iklan

DILI

MTK prevee $40.280 sensibiliza atividade rodoviária ba EhD

MTK prevee $40.280 sensibiliza atividade rodoviária ba EhD

Osan Dólar Amérika. Imajen/Espesiál

DILI, 07 jullu 2023 (TATOLI)—Xefe Planeamentu ba Transporte no Komunikasaun no Embaixadór ba Ema ho Defisiénsia iha Timor-Leste, Marçal Pinto, hateten tinan ne’e MTK prevee $40.280 hodi halo atividade sensibilizasaun kona-ba oinsá uza rodoviaria iha dalan públiku.

“Agora ba tinan ne’e, ita sei fó tan ba ema ho defisiénsia iha Ainaro, Ermera no Bobonaro Maliana nian, nune’e oinsá mak ema defisiénsia bele hatene no uza rodoviaria iha fatin públiku sira. Tanba, ita iha MTK iha dirasaun ida-ne’ebé ko’alia kona-ba Inkkuzaun sosiál ba atividade tolu. Atividade ida mak oinsá promove ita-nia feto vida agrikultura iha área rurál. Atividade seluk mak halo sensibilizasaun ba ema ho defisiénsia sira inklui feto potensiál no mós ba kondutór atu bele loke sira-nia hanoin hodi aloka $40,280 iha 2023 ne’e,” nia hateten ba Agência Tatoli, hafoin partisipa serimónia nasionál ba ema ho defisiénsia, iha salaun MTK, Merkadu Lama, sesta ne’e.

Nia dehan, MTK durante ne’e sai duni promotor no protetór ba ema ho defisiénsia sira hotu iha Timor-Leste.

“Ami iha MTK ne’e, ami sai duni promotor ba ita-nia maluk defisiénsia sira tanba durante ne’e ami halo atividade barak ne’ebé aliña ona iha ne’ebá. No, ida-ne’e ami implementa ona iha munisípiu sira mak halo sensibilizasaun ba ita-nia maluk defisiénsia kona-ba uza rodoviaria iha estrada, oinsá atravesa zebra cros, sinál tranzitu, ba LGTBIQ, no mós ba kondutor sira,” nia hateten.

Sensibilizasaun ne’e hala’o ona iha Manufahi, Covalima, Manatuto, Lautém, Viqueque iha tinan 2021 no 2022, ho orsamentu ba tinan 2021 aloka osan $9,780 no tinan 2022 aloka orsamentu hamutuk $20,000.

Konstituisaun Repúblika konsagra ona iha artigu 16 no iha artigu 21 ne’ebé ko’alia kona-ba direitu ema ho defisiénsia iha Timor-Leste, no iha Konvensaun Internasionál ba direitu ema ho defisiénsia iha Parlamentu Nasionál, iha fulan-janeiru 2023.

“Entaun, selebrasaun loron nasionál ba ema ho defisiénsia, organizasaun defisiénsia fó fiar ba ami hodi sai-na’in ba loron refere, nune’e ami hakarak kongratula organizasaun defisiénsia sira,” nia dehan.

Objetivu MTK sai na’in tanba MTK halo parte mós iha ministériu 11 ne’ebé kontribui ba Planu Asaun Nasionál (PAN) iha 2021-2030 inklui mós deklarasaun Maubisse daruak iha 2018-2023, ne’ebé mak sei revoga tan ba tinan oin.

“Ami durante ne’e servisu makaas ba ema ho defisiénsia, liga ba asesibilidade infraestrutura bae ma ho defisiénsia sira, hanesan asesibilidade ba transporte públiku, liuliu iha dirasaun nasionál transporte nian no mós marítimu nian. Ami nafatin iha esperansa ho kompromosu ba Governu iha tinan ne’e hodi kumpre nafatin Konvensaun Direitu ba ema ho defisiénsia iha artigu 9, ne’ebé ko’alia kona-ba asesibilidade infraestrutura no atendimentu públiku,” nia hateten.

Implementasaun polítika ba PAN ba EhD ne’e iha tinan 2022, Ministériu Transporte no Komunikasaun nian ne’e konsege halo rampa ida iha DNTT Balide ba EhD hodi asesu no trata sira-nia karta kondusaun.

Iha MTK rasik mós, iha ne’ebé harii iha 2022 maibé ba tinan ne’e, IX Governu KOnstitusionál nafatin tau orsamentu hodi tau tan rampa tolu iha MTK, Acanuno fatin halo karta kondusaun nian no ida seluk tau iha Comoro ba Inspesaun nian.

“Osan ne’ebé ita prevee ba rampa tolu ne’e hamutuk rihun $5,” nia hateten.

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!