DILI, 15 marsu 2023 (TATOLI)-Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten Governu sei hein votu konfirmasaun hosi Parlamentu Nasionál relasiona ho desizaun Prezidente Repúblika, José Ramos Horta ne’ebé ona veta lei eleitorál foinlalais ne’e.
“Prezidente Repúblika veta ne’e konforme konstituisaun hateten que veta politika. Veta polítika ne’e halo hanesan ita-boot jornalista sira labele vota iha kuaaker votasaun iha tempu eleisaun mai ne’e. Veta ida ne’e mós halo sentru paralelu sira iha labele iha no eleisaun liuosi postal voting iha rai-liur labele akontese. Inklui fasilidade ba ema ho portadora defisiénsia matan labele vota liuhosi brille no aumenta 25 % ba estabelesimentu sentru votasaun sira iha teritóriu nasionál,” Governante ne’e hateten iha Palasiu Governu Dili.
Notísia Relevante :Xefe Estadu veta lei eleitorál tanba votasaun paralela
Governu instrodús medida hirak ne’e hodi aumenta tasa partisipasaun eleitór sira iha eleisaun parlamentár 2023 ne’ebé sei akontese iha loron 21 fulan-maiu 2023.
Governante ne’e klarifika Xefe Estadu veta lei eleitorál ne’e tanba iha rajaun rua. “Prezidente Repúblika veta no levanta kestaun rua , kestau primeiru dehan katak iha paralelu sira mosu problema balun iha ne’ebá. Ida-ne’e ha’u la hatene tanba iha eleisaun prezidensiál ne’e ha’u haree buat hotu la’o di’ak no Prezidente Repúblika mós levanta katak laiha sentru votasaun iha Munisipiu Ataúro,” Miguel hatetetn.
MAE relata tuir dadus iha iha suku lima iha munisípiu Ataúro iha ona Sentru votasaun no prosesu resensiamentu eleitorál, maibé ida ne’e kompetensia PN atu foti desizaun liuhosi votu konfirmasaun.
Enkuantu, iha loron 06 fevereiru 2023 , Parlamentu Nasionál liuhosi reuniaun plenária aprova iha faze jeneralidade ho votu a-favór 38 , kontra 0 no abstensaun 13 ba proposta lei númeru 50 / V ( 5a ) -alterasaun dalimak lei númeru 6/2006, 28 dezembru , lei Eleitoral ba PN .
Rekorda fali katak Governu aprova projetu proposta-lei, ba alterasaun dalimak, lei númeru 6/2006, loron 28 dezembru, kona-ba Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál.
Alterasaun ne’e hakarak introdús medida foun hodi aumenta partisipasaun demokrátika sidadaun timoroan sira ne’ebé hela iha rai-li’ur, liuliu introdusaun ba votu postál ka alargamentu oráriu funsionamentu estasaun votu, matéria ne’ebé ninia regulasaun ne’e bazea ba determinasaun konstitusionál hanesan rezerva lejizlativa.
Diploma ne’e ho objetivu atu inkorpora iha Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál ho inovasaun sira ne’ebé introdús ona iha tinan-2021 iha Lei Eleitorál ba Prezidente Repúblika, hodi garante armonizasaun lejizlativa ne’ebé boot liu entre lei reguladora sira iha eleisaun órgaun soberania sira.
Aleinde ne’e, inisiativa ne’e, inklui mós regra foun sira kona-ba oráriu funsionamentu sentru votasaun, lisensa ba jornalista iha servisu kobertura jornalístika eleisaun parlamentár nian, sira vota iha sentru votasaun ne’ebé besik liu iha sira-nia serbisu fatin, obrigatoriedade eleitór sira hodi identifika-aan bazeia ba dokumentu identifikasaun pesoál ne’ebé válidu, ka kriasaun figura monitór eleitorál ne’ebé ninia funsaun hanesan ho observadór eleitorál sira.
Norma balun mós hadi’a hodi klarifika katak iha asembleia apuramentu nasionál, CNE deside ho definitivamente kona-ba votu nulu sira, element sira ne’ebé tau iha buletin votu inklui inkluzaun númeru orden hosi kada kandidatura no rezultadu hosi sorteiu lista kandidatura sira.
Aleinde ne’e, adota inovasaun prinsipál ida hosi eleisaun prezidensiál tinan 2021 hanesan sentru votasaun paralelu sira, maski ho forma foun, nune’e prevee atu instala sentru votasaun paralelu 13 iha Dili, ne’ebé ida-idak asosia ba munisípiu ida no ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA).
Eleitór sé de’it ne’ebé inskreve ona iha unidade resensiamentu fora hosi Dili no ne’ebé lakohi atu ba vota iha ninia sentru votasaun orijinál rasik, bele inskreve iha sentru votasaun paralelu sira.
Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisaun prepara halo audiénsia públika ho entidade relevante, desde dezembru 2022, ba alterasaun dalimak lei númeru 6/2006, loron 28 dezembru, kona-ba Lei Eleitorál.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Agapito dos Santos