DILI, 06 fevereiru 2023 (TATOLI)—Care International Timor-Leste (CITL) no Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), segunda ne’e, asina ona nota entendimentu (MoU-sigla inglés) ida atu reforsa programa haat ne’ebé apoiua feto no labarik feto iha área rurál sira.
“Ami servisu hamutuk iha programa importante haat ne’ebé sei atinji igualdade jéneru no hametin inkluzaun no mós suporta feto sira atu halo mudansa iha sira-nia moris,” Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria do Rosario Fátima Correia, hateten ba jornalista sira iha Caicoli, segunda ne’e.
Nia hatutan, programa importante haat ne’ebé atu promove mak edukasaun, hakbiit ekonómia feto sira-nian, saúde no promove lian feto nian iha sosiedade liuhosi dezenvolvimentu no programa umanitária.
“Memorandu entendimentu ne’e no nia objetivu mak atu foka liu ba prioridade komun sira kona-ba empoderamentu ekonómiku, partisipasaun feto nian iha prosesu foti desizaun no prevensaun violénsia bazeia ba jéneru iha setór hotu-hotu iha Timor-Leste,” nia esplika.
Diretora Care International Timor-Leste (CITL), Peter Goodfellow, hateten SEII fahe vizaun komun ida kona-ba sosiedade ida-ne’ebé iguál no justu, nu’udar onra ida atu formaliza ohin loron mak kompromísiu atu servisu hamutuk hodi atinje vizaun ida-ne’e.
“Ita kuidadu ho komunidade rurál no parseiru sosiedade sivíl atu kombate dezigualdade jéneru, tanba ida-ne’e mak dalan ida-ne’ebé efetivu liu atu kria rezultadu dezenvolvimentu sustentável. Asegura moris-di’ak no lian ba feto no labarik feto sira iha área rurál, área sira-ne’ebé dezvantajen mak iha servisu kuidadu nia laran,” nia dehan.
Nia dehan, entidade rua ne’e kompromete atu kolabora ho inisiativa prinsipál sira inklui hasa’e partisipasaun feto sira-nian iha prosesu foti desizaun liuhosi inisiativa sira kona-ba kapasitasaun, mentalidade no apoiu rekursu, haforsa integrasaun jéneru iha polítika, programasaun, no alokasaun orsamentu iha setór hotu-hotu.
Nune’e mós, tuir nia, apoia partisipasaun ativu feto sira-nian iha ekonómia, prevensaun no eliminasaun violénsia hasoru feto no labarik-feto sira iha Timor-Leste.
“Hamutuk ita sei haka’as-an atu hetan oportunidade barak liután ba feto sira atu lidera no partisipa iha nivel sosiedade tomak atu inspira feto no labarik-feto sira seluk, atu kumpre sira-nia potensiál hodi sai ukun-na’in ba futuru. Asegura moris-di’ak no lian ba feto no labarik feto sira iha área rurál, área sira-ne’ebé dezvantajen mak iha servisu kuidadu nia laran,” nia hateten.
Bazea ba akordu, programa haat ne’e sei implementa iha munisípiu sira hanesan Covalima, Ermera, Liquiça, Manatuto, Viqueque, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), ho durasaun implementasaun programa ne’e ba tinan tolu.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes