorule, Oan husi aman Mau-loi no inan Sae-Sina. Saudozu nu’udar oan dahuluk husi maun-alin nain haat (4), kompostu mane tolu (3) no feto ida (1).

Iha tinan 1974, Saudozu Limão hanesan militante FRETILIN ne’ebé hetan kartaun FRETILIN liuhusi saudozu João da Rosa Ossorua nu’udar delegadu ba Ossorua.

Iha loron 11/8/1975, UDT halo Golpe kontra FRETILIN, saudozu Limão envolve aan iha Organizasaun Popular Seguransa (OPS).

Iha loron 7/12/1975, saudozu Limão mós asume kna’ar hanesan forsa FADA ne’ebé hetan fiar husi saudozu Kasafia hanesan Komandante espiaun no hanorin joven sira ba FADA FALINTIL iha Uatu-ana.

Iha tinan 1977, iha aldeia Loke Matan iha área Laklo komité zona costeira leste saudozu Limão hahú evakua ona ba baze apoiu ba  ponta leste. Saudozu Limão lori ai-han ba FALINTIL iha liña de fogu Barabeto no Apasaukira. Iha loron 22/11/1979, saudozu Limão ho familia evakua ba foho matebia. Enkuantu iha tinan 1979, saudozu Limão nafatin iha guerileira armada no la’o ho FALINTIL to’o saudozu lakon nia lakon vida iha loron 3/4/1980.

Saudozu Limão nunka rende ba invasaun ilegál Indonézia ho nia lakuna sira vila-laran. Saudozu sakrifika an ba luta libertasaun nasionál hodi liberta rai ida ne’e.

 Saudozu Eduardo da Silva de Araujo “Monteiro”

Saudozu Eduardo da Silva de Araújo “Monteiro” moris iha loron 11 abríl 1948, iha Sae-guia Surilale.  Oan husi aman Rai-Loi no inan Labulú. Saudozu nu’udar oan dahuluk hosi maun-alin nain sia (9), kompostu mane neen no feto tolu.

Saudozu Monteiro hahú nia estudo iha Colegio Oscarruas Ossú eskola hamutuk ho Antonio Aitahan Matak Terseira klasse iha tinan 1965 to’o 1970.

Iha tinan 1970 to’o 1974 saudozu ba fali vida agrikultur hodi halo natar no to’os iha Ahabobo. Saudozu Monteiro selu ona impostu dala-rua ba kolonializmu Portugués to’o revolusaun iha Lisboa Portugal iha loron 25 abríl 1974.

Iha tinan 1974, Saudozu Monteiro hanesan militante FRETILIN no simu kartaun FRETILIN husi delegadu saudozu João da Rossa Ossorua.

Iha tina 1975, saudozu Monteiro tuir Organizasaun Popular Seguransa (OPS) ba komité suku Ossorua hahú hosi 20/8/1975 to’o 7 dezembru 1975.

Iha 1976, saudozu Monteiro tuir istrusaun iha Deuailata ne’ebé hanorin husi Zeka Mausela. Iha 1977 saudozu tama Forsa Auto Defesa (FADA) hodi halo seguransa ba Komité Zona Costeira Leste, Sub Komité Regionál Rabina Leste Uailaba Akaderu Hare-Loi Builo.

Iha 1978, saudozu Monteiro hanesan Forsa Auto Defesa muda ba FALITILIN iha zona komandu Karau fuik pilotu tres Edemumu to’o baze apoiu rahun iha 22 novembru 1978.

Iha 1979, saudozu Monteiro la’o ho Komandu Seksaun Tomas Anitay iha Oitau Uaibobo husi guerilleira Bivake hamutuk ho saudozu Komandante David Alex Daitula ho saudozu segundu Komandante Elias Makikit Builo. Iha 1980 saudozu Monteiro hanesan FALINTIL destakamentu Brigada Negra Norte, saudozu Komandante Kalisá ho saudozu Komandante Kosuso.

lha 1981, saudozu Monteiro ka’er Arma pesada Monteiro kuluna negra costa sul mak Segundu Komandante Brigada Vermelha Ologari Asuwa’in, saudozu Komandante Fera Lafaek no saudozu Jony metan ne’ebé konsege hamate TNI barak.

lha 1982, Saudozu Monteiro la’o hamutuk ho saudozu Komandante Daitula, halo nomeasaun saudoso Komandante Rositu no monta ba ligasaun bareira ponta leste ba sentru leste.

Saudozu Monteiro simu karta husi saudozu Komandante Daítula no saudozu Komandante Rosito haruka ba saudozu kasafia, José Ran nakali, tetun Ai-tahan-matak ho Luis da Silva (Liu-tasi) iha kaixa Muaguiada.

Saudozu Segundo Asuwa’in rasik sai estafeta ba MIPLIN Nahareka mak saudozu kaer-fin, saudozu Monteiro, kaer moris, saudozu Depois, iha Uaibobo kaiwa Tomas Anitay, Ossorua saudozu Kasafia ho saudozu Lahakiduk no iha Buanura. Aitahan Matak ho atual Presidente CMCLN Munisípio Viqueue Lentil sira   ba Bivake liuhusi segundu unidade.

Iha 1983, saudozu Monteiro kaer metrailladór lijeira, la’o ho saudozu Komandante Rosito,   Aitahan Matak ho Luis da silva.  Saudozu Liu-Tasi hein iha Kamaheda Lailuto Viqueuque ho  Atuál Xefe Estadu Maiór Jenerál  F-FDTL, Tenente Jeneral,  Falur Rate Laek ho nia pelotaun mai hasoru saudozu Komandante Rosito ho  Aitahan-matak iha Kamaheda, hafoin hasoru malu  Falur Rate Laek ho nia pelotaun halo komprimisiu levantamentu jerál.

Iha 1984, saudozu Monteiro la’o nafatin ho saudozu komandante Rosito no Brigadeiru Jeneral Sabika Besi-kulit to’o saudozu ramata nia peregrinasaun iha mundu.

Saudozu lakon nia vida iha kampu gerileiru iha suku Nahareka ka fatin Ossolari hetan tiru husi inimigu, hafoin mate inimigu sira tesi nia kakorok mai hakohi ketak nia ulun iha fatin Ulaguta suku Nahareka no nia isin lolon rasik husik dodo’ok hela iha Ossolari iha loron 03 abríl 1986.

Saudozu Lourenço da Silva “Kasafia”

Saudozu Lourenço da Silva “Kasafia” moris iha loron 1 janeiru 1953, iha Sunlale Laisorule Ossú. Oan husi aman Mau-loi no inan Sae-Sina. Saudozu nu’udar oan datoluk husi maun-alin hamutuk nain haat, kompostu hosi mane nin-tolu no feto ida (1).

Iha tempu koloniál Portugués, saudozu Kasafia sai hanesan tropa efetivu Noskabo iha Quesadik Taibesi, Dili. Durante tinan tolu iha vida militar tropa portugués hahú husi 1970 to’o 1973.

Hafoin revolusaun Cravos iha Lisboa Portugal, saudozu Kasafia partisipa no funda ASDT. Iha 11/9/1974, ASDT transforma ba Frente Revolusionáriu Timor-Leste Indepedente (FRETILIN) Movimentu.

Saudozu Kasafia ba moris fatin Surilale Laisorule Ossorua, Saudozu hanesan delegadu FRETILIN no hetan nomeasaun husi saudozu João da Rosa ba aldeia Laisorule, Uabobo Utapalo, Ustudere hodi fahe kartaun FRETILIN ba populasaun to’o loron 11/8/1975, UDT halo golpe kontra FRETILIN.

Saudozu kasafia ho saudozu Segundo Asuwa’in José Laisuso ba hamutuk hotu komandu karau fuik pilotu tres Edimumu, saudozu hetan nomeasaun husi Komandante Daraloi sai intelejen ba Komandante OPS husi Lugatoi, Uatudere to’o Apasaukira, husi 20 agustu 1975 to’o 7 dezembru 1975.

Saudozu Kasafia komandu pilotu tres hili ba Komandante inspesaun hodi hanorin joven sira ho estrutura militár ba FALINTIL iha pelotaun ida iha Uatuana.  Iha tinan 1976, iha Uatuana saudozu Kasafia fó estrusaun ba FADA halo evakuasaun Mosoata.

Saudozu Kasafia assume mós kna’ar ba seksaun justisa komité área Laclo no Komandante forsa auto defeza (FADA). Iha 1977, saudozu responsavel ba OPJT no OPTT halo kooperativa ba komité área Lacko no komité kosteira leste ba komité  zona 17 agustu ho unidade tolu iha baze apoiu ponta leste.

Iha tinan 1978, saudozu hetan responsavel ba SECAE iha aldeia Loke Matan ho saudozu Goveia ne’ebé assume kargu dupla to’o baze apoiu rahun tiha iha Ponta-Leste no matebian 22 novembru 1978.

lha 1979, saudozu Kasafia ho saudozu Segundo Asuwain, saudozu Eduardu Monteiro, saudozu Limão hela iha ai-laran asume kargu CIRNAK ka kanal husi komandu destakamentu koluna negra asukai lorosa’e iha costa súl hamutuk ho Saudozu Komandante Fera Lafaek ho Segundu Komandante brigada vermella Ologario Asuw’ain to’o na hetan kapturasam.

Saudozu kasafia ho saudozu segundo Asuwa’in ba kadeia iha Olobai Viqueque, iha 1930 saudozu simu orientasaun husi saudozu Komandante David Alex ho saudozu Komandante Elias Makikit Builo iha rejiaun Bivake atu halo ligasaun ba rai li’ur liuhusi   Padre Domingos Siqueira Maubere.

Estafeta Loigamo Derulo simu segunda karta husi saudozu Komandante Bendito Mauselon, saudozu Komandante David Alex Daitula ho Antonio Aitahan-matak, tau kaixa Muaguida iha Muami,  estafeta Segundo Asuwa’in  Antonio Siquera, hafoin Nahareka mak responsavel.

Iha 1981, re-organizasaun nasionál iha Aitana, José Ran-nakali ho Aitahan Matak mak kordenador ba MIPLIN Buanurak Viqueque Muaguida, Segundu MIPLIN saudozu Kasafia no saudozu segundu Asuwa’in mak ka’er to’o levantamentu 8 agustu 1983.

Saudozu ho Estadu Maiór Generál F-FDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, atuál Presidente CMCLN Munisipiu Viqueque Lentil, Tomas Antay, Koronel Rairia, Kadafi ho povu Viqueque, Baukau no Lautem populasaun kuaje 700-resin fila ba ai-laran tuir orientasaun komandu nasional FALINTIL nian.

Iha loron 1 abríl 1985,tuku 10:00, dader, saudozu  Kasafia mate iha abrigu Quiri, iha momentu ne’e hamutuk nia maun alin hanesan saudosu Monteiro, saudozu Kialoi no Adelino da Costa Tilman kodigo (Kadafi).

Jornalista: Vitorino Lopes da Costa

Editór      : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!