iklan

EKONOMIA, HEADLINE

SEFOPE sei kria mekanizmu disiplinár ba traballadór sai hosi sistema

SEFOPE sei kria mekanizmu disiplinár ba traballadór sai hosi sistema

Diretór Nasionál Empregu Exteriór SEFOPE, Filomeno Soares. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 28 jullu 2023 (TATOLI)Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) iha tempu badak sei kria no implementa mekanizmu disiplinár ba traballadór timor-oan sira ne’ebé kontinua serbisu tuir dalan ilegál iha Koreia Súl no Austrália.

Diretór Nasionál Empregu no Exteriór hosi SEFOPE, Filomeno Soares, hateten, objetivu aplika mekanizmu disiplinár ne’e atu hakotu traballadór sira ne’ebé kontinua sai hosi sistema bainhira hetan oportunidade bá serbisu iha nasaun rua.

“Planu ne’e halo tanba ita hakarak hakotu númeru traballadór sira ne’ebé kontinua sai hosi sistema, tanba bainhira sira hetan oportunidade bá serbisu, kontinua influénsia malu hodi sai hosi sistema. Agora ita iha diskusaun hela ho Governu Koreia Súl no Austrália nia liman ain iha ne’e atu foti desizaun iha tinan ne’e, hodi traballadór sira ne’ebé bá serbisu labele monu tan ba lasu sira hanesan sai hosi sistema,” Diretór informa ba Agência Tatoli, via telefónika, sesta ne’e.

Nia dehan, mekanizmu disiplinár ne’ebé SEFOPE sei aplika mak hanesan, bainhira traballadór ida sai hosi Timor-Leste, nia asina ona deklarasaun entre família no Governu atu halo tuir regulamentu sira ne’ebé iha maibé to’o iha nasaun rua ne’e mak sira kontra no sai hosi sistema maka sei fó xamada ba família katak oan ka alin ne’ebé sai ona hosi sistema, nia família sira seluk ne’ebé hein hela oportunidade sei la hetan oportunidade atu serbisu iha nasaun rua ne’e.

“Ita kria mekanizmu disiplinár ida ne’e atu família mós tenke iha responsabilidade bainhira nia alin ka oan bá serbisu bele fó atensaun nune’e lablele sees hosi sistema, tanba ita hatene númeru traballadór sira ne’ebé barak sai hosi sistema ne’e la’ós la hetan kontrolu hosi Governu maibé tanba traballadór ho traballadór sira mak influénsia malu hodi sai hosi sistema,” nia akresenta.

Notísia relevante : Traballadór timor-oan 1.350 iha Austrália no Koreia Súl sees hosi sistema

Aleinde ne’e, haree ba kondisaun katak Timor-Leste nu’udár nasaun ne’ebé foin ukun-an no dezenvolvimentu hotu seidauk la’o nune’e haruka traballadór sira bá serbisu tenke aproveita no apreende ema-nia esperiénsia, nune’e bainhira fila bele dezenvolve nasaun, maibé traballadór balun uza sala oportunidade.

Traballadór sira ne’ebé hetan oportunidade bá serbisu iha Koreia Súl no Austrália hetan kontrolu hosi Governu Timor-Leste liuhosi nia Adidu sira, maibé sistema ne’ebé aplika iha nasaun rua ne’e la hanesan.

“Iha Korea Súl bainhira traballadór sira atu sai ilegál, Ministériu Traballadór koreianu hatene tanba iha nasaun ne’e ministériu mak haree ba traballadór no traballadór rasik mak lobi direita ho empregadór sira iha ne’ebá hodi fó serbisu, ne’ebé bainhira traballadór ruma sai, informasaun ne’e tama iha Ministériu Traballadór Koreia Súl hodi sira hatene kedas. Bainhira traballadór sira sai ilegál, empregadór halo relatóriu ba Ministériu Traballadór Koreia hodi fó sai traballadór sira hosi nasaun ne’ebé komete aktu ilegál ne’e. Ilegál ne’e la’os Timor-Leste de’it maibé nasaun 16 ne’ebé bá serbisu iha ne’ebá komete hotu aktu ilegál ne’e,” Diretór tenik.

Enkuantu, sistema hosi Austrália oin seluk, maski iha akordu entre Governu Timor-Leste no Austrália, maibé Governu Austrália fó autoridade ba nia to’os nain ka ajénsia sira mak halo rekrutamentu no jere direitamente kona-ba Programa Mobilidade Laborál.

“Entaun bainhira traballadór sira to’o iha ne’ebá no sai hosi sistema, Adidu sira mós ladún hatene informasaun ne’e, maibé ba oin iha IX Governu ne’e sei aumenta tan rekursu umanu balun hodi haree direitamente ba traballadór sira iha kada to’os na’in nune’e sira labele komete ilegál ne’e. Tanba empregadór balun iha Austrália mós la rejistu iha asosiasaun empregadór ka la hetan aprovasaun hosi Governu, entaun sira fó serbisu livre ilegál ba traballadór sira, entaun hosi ne’e traballadór sira mós influénsia malu hodi hamosu númeru ilegál ne’e sai barak liután,” nia esplika.

Traballadór timor-oan ne’ebé halai sees hosi sistema daudaun ne’e iha 1.600, kompostu hosi Koreia Súl 1.000 no Austrália 600.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!