iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

Veteranu ne’ebé partisipa funu hamutuk 27.629

Veteranu ne’ebé partisipa funu hamutuk 27.629

Veteranu sira partisipa serimónia seimónia loron refleksaun ba saudozu David Alex Daitula nia loron mate. Iha Woratiti, Suku Caibada, Postu Baucau Villa Munisípiu Baucau, sabadu (27/11). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 25 agostu 2023 (TATOLI)–Prezidente Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN, sigla portugés), Vidal de Jesus “Riak Leman”, hateten veteranu ne’ebé partisipa funu iha territórriu nasionál hamutuk 27.629 maibé hosi ema hirak ne’e barak mak fila ona ba Maromak nia uma.

Notísia Relevante: Governu dignifika-valoriza veteranu desmobilizadu ho atribuisaun osan $40.000

Nia hateten, hosi númeru ne’e veteranu ho grau 20-24 la to’o ema atus ida (100) tanba balun balun mate tiha ona, no veteranu barak liu ne’e hosi grau grau15-19, 8-14, 4-7 no 0-3.

“Veteranu sira-ne’e Estadu kondekora no fó ona pensaun ba veteranu maiória no balun seidauk tanba sei prosesu verifikasaun dadus, hanesan verifikasuan dadus tinan 2009 nian inklui sira-ne’ebé mak pendente no naran tama lista reklamasaun nian. Ida-ne’e mak Estadu ho nia kbiit, kapasidade ne’ebé iha hodi ajuda ona veteranu sira liuhosi fó pensaun, halo uma ba veteranu sira, fó bolsa estudu no rejime espesiál ba sira-nia oan,” Riak Leman hateten ba Agencia Tatoli iha  nia kn’aar fatin Arte moris, Comoro, kinta (24 agostu 2023) ne’e.

Ba veteran hirak ne’e seidauk hetan pensaun hosi Estadu ne’e, nia hateten, CCLN nafatin halo esforsu nune’e sira -e’ebé kontribui ba rai ne’e mós hetan netik sira-nia direitu.

Entretantu, nia dehan, Estadu dignifika veteranu grau 20-24 hodi konstrui uma dignu ba kada veteranu ho orsamentu kada ema hamutuk $40.000 no balun konstrusaun uma seidauk konklui tanba situsaun balun.

Nune’e mós, tuir nia, iha veteranu ho grau 15-19 hamutuk na’in-15 mak hetan ona osan $40.000 hosi Estadu Timor-Leste hodi halo uma no barak mak seidauk tanba tama ámbitu kampaña no eleisaun parlamentár 2023 entaun to’o agora seidauk atribui hotu.

Governu planea harii monumentu iha kada postu administrativu  

Aleinde ne’e, nia hateten, kona-ba eroi sira-ne’ebé mak mate iha ai-laran ne’e balun família halibur ona restu mortal atu haloot, maibé eroi barak ne’ebé mate iha ai-laran buka la hetan ne’e, Estadu kontinua esforsu atu harii monuemntu iha kada postu administrativu, atu nune’e bele hakerek netik sira-nia naran iha monumentu nia lolon.

“Ita nafatin dignifika no valoriza sira maibé ita atu buka ne’ebé tanba kleur ona oras ne’e mota lori ba ne’ebé-ne’ebé no fatin de’it ita la konese ona. Maibé ida-ne’e MAKLN, Oan Soru uluk sei Sekretáriu Estadu ne’e ho nia planu hodi fahe formuláriu ba uma-lisan hodi identifika ema mate iha funu laran. Nune’e mak tau iha monumentu sira iha postu administrativa sira iha territóriu tomak,” nia dehan.

Monuementu ida-ne’e, hanesan Estadu nia esforsu atu dignifika no valoriza eroi no martires sira-nia luta no kontribuisaun hodi liberta povu no rai Timor-Leste, nune’e iha komemorasaun loron nasionál ne’e família sira bele ba vizita hodi sunu lilin no kari ai-funan iha monument refere.

Ida ne’e, na dehan, Governu nia planu ne’ebé di’ak tanba tinan barak ona Governu labele identifika fatin ne’ebé eroi sira mate no hakoi bá ne’e, tanba ne’e liuhosi formuláriu ne’ebé atribui tinan kotuk ne’e família sira bele prienxe.

Antes ne’e, Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN), Gil da Costa Monteiro “Oan Soru”, hateten ema mate liu rihun 200 ne’e la fasil atu hetan tanba tinan barak ona no balun mota lori lakon tanba udan.

“Atu labele lakon valór ida ba ita-nia eroi sira, mak polítika ida ita dehan halo monumentu iha postu ida mosu monumentu ida hodi hakerek eroi postu ida nia-oan sira hotu nia naran iha monumentu ne’e. To’o loron boot hanesan Loron Nasionál Veteranu nian, ita hotu-hotu ba halibur malu hodi halo reflesaun no fó omenajen iha fatin ida de’it,” Oan Soru hateten.

Oan Soru hatutan, tanba liuhosi monumentu ida mak família eroi sira bele hasoru malu, bele koñese malu no bele halo reflesaun ba malu katak timoroan ida-oidak nia família mós mate ba rai-lui Timor-Leste liuhosi funu naruk ida hodi hadau ukun rasik-aan.

“Entaun, hosi ne’e mak eroi nia oan sira koñese malu hodi dehan ba malu afinál ita-nia família hotu-hotu mate ba rai ida-ne’e. Ne’ebé ko’alia rekonsiliasaun, psikolojikamente sira bele hasoru malu hodi bele halo refllesaun. Ida-ne’e mak bele akontese iha kada postu ida,” nia dehan.

Notísia Relevante: MACLN sei atribui $40.000 ba kada veteranu grau 15-19 konstrui uma 

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!