iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

PN komemora tinan ida TL nia adezaun ba deklarasaun fraternidade umana

PN komemora tinan ida TL nia adezaun ba deklarasaun fraternidade umana

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta no Sua Eminénsia Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, halo lansamentu Coletânia kona-ba Fraternidade Umana iha Timor-Leste iha ámbitu Komemorasaun tinan ida Timor-Leste ba deklarasaun Fraternidade Umana, iha Parlamentu Nasionál, tersa (25/04). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 25 abríl 2023 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN), tersa ne’e, komemora tinan ida Timor-Leste nia adezaun ba deklarasaun fraternidade umana ba dame mundiál no moris hamutuk, no hala’o mós lansamentu “Coleânia” kona-ba Fraternidade Umana iha Timor-Leste.

Notísia Relevante: PN aprova rezolusaun adota deklarasaun Pás Mundiál ho unanimidade

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta no Sua Eminénsia Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, halo lansamentu Coletânia kona-ba Fraternidade Umana iha Timor-Leste iha ámbitu Komemorasaun tinan ida Timor-Leste ba deklarasaun Fraternidade Umana, iha Parlamentu Nasionál, tersa (25/04). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten iha 12 maiu 2022, PN ho unanimidade aprova rezolusaun Númeru 11/2022, 13 maiu, hodi adota deklarasaun fraternidade umana ba dame mundiál no moris hamutuk, ne’ebé mak Amu Papa Francisco no Na’i-lulik boot Al-Azhar, Ahmad Al-Tayyeb asina iha Abu Dabhi, iha 04 fevereiru 2019.

Nia hatutan, nu’udar  nasaun ba dala uluk ne’ebé simu dokumentu  ne’e iha Estadu Timor-Leste hetan apresiasaun boot hosi Sua Santidade iha diskursu ba membru korpu diplomátiku sira, iha Santa-Sé, inisiu iha 09 janeiru 2023 no biban ida-ne’e Amu Papa hateten “Relijiaun  nu’udar oportunidade ba diálogu efetivu no hasoru malu entre povu no kultura oioin, hanesan Parlamentu Nasional Timor-Leste hatudu liuhosi aprovasaun ho unanimidade ba dokumentu fraternidade umana  hodi hatama iha instituisaun edukasaun no kulturál sira-nian”.

“Liu tiha tinan ida hafoin asina tiha dokumentu ida-ne’e, ita hahú ona medida balun nu’udar  Estadu maibé seidauk halo buat barak hodi enkuadra mensajen prinsipál hosi dokumentu ne’e iha programa formasaun no edukasaun, iha medida polítika no legál no iha medida kona-ba dezenvolvimentu iha itania nasaun,” Prezidente PN ne’e hateten liuhosi nia diskursu iha ámbitu komemorasaun ne’e iha uma fukun PN.

Rezolusaun ne’e subliña makaas mensajen prinsipál hosi deklarasaun fraternidade umana kona-ba diálogu, kompreensaun, kultura toleránsia, simu-malu no moris hamutuk nu’udar ema, igualdade entre feto no mane, liberdade relijioza no relijiaun sai nu’udar promotor ba dame, ba koñesimentu mutua, fraternidade umana no moris hamutuk.

Ho rezolusaun ne’e, Estadu Timor-Leste manifesta nia kompromisu atu kumpre sá mak dokumentu ne’e husu ita atu implementa iha instituisaun ida-idak nia funsaun no programa.

Rezolusaun ne’e husu ba Governu atu promove valór fraternidade umana iha nivel internu ho medida konkretu ne’ebé bele hadi’a sidadaun sira-nia moris di’ak no adota konduta sira-ne’ebé proteje no promove konvivénsia pasífika entre povu iha nivél multilaterál.

Nia dehan, ida-ne’e la signifika Governu mesak mak asume responsabilidade kona-ba implementasaun mandatu hosi rezolusaun ne’e, instituisaun hotu-hotu liu-liu sira-ne’ebé hala’o funsaun edukasaun no formasaun, sentru esdutu no peskiza sira, instituisaun relijioza sira, sosiedade sivíl atu promove makaas valór fraternidade, moris hamutuk ho mutuo respeitu no moris iha dame laran.

Ba partidu polítiku atu prepara mós nia kuadru, dirijente no militante atu halo polítika ho fraternidade ho diálogu, mutuo respeitu, ho responsabilidade ba interrese komun povu no Estadu nian.

Prezidente PN ne’e hateten, iha tinan ida-ne’e, TL hahú ona ho lansamentu sentru fraternidade umana Timor-Leste hosi Prezidente Repúblika iha 19 setembru tinan kotuk.

Iha tinan kotuk no tinan ida-ne’e, Deputadu Parlamentu Nasionál balun mós partisipa iha fórum  rejional sira-ne’ebé diskute  kona-ba direitu umanu no moris hamutuk entre relijiaun sira iha Asia inklui Timor-Leste, TL halo mós esforsu hodi hametin moris hamutuk entre fiar na’in hosi relijiaun sira-ne’ebé eziste iha Timor-Leste.

Nia hateten, leno-an ba valór fraternidade umana lori TL ba haree hikas katak povu Timor-Leste nia relasaun sosio-kultural no pensamentu polítiku sira kona-ba liberdade no Independénsia nakonu ho manifestasaun sira-ne’ebé relasiona ho valór fraternidade umana.

“Ita hasee malu ho liafuan “maun-alin no feton, irmaun ka irmã, kamarada, belun, no kompañeru ne’ebé la seluk manifesta relasaun fraternal,” nia dehan.

Relasaun ne’ebé da’et hosi otas ba otas iha sosiedade Timor-Leste ne’ebé Assembleia Konstituinte ho klareza konsagra ona iha preamblu konstituisaun katak, Timor-Leste kaer metin prinsípiu separasaun poder iha nia organizasaun Estadu no estabelese regra esennsi tuir demokrásia pluralista nian no hakat ba konstrusaun país nebe sidadaun sira moris iha justisa, prósperu no dezenvolvimentu sosiedade nebe solidária no fraterna”.

Ho hanoin hanesan ne’e, nia hateten, PN ho apoiu hosi asesória fraternidade umana Prezidente Repúblika hakarak publika Coletânia” ida-ne’ebé halibur dokumentu deklarasaun fraternidade  umana iha dalen tetún, portugués, inglés no indonézia hamutuk ho mensajen ikus sira kona-ba valór fraternidade umana no referénsia seluk ne’ebé relasiona ho temátika boot ne’e.

“Publikasaun ida-ne’e nu’udar dalan ida mós atu kontribui ba habelar valór hirak ne’e iha ita-nia komunidade, enkoraja no motiva esforsu barak tan hosi parte hotu-hotu ba promove solidariedade, fraternidade, justisa no dame iha Timor-Leste,” nia hateten.

Entretantu, iha 12 maiu 2023 mak foin kompleta tinan ida Parlamentu Nasional aprova rezolusaun kona-ba adezaun Timor-Leste ba deklarasaun fraternidade tanba hasoru hela ajenda  eleisaun Parlamentár, nune’e PN antesipa komemorasaun ne’e hala’o ohin.

Iha serimónia komemorasaun ne’e, partisipa hosi Deputadu sira, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, parte Governu, Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio Kardeál  do Carmo da Silva, Reprezentante Santa-Sé iha Timor-Leste, Monsenhor Marco Sprizzi, korpu diplomátiku no konvidadu sira seluk.

Notísia Relevante: Vise PM Santa Sé: Timor-Leste nasaun dahuluk proklama fraternidade umana

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!