DILI, 28 Marsu 2023 (TATOLI)—Diresaun Jerál Estatistika (DGE, sigla portugés), hosi Ministériu Finansas (MF) iha loron 09 marsu 2023 públika Timor-Leste nia Produtu Internu Brutu (PIB) la’ós-petroliféru (versaun preliminár) iha tinan 2022 sa’e ba pozitivu 3,9% iha termu konstante.
“Kresimentu ne’e kontribui hosi aumentu substansiál iha investimentu. Aleinde ne’e, Governu ezekuta ona despesa públika ba infraestrutura no projetu sira seluk no kontinua introdús medida apoiu ekonómia lubuk ida, inklui pakote estimulu hanesan transferénsia hosi Governu ba uma-kain sira,” relata nota komunikadu ne’ebé Agência Tatoli asesu hosi Ministériu Finansa, tersa ne’e.
Tendénsia pozitivu balun hosi komponente PIB mak konsumu públiku nian sa’e ba 8%, ne’ebé lidera hosi aumentu iha empregu no despeza ba bens no servisu.
Investimentu públiku sa’e maka’as ba 44% bazeia ba despesas ba infraestrutura no projetu sira seluk, no rekuperasaun kompletu hafoin tun iha tinan 2021 (-18,9).
Ba despeza parseiru dezenvolvimentu sa’e 13,3%, tanba konsumu no investimentu ne’ebé aumenta partikularmente iha projetu sira ne’ebé asosiadu ho Governu.
Notisia relevante : PIB la’ós petrolíferu sa’e ba +2,9% iha tinan 2021
Nune’e, investimentu privadu sa’e ba 21% tanba afeita hosi ezekusaun despeza públiku Governu nian ba infraestrutura no projetu sira seluk.
Ba Konsumu privadu sa’e ba 1,9%, ne’ebé implika aumentu moderadu iha konsumu ba kada ema, tanba apoiu substansiál hosi Governu ba uma-kain sira, hanesan transferénsia finanseira, la’os finanseira no aumentu iha reseita hosi rai-li’ur, hanesan apoiu ba rendimentu privadu.
Mudansa iha inventáriu sira nian sa’e ba 71,9% hodi rekopera hosi redusaun iha tinan rua anteriór, tanba komérsiu internasionál tun iha tempu pandemia COVID-19.
Importasaun bens no servisus sa’e 19,7%, ne’ebé afeita husi aumentu maka’as iha sasán importadu sira, hanesan sasán konsumu no kapitál. Enkuantu Esportasaun bens no servisu tun 1%, tanba produsaun kafé menús no implika redusaun iha volume esportasaun kafé nian.
“PIB tinan 2022 versaun preliminár ne’e bazeia ba informasaun ikus ne’ebé disponível kona-ba indikadór petrolíferu no la’ós-petrolíferu hodi fornese informasaun atuál konaba Timor-Leste ninia kresimentu ekonómiku. Ba versaun preliminár, indikadór ida ne’ebé di’ak liu ba PIB petrolíferu mai hosi parte produsaun no parte despeza ba indikadór PIB la’ós-petrolíferu,” hakerek karta komunikadu ne’e.
Versaun finál PIB tinan 2022 sei públika iha fulan-setembru 2023. Versaun finál ne’e mak sei ezatu ka loos liu tanba sei inklui dadus sira hotu, liuliu hosi produsaun nian ka Peskiza Atividade Emprezarial. Tanba ne’e, taxa kresimentu finál PIB 2022 ne’ebé sei públika iha setembru 2023 bele iha diferensa ho kresimentu versaun preliminár ne’e.
Iha setembru tinan kotuk, Diresaun Jerál Estatístika, Ministériu Finansas hafoin konklui Peskiza Atividade Emprezarial konfirma katak taxa kresimentu PIB la’ós-petrolíferu Timor-Leste nian sa’e ba pozitivu 2,9% iha tinan 2021 hosi negativu 8,3% iha tinan 2020.
Notisia relevante : 2017, Produtu Internu Brutu Negativu 3.5%
Kresimentu Pozitivu 2,9% ne’e akontese iha tinan 2021 tanba aumentu iha konsumu públiku 3,5% liuliu tanba hetan kontribusaun maka’as hosi aumentu iha despeza Governu nian ba kategória saláriu no vensimentu, bens no servisus 152%, no prinsipalmente liga ho kustu operasionál ba servisu profisionál no materiál sira liga ho atividade kombate COVID-19.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Armandina Moniz





